Pariški sud proglasio je 10 osoba krivima za sajber-uznemiravanje prve dame Francuske Brižit Makron, zbog širenja lažnih tvrdnji na internetu o njenom polu i seksualnosti, uključujući navode da je rođena kao muškarac.
Sud je sve optužene osudio na kazne koje se kreću od obavezne obuke za podizanje svijesti o sajber-uznemiravanju do uslovnih kazni zatvora u trajanju do osam mjeseci, prenosi AP.
U obrazloženju presude sud je ukazao na „posebno ponižavajuće, uvredljive i zlonamjerne“ komentare koji su se odnosili na izmišljene tvrdnje o navodnom transrodnom identitetu i navodnom pedofilskom kriminalu, usmjerene protiv Brižit Makron.
Optuženi - osam muškaraca i dvije žene starosti od 41 do 65 godina - terete se da su objavljivali „brojne zlonamjerne komentare“ u kojima su lažno tvrdili da je supruga predsjednika Emanuela Makrona rođena kao muškarac, kao i da su njihovu razliku u godinama od 24 godine povezivali s pedofilijom. Pojedine objave pregledane su desetine hiljada puta.
Brižit Makron nije prisustvovala dvodnevnom suđenju održanom u oktobru. Govoreći u nedjelju na nacionalnoj televiziji TF1, kazala je da je pokrenula pravni postupak kako bi „dala primjer“ u borbi protiv uznemiravanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pariški sud kaznio 10 osoba jer su tvrdili da je Brižit Makron pedofil i da je rođena kao muškarac

Došlo je do otpora zbog termina koji je prva dama Francuske koristila da opiše aktivistkinje koje su prekinuli šou komičara Arija Abitana, optuženog za silovanje.
Poznate ličnosti i feministkinje u Francuskoj negoduju zbog izjave prve dame Brižit Makron o aktivistkinjama koji su prekinule nastup komičara Arija Abitana.
Abitan je optužen za silovanje 2021. godine, ali su istražitelji kasnije odustali od slučaja i kao razlog naveli nedostatak dokaza.
Makron se sastala sa Abitanom prije njegovog nastupa.
U videu koji kruži društvenim mrežama, Abitan kaže da se osjeća „uplašeno", na šta Makron odgovara „ako postoje neke glupe k...e, izbacićemo ih".
Potom se osmehuje.
Njen tim je kasnije rekao agenciji Frans pres da je htela da „kritikuje radikalnu metodu" protesta protiv komičara.
Zbog izjave prve dame Francuske, uslijedile su brojne reakcije poznatih ličnosti i feministkinja na mrežama.
One su osudile postupke prve dame i nasilje nad ženama.
Akciju je organizovala Nous Toutes, francuska organizacija koja se bori protiv nasilja nad ženama.
Većina njih koristi hešteg uvrede koju je Makron izgovorila na društvenim mrežama kako bi izrazili podršku feminističkoj grupi.
Njima se priključila i glumica Židit Godreš, koja je i sama optužila filmskog reditelja za silovanje, što on poriče.
„I ja sam glupa k...a", napisala je na društvenim mrežama, a belgijska komičarka Florens Mendez je rekla da je zbog toga „ponosna".
„I ja sam glupa k...a leti, zimi, tokom proleća i jeseni", objavila je glumica i pjevačica Nadijaž Boson-Dianj na Instagramu.
Podržala je ženu koja je optužila Abitan za silovanje i nazvala je hrabrom.
Grupa će se „vratiti jača da se zajedno bori protiv seksualnog nasilja", dodala je.
Glumica Rašida Brakni je takođe podržala grupu.
„Feministkinje nikad nijesu glupe k...e", napisala je stendap komičarka Marin Leonardi je na Instagramu.
Makron je prisustvovala Abitanovoj predstavi sa ćerkom.

Brižit Makron naljutila feministkinje u Francuskoj

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit podnijeli su tužbu za klevetu protiv američke influenserke Kendas Ovens, koja tvrdi da je supruga francuskog lidera rođena kao muškarac.
Tužba od 218 stranica podnijeta je sudu u američkoj državi Delaveru, javlja AFP.
U njoj, Makronovi tvrde da Ovens širi „zablude, klevete i laži“.
Ovens, koja ima milione pratilaca na društvenim mrežama, više puta je tvrdila da je Brižit Makron ranije imala operaciju promjene pola.
Ovens stalno ponavlja te tvrdnje u njenom popularnom podkastu i na društvenim mrežama, a u martu 2024. godine je izjavila da bi se kladila na „cijeli svoj profesionalni ugled“ zarad uvjerenja da je Brižit Makron „zapravo muškarac“.
Objavila je i seriju video snimaka, nazvavši ih „Postati Brižit“ (ili „Stvaranje Brižit“).
Teorija zavjere koja godinama kruži društvenim mrežama je da je prva dama Francuske rođena pod imenom Žan-Mišel Tronje (što je zapravo ime njenog brata).
U njenom podkastu objavljenom 23. jula Ovens je ostala iza svojih tvrdnji, a o tužbi je rekla: „To je jednostavno glupo.“
Francuski predsjednik i njegova supruga su preko advokata rekli da su više puta tražili od Ovens da povuče tvrdnje o prvoj dami Francuske, ali su „na kraju došli do zaključka da je sudski proces jedini način da se situacija riješi“.
- Klevetnička kampanja gospođe Ovens je očigledno bila osmišljena da uznemirava i nanese bol nama i našim porodicama i da privuče pažnju i ozloglašenost. Dali smo joj mnogo prilika da odustane od ovih tvrdnji, ali je ona to odbila - navodi se u saopštenju.
U tužbi se navodi da je Ovens „zanemarivala sve vjerodostojne dokaze koji opovrgavaju njenu tvrdnju, nastalu na talasu poznatih teoretičara zavjere i dokazanih klevetnika“.
Ovens je optužena i da je lažno tvrdila da su francuski predsjednik i njegova supruga krvni srodnici i da je Emanuel Makron postavljen na funkciju tajnom zavjerom američke Centralne informativne agencije (CIA).
- Ako je ikada postojao jasan slučaj klevete, onda je to ovaj - rekao je advokat Tom Kler, koji zastupa par.
Prema američkom zakonu, Makronovi će morati da dokažu „stvarnu zlobu“, što znači da je tužena znala da su informacije lažne, ali ih je ipak objavila ili emitovala.
U septembru je francuski sud proglasio dvije žene krivim za klevetu zbog širenja lažnih tvrdnji o Brižit Makron, međutim, ta odluka je poništena po žalbi ranije ovog mjeseca, prema pisanju lokalnih medija.
Ovens je radila za konzervativne organizacije, među kojima su studentska grupa Turning Point i medijska kuća Daily Wire, prije nego što je pokrenula podkast 2024. godine.
U podkastima je širila razne tvrdnje, recimo da iza vakcina protiv kovida-19, holokausta i slijetanja ljudi na Mjesec - stoje zavjere.
Ovens je udata za Džordža Farmera, britansko-američkog preduzetnika i sina barona Majkla Farmera, člana Doma lordova i bivšeg blagajnika Konzervativne stranke, koji se distancirao od nekih stavova svoje snaje.

Makronovi tuže američku influenserku koja tvrdi da je "Brižit muškarac"

Supruga francuskog predsjednika Brižit Makron se kratko pojavljuje u epizodi hit serije o modi "Emili u Parizu", čija se nova sezona od četvrtka emituje na Netfliksu, otkriva danas magazin Elle.
- Prva dama Francuske, Brižit Makron, nosiće svoju odjeću koju je sama odabrala, bez ikakvih uputstava produkcije serije - potvrdio je Netfliks.
U četvrtak će drugi dio četvrte sezone biti dostupan na toj striming platformi.
Lili Kolins, zvijezda serije kazala je za magazin da je ideja da prva dama gostuje u epozodi bljesnula kada su ona i tvorac serije Daren Star Makron sreli u Jeliseju u decembru 2022. godine.
- Ona je veliki obožavalac serije i evokaciju svog lika u prvoj sezoni je prihvatila sa puno humora. Snimanje sa njom je bilo zadovoljstvo. i čast i prava sreća - kazala je Kolins.
Od kada je počela da se emituje 2020. godine, serija je osvojila publiku i dospjela na naslovnice. Ima onih koji je vole, onih koji to mrze, i onih koji vole da je mrze.
„Emili u Parizu“ je na svojim počecima u Francuskoj bila posebno kritikovana zbog naglašavanje fantazije o Gradu svjetlosti sa beretkama i bagetima i zbog predstavljanja prijestonice na previše instagramičan način.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhJ1ditMDfIE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prva dama Francuske pojavljuje se u epizodi serije "Emili u Parizu"

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: brizit-makron