Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

The Croatian Government has formed a commission for the return of the training ship „Jadran“ and the succession of military property which is, as stated, one of the preconditions for closing Chapter 31, which Croatia blocked for our country in December last year.
Croatian political analyst Davor Đenero told Antena M that the commission established by the Croatian Government for the return of the training ship „Jadran“ is composed in an extremely serious and professional manner.
- It includes Croatia’s leading international law expert, currently the State Secretary for Europe at the Ministry of Foreign Affairs, as well as the Ministry’s chief legal adviser, Ms Metelko Zgombić. There is also, for example, a very experienced civil servant from the Ministry of Defence, who has been dealing with the succession of military property for years and is an exceptionally serious expert in that field - Đenero said.
The Antena M interlocutor stressed that this is not a political body, but a highly professional expert commission.
It is evident, he noted, that Croatia is not satisfied with what has been achieved in bilateral talks, which, Đenero underlined, were conducted in good faith on the Montenegrin side, on behalf of the Ministry of Foreign Affairs, by the Minister’s adviser Ranko Krivokapić.
- Despite the fact that there was evident progress in those talks, it is clear that without the implementation of the principles of the rule of law and respect for the principles of succession when it comes to military property - namely the training ship „Jadran“ - Croatia does not intend to relent in withdrawing its reservation related to the chapter on the Common Foreign and Security Policy - Đenero pointed out.
Speaking about the five chapters that were closed, Đenero emphasized that we must be aware that what happened in Brussels in recent days sends a rather unpleasant signal to Montenegro.
- Just as it is evident that Defence Minister Krapović, unlike the Minister of Foreign Affairs is systematically obstructing negotiations related to the military aspect of Montenegro’s integration into the EU, it is also clear that the Minister of Agriculture -who, coincidentally, comes from the „For the Future of Montenegro“ coalition, that is the Democratic Front, more precisely from the Socialist People’s Party - is harming the closing of the chapters on agriculture and fisheries, which are extremely important and sensitive from the perspective of the EU budget - the Croatian analyst stated.
Given that this chapter closing is temporary anyway, Đenero pointed out that it was possible to achieve the withdrawal of the French reservation for the time being and create the impression that all five chapters had been closed, although, as he explained, this is not actually the case, since shortcomings in Montenegro’s legal system related to agriculture and fisheries still need to be addressed.
- This needs to be done as soon as possible, during the course of next year - Đenero stressed.
It is evident, he warned, that with such an administration and such internal obstructions, Montenegro will find it very difficult next year to close even 20 negotiating chapters.
- The problem with Croatia is not a bilateral problem. It is a problem related to respect for the rule of law. Montenegro must change its current rather relaxed attitude toward accession negotiations, and if it wants to conclude the accession negotiations next year, it must approach them much more seriously, with far more competent people than it has had so far, and exclude from these negotiations all those who can be known in advance to be inclined to obstruct the accession process - Đenero concluded.

Đenero: Without respect for the rule of law and succession of military property, Croatia will not lift the blockade of Chapter 31

Državna imovina i simboli, poput broda Jadran, pripadaju Crnoj Gori i o tome mora postojati jasna i nedvosmislena državna politika - kazao je poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.
Proces evropskih integracija je, prema njegovim riječima, izuzetno važan za Crnu Goru i predstavlja strateški cilj oko kojeg postoji širok društveni konsenzus.&nbsp;
- Građani s pravom očekuju da naša država do 2028. godine postane punopravna članica Evropske unije, što podrazumijeva ozbiljan, odgovoran i dostojanstven pristup u svim pregovaračkim fazama. Otvorena bilateralna pitanja sa zemljama susjedima moraju se rješavati dijalogom, ali isključivo vođeni interesima Crne Gore. Ulazak u EU jeste prioritet, ali ne po cijenu poniženja, relativizacije istorijskih činjenica ili gubljenja državnog dostojanstva - ističe Božović.&nbsp;
U Evropsku uniju treba, kako je rekao, da uđemo uspravno.
- Kao država koja zna šta hoće, šta brani i šta su njene crvene linije - zaključio je Božović.

Božović: Brod Jadran pripada Crnoj Gori

Admiral u penziji Dragan Samardžić ocijenio je da formiranje komisije u Hrvatskoj povodom pitanja sukcesije vojne imovine ne predstavlja iznenađenje, već logičan institucionalni odgovor na način na koji su ta pitanja vođena prethodnih godina.
Kako je naveo, pitanja sukcesije, uključujući i školski brod „Jadran“, od samog početka bila su pravno složena i politički osjetljiva, te su zahtijevala ozbiljan, strateški i odmjeren pristup, a ne paušalne ili ultimativne poruke.
Samardžić je ukazao da sastav hrvatske komisije, u kojoj su zastupljeni ključni predstavnici resora vanjskih poslova i odbrane, jasno pokazuje da Hrvatska ovo pitanje tretira kao kombinaciju međunarodnog prava, bezbjednosne politike i evropskog konteksta. Prema njegovim riječima, to je signal da će se spor voditi dugoročno i institucionalno, uz moguće implikacije i na završnu fazu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u okviru Poglavlja 31, ali i šire, kroz pitanja pravne sigurnosti i vladavine prava iz Poglavlja 23.
– Problem sami po sebi nijesu bilateralni sporovi, jer ih imaju i druge države kandidati, već način na koji se oni rješavaju. Evropska unija ne želi da „uvozi“ otvorena pitanja među državama članicama, zbog čega ovakvi slučajevi postaju test političke zrelosti države kandidata – poručio je Samardžić.
On je naglasio da je za Crnu Goru važno da se što prije vrati jeziku dijaloga, međunarodnog prava i dosljednog državničkog postupanja, jer svako dalje zaoštravanje, kako je upozorio, dodatno slabi pregovaračku poziciju zemlje u procesu evropskih integracija.
Samardžić je ocijenio da je krajnje vrijeme da Crna Gora angažuje provjerene i priznate eksperte iz oblasti međunarodnog prava, koji bi temeljno analizirali Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ i realno sagledali pravnu poziciju države u vezi sa sukcesijom vojne imovine.
– Dosadašnje oslanjanje na parcijalne interpretacije i nedovoljno utemeljene argumente pokazalo se kao skupo i politički rizično, jer je oslabilo pregovaračku poziciju Crne Gore. Samo ozbiljna, stručna i depolitizovana pravna analiza može biti osnov za odgovorno i dugoročno održivo rješavanje ovog pitanja – istakao je Samardžić.
Na kraju je ponovio stav da brod „Jadran“ treba da bude simbol povezivanja, a ne podjela.
– „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli, kao simbol zajedničke pomorske baštine. Diplomatski napori treba da budu usmjereni ka pronalaženju optimalnog modela njegovog zajedničkog korišćenja, jer samo rješenja zasnovana na dogovoru mogu donijeti korist svima – zaključio je Samardžić.

Samardžić: Brod „Jadran“ treba da spaja, a ne da dijeli

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović iskoristio je večerašnje gostovanje na A plus televiziji da provocira naše susjede u Hrvatskoj, noseći značku na kojoj su brod „Jadran“, a zbog koje je iz Zagreba početkom avgusta stigla protestna nota.&nbsp;
Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".&nbsp;
Takvi potezi i poruke, kako su tada naveli, nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E su ranije naveli da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Republika &nbsp;Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade &nbsp;Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje &nbsp;obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo &nbsp;diplomatski predstavnik Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krapović nosio značku s brodom „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila protestnu notu iz Hrvatske

S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument, poručio je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić.
Nedavno penzionisanii admiral &nbsp;u crnogorskoj je javnosti lansirao pravu medijsko-političku bombu. Poveći, analitičan tekst koji je obavio na tamošnjem portalu Vijesti, nesporno je zanimljiv i hrvatskoj publici jer je riječ o sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ, s posebnim naglaskom na odnos Crne Gore i Hrvatske i slučaj školskog broda Jadran.
Ogroman odštetni zahtjev
I trenutak je nesporno aktualen jer stiže petnaestak dana nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen-ploču na logoru Morinj i vlasništvo nad brodom Jadran u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor.
- S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja nezavisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument- piše admiral Samardžić u tekstu pod naslovom "Pitanje sukcesije vojne imovine previše je složeno da bismo se njime bavili paušalno".
Autor podsjeća kako je Hrvatska prije dvije decenije, još u aprilu 2003., formirala Savjet za sukcesiju vojne imovine sastavljen od 22 ekspertske grupe, koje su se sveobuhvatno i analitički bavile procjenom veličine i vrijednosti cjelokupne diobene mase JNA te je trebalo izraditi diobene bilanse po republikama – državama nasljednicama. Ekspertske grupe procijenile su da je ukupna vrijednost diobene mase, koja uključuje pokretnu i nepokretnu imovinu JNA, oko 70 milijardi USD. Od tog iznosa Republika Hrvatska potražuje oko 10 milijardi USD, od čega se, prema neslužbenim izvorima, na Crnu Goru odnose 2 milijarde USD. Admiral Dragan Samardžić podsjeća da je Evropski parlament u dvije posljednje rezolucije pozvao Crnu Goru da u potpunosti poštuje odredbe o sukcesiji bivše SFRJ, posebno u pogledu vojne imovine.
Smatra da bi Crnoj Gori najmanje odgovaralo da sporna pitanja s Hrvatskom rješava međunarodnom arbitražom – na koju su se olako pozvali crnogorski dužnosnici.&nbsp;
- Vlada mora biti svjesna da pitanje vlasništva školskog broda 'Jadran' nije izolovano pitanje i da bi Hrvatska, ako dođe do međunarodne arbitraže, vjerovatno u spor uključila pitanje cjelokupne diobe vojne imovine SFRJ i Crnoj Gori ispostavila golemi odštetni zahtjev. Svakako, i Hrvatska treba računati na mogućnost da se u slučaju takvog spora, posebno kada je u pitanju vlasništvo školskog broda 'Jadran', kao zainteresovane strane, uključe i neke druge države sukcesori- piše admiral Samardžić.
Iz svega navedenog, dodaje, očigledno je da je pitanje sukcesije vojne imovine vrlo složeno, ozbiljno i senzitivno, da bi se njime bavili paušalno i ad hoc te da Crna Gora može imati dalekosežne negativne posljedice ako ovom problemu ne pristupi na valjan i cjelovit način. S obzirom na to da kapaciteti školskog broda "Jadran" nadilaze potrebe ne samo Crne Gore i Hrvatske već i regije te da je održavanje broda u potpuno ispravnom i reprezentativnom stanju zahtjevno i skupo za obje zemlje pojedinačno, bilo bi više nego racionalno, predlaže admiral Samardžić, da se s predstavnicima Hrvatske, ali i svim drugim zainteresovanim državama bivše Jugoslavije, otvoreno razgovara o iznalaženju optimalnog modela njegova daljnjeg korištenja.
– Ishitrene, istorijski i pravno neutemeljene, populističke političke izjave zbog kratkoročnog aplauza ostrašćenih grupica i naklonosti glasačkog tijela, mogu dugoročno narušiti dobrosusjedske odnose. Ne smijemo smetnuti s uma da je Hrvatska naš susjed i saveznik, kao i dugogodišnji promoter interesa Crne Gore na njenom integracijskom putu, ranije u NATO, a sada u EU – poentirao je admiral Samardžić.
Niz visokih dužnosti
Inače, Samardžić je od sticanja crnogorske nezavisnosti, koja ga je zatekla u činu kapetana bojnog broda na mjestu komandanta tadašnje Mornarice Vojske Srbije i Crne Gore, obavljao niz visokih dužnosti u tamošnjoj vojsci i Ministarstvu odbrane. Ukupno je čak devet godina proveo na dužnosti načelnika Generalštaba VCG (2008 – 2017.), nakon čega je angažovan na vojno-diplomatskim poslovima u OESS-u i UN-u, a pokrivao je i dužnost vojnog atašea u Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.
Od marta 2020. obavlja dužnost vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO-u i EU u Briselu, otkako je 2022. otišao u penziju. Premda se nakon penzionisanja spekulisalo o njegovoj nerazjašnjenoj prošlosti iz ratnih djelovanja bivše Jugoslovenske ratne mornarice tokom agresije na Hrvatsku, koja ga je zatekla u Splitu, DORH je potvrdio kako se ime Dragana Samardžića ne nalazi na popisu osumnjičenih za ratne zločine.&nbsp;

Samardžić: Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno

Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran", potvrđeno je Televizije E iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova te zemlje.&nbsp;
Takvi potezi i poruke, dodaju, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E navode da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine.&nbsp;
Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
Posljednji u nizu poteza povukao je ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.

Hrvatski MVP za TV E: Očekujemo izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ponovo ističe potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda "Jadran", a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja - navodi se u protestnoj noti upućenoj crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova u koju je Portal ETV imao uvid.
Podsjećamo, nota je, kako je prenoio M portal juče, upućena zbog znački koje je prije nekoliko dana predstavilo Ministarstvo odbrane Crne Gore, a koje su specijalno namijenjene posadi školskog &nbsp;broda "Jadran".
Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore saopštili su da su značke izrađene "u znak &nbsp;poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima &nbsp;za našu državu", te da je "dizajn značke osmišljen kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade".&nbsp;
U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je &nbsp;brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne &nbsp;Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim &nbsp;mornarskim motivom".
U protestnoj noti Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske u koju je Portal ETV imao uvid navodi se da ovakve poteze smatraju neprihvatljivim.
- Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatska-protestuje-zbog-znacki-koje-je-izradilo-ministarstvo-odbrane-cg-na-kojima-je-brod-jadran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spremni su, kako dodaju, crnogorskoj strani dostaviti analizu i procjenu vrijednosti sukcesijske mase vojne imovine, koja uključuje ne samo školski brod Jadran, već sva potraživanja Republike Hrvatske prema Crnoj Gori u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije iz 2001.
Republika Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
Posljednji &nbsp;u nizu poteza, prije slanja protestne note Hrvatske, povukao je &nbsp;crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović,odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" u Hrvatskoj ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske: U izostanku konstruktivnog dijaloga o brodu "Jadran" razmotrićemo druge načine rješavanja ovog pitanja

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: brod-jadran