U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Sistem pod vodom
- Da li su se štete nastale zbog poplava i nevremena mogle ublažiti pravovremenim mjerama?
- Mišljenje stručnjaka o tome što voda u nekim mjestima nije za piće ni nakon prokuvavanja.
- Protesti u Minesoti
- Evropa razmatra odgovor na Trampove prijetnje
Gost emisije je Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša, tema dana "Sistem pod vodom"

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Agrokriza
- O sve dubljoj krizi crnogorske poljoprivrede, protestima poljoprivrednika koji traže da se izdvajanja za Agrobudžet povećaju sa sadašnjih 1,65 na pet odsto državnog budžeta.
- O tome šta ovakva struktura Agrobudžeta znači za opstanak proizvodnje, zašto godinama propadaju farme, kako će Crna Gora bez evropskih standarda izdržati ulazak u EU. 
 
- U 24 sata donosimo izvještaj sa Balkan Integration Forum 2025 koji organizuju Evropski pokret u Crnoj Gori i Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije. 
 
- Detalji sa sjednica Skupštine i njenih tijela: 
 
Skupština razmatrala dva polugodišnja izvještaja o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU, koje je predstavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Skupštinski Zakonodavni odbor nije prihvatio amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović kojim se u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović - Njegoš riječi "nasilne aneksije države" u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa "ujedinjenja Crne Gore i Srbije".
Gost Informativne emisije 24 sata je bivši ministar poljoprivrede, predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Emisiju večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Budimir Mugoša

U Crnoj Gori se litar mlijeka ne može proizvesti ispod 55 centi po litri mlijeka, iako je otkupna cijena 47 centi. Moraju se stvoriti uslovi u kojima će poljoprivreda i stočarstvo biti stabilni i podržati se premijama - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša.
Među crnogorskim farmerima ima i onih koji su protekle sedmice bili prinuđeni da prospu više od tri tone mlijeka nakon što sz dobili obavještenje mljekara &nbsp;da privremeno obustavljaju otkup. Mugoša napominje da je otkupna cijena mlijeka u Crnoj Gori ispod 47 centi u prosjeku, dok je u Srbiji iz koje se uvozi mlijeko preko 50 centi, pa se postavlja pitanje kako ono ispadne jeftinije nego mlijeko iz Crne Gore.
- Statistički gledano otkupna cijena mlijeka 2020. godine bila je 37 centi, da bi se 2021.godine posle protesta sa traktorima ispred Skupštine podigla sa 37 na 47 centi. I dan danas je ostala ista. Znači 2021. godine kad je otkupna cijena mlijeka bila 47 centi prosječna plata je bila 504 eura, danas je prosječna plata u Crnoj Gori 1.014 eura, a otkupna cijena mlijeka je ispod te koja je bila te 2021. godine - rekao je Mugoša.&nbsp;
Kaže da je preko 50 posto mlijeka popila inflacija od 2021.godine do sada, a u tom periodu je svima povećana plata. Samo su farmeri, kaže Mugoša, &nbsp;ostali da rade za manju zaradu. Sve što farmeri zarade su premije i to je osnovni razlog zašto još uvijek istrajavaju, ali je pitanje do kad će izdržati.&nbsp;
- Vi ne možete jednu privrednu granu vještački održavati intubirajući je premijama, vi morate stvoriti uslove u kojima će ta privredna grana da bude stabilna i da se podrži subvencijama. Uradio sam jednu interesantnu analizu o cijeni bureka. Burek je koštao 2020. godine oko euro, danas košta dva eura, e za nekoga je bolje, neko ko je pravio bureke po euro, pa ih sad pravi za dva eura,a u međuvremenu je postao državni sekretar, e onda je njemu sigurno bolje. Analiza mlijeka je 2020.godine koštala dva eura, mi moramo da uradimo dvije analize mjesečno, danas košta pet eura, i od tih pet eura ide euro Univerzitetu Crne Gore zato što se laboratorija nalazi pri univerzitetu Crne Gore i mi dajemo euro Univerzitetu Crne Gore. Dakle cijena mlijeka ostaje 47 centi, a analiza mlijeka je izašla sa dva na pet eura - zaključio je Mugoša.
Inženjer stočarstva Budimir Mugoša ukazao je na još jedan problem. &nbsp;
- Mi smo imali 2020.godine cijenu nafte 92 centa, danas je 1,34 i izlazilo je na 1,78 u međuvremenu. Jedno azotno đubrivo urea je &nbsp;džak od 25 kg &nbsp;koštao 2020. godine oko 8,5 eura, a izlazio je na 32 eura zbog krize jer se pravi iz gasa, da bi danas koštao skoro 20 eura. Vezivo koje mi farmeri koristimo za vezanje bala nekada je kilogram koštalo euro, danas košta 15 eura. Steona junica je 2020.godine koštala 1.800 eura, danas ona košta 3.000 eura. Za pet junica, koje sam ja kupio, je 1.000 eura porez ovoj državi. Znači, ja kad uvezem junice 1.000 eura platim državi porez na te junice - istakao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm7ljJxxpKGU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mugoša: Ne može se jedna privredna grana vještački održavati intubirajući se premijama

Odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Budimir Mugoša saopštio je da je gostovanje sekretarke Sekretarijata za lokalnu samoupravu Slađane Anđušić u emisiji na TV Vijesti potvrdilo stavove koje je njegov politički klub iznio još tokom pripreme i rasprave o Odluci o mjesnim zajednicama.
- Paktuelne gradske vlasti i sekretarke Anđušić o neposrednoj demokratiji i interesima građana samo je poslužila da se zamaskira stvarna namjera – podjela političkog plijena po partijskim kvotama, čak i na nivou mjesnih zajednica - &nbsp;naveo je Mugoša.
On je ocijenio da su tajni sastanci u prostorijama Glavnog grada postali uobičajena praksa gradske uprave prije donošenja odluka od posebnog značaja za građane.
- Kada su u pitanju partijski interesi, brzo se zaborave obećanja o transparentnosti rada, interesima građana, inkluziji i komunikaciji – principima kojima se prikupljaju glasovi. Ovoga puta, organizator takvog djelovanja bila je predsjednica Skupštine. Očigledno je da su ona i odbornička većina obmanuli građane, pa će umjesto ‘neposredne demokratije’ dobiti još jedno političko preuzimanje mjesnih zajednica po partijskim kvotama, kao što se to radi i sa mnogim drugim funkcijama - &nbsp;poručio je Mugoša.
Posebnu odgovornost, prema njegovim riječima, snosi predsjednica Skupštine Glavnog grada.
- Ona je, otvoreno kršeći odluku za koju je i sama glasala, bez znanja odbornika opozicije održala sastanak sa kandidatima za vršioce dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica. Prije toga je, kako je sama sekretarka kazala, sprovela ‘široke konsultacije’ sa građanima – očigledno po partijskom nalogu i u krugu političkih istomišljenika - naveo je Mugoša.
On je dodao da ovakvo djelovanje ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u iskrene namjere odborničke većine.
- Zbog toga predsjednica Skupštine duguje građanima odgovore – kada su održane te široke konsultacije, u kojim mjesnim zajednicama i na koji način je građane obavijestila o njima? Kako je došla do kandidata koje namjerava da predloži Odboru za izbor i imenovanja i po kojim kriterijumima? Da li je i kada imala namjeru da o svemu upozna odbornike opozicije, koji su takođe predstavnici građana? - pita Mugoša.
On je zaključio da predsjednica Skupštine mora da objasni građanima i javnosti „zašto je aktuelna vlast, umjesto da promijeni loše prakse prethodnika, odlučila da ih unaprijedi“, te da „odgovori makar dijelom opravdaju povjerenje građana koji finansiraju njen rad i odborničke naknade“.

Mugoša: Mjesne zajednice postaju partijski plijen

Po podacima Monstata uvoz hrane i pića u odnosu na prošlu godinu porastao je za više od 47 miliona eura, zbog čega domaći proizvođači trpe velike gubitke. Gostujući u 24 sata Televizije E, bivši ministar poljoprivrede, Budimir Mugoša, kazao je da ko god se bavi agrarnom politikom i poljoprivrednom proizvodnjom, zna da je problem enormnog uvoza – sistemski.
Mugoša podsjeća da su 2021. godine protestovali proizvođači mlijeka, koji su tadašnjem ministru poljoprivrede dostavili 18 zahtijeva. Do danas, nijeda nije ispunjen.
- Jedan od zahtjeva bio je pet odsto budžeta za poljoprivredu, zatim da se ukinu akcize i porezi na gorivo za poljoprivredne mašine, što Zakon o akcizama omogućava (u članu 26 kaže da poljoprivrednici mogu da budu oslobođeni od poreza i akciza). Posljednji put akcize su bile vraćene kad sam ja bio ministar 2016. godine. Postoji i problem dvostrukog oporezivanja, iako zakon omogućava da se prizna ulazni PDV na otkupljenu robu. Zemlje iz okruženja dobijaju PDV na granici za robu izvezenu i mnogi od tih trgovaca rade samo za povraćaj PDV-a – kaže Mugoša.
Napominje i da nije bilo isplata subvencija za 2025. godinu, osim za mlijeko. Ali, za četiri procenta je opao otkup mlijeka od crnogorskih mljekara.
- Danas kad je frka sa mlijekom, imamo situaciju da je subvencija 20 centi, a otkupna cijena 47 centi. Ista otkupna cijena bila je 2021. godine, kad je prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 504 eura, a danas je 1.014 eura… Na sjeveru je otkupna cijena i smanjena, jer nijedna mljekara ne može da propadne od manjka mlijeka, nego od viška. Džabalebaroši u državnim organima su duplo povećali plate, a nama je otkupna cijena mlijeka realno pala - istakao je Mugoša.
Kaže da se poljoprivrednik ne može u isto vrijeme baviti proizvodnjom i rješavanjem sistemskih problema, već bi trebalo svako da radi svoj posao. Podsjeća da veliki trgovinski lanci distribuiraju domaće proizvode ali da im je dobit na prvom mjestu.
- Nije ovdje upitna ni cijena, niti kvalitet, već količina i kontinuitet. Znam ljude kojima su ostale lubenice na imanju, a znamo da se svakog dan uvoze iz Grčke. Veliki lanci imaju svoju logiku i potpuno ih razumijem. Da li država može tu da interveniše, to je vrlo kompleksno pitanje - kaže Mugoša.
Dodaje da je država nespremna, jer u Ministarstvu poljoprivrede rade ljudi koji se nikada nijesu bavili poljoprivredom, već su učili, kako kaže, iz skripti i sa interneta.
- To su google stručnjaci i to je strašan problem. Oni će primiti platu jednako, propao ja kao poljoprivrednik ili ne. Oni ne postoje zbog sebe, nego zbog nas. Oni nama ne daju ništa, nego mi dajemo njima. Od naših poreza im plaćamo plate. Kad budu ispunili sve obaveze prema nama, pa onda primili plate, e onda će biti neke sreće - poručio je Mugoša.
Smatra da nadležni pokušavaju biološke cikluse prilagoditi onim administrativnim.
- Svako ko se iole bavi ozbiljno poljoprivredom, već u decembru zna šta će da radi za narednu godinu. Država ne zna do aprila mjeseca šta će da radi za tu godinu. Moje kolege i ja ne možemo da planiramo narednu godinu, zato što se agro budžet usvaja u februaru, martu, aprilu, pa čak i julu. Javni pozivi se kasno raspisuju i ne možemo da planiramo proizvodnju - rekao je Mugoša.
Mugoša je objasnio i da je osiguranje poljoprivrednih dobara još samo mrtvo slovo na papiru, pa će ljudi koji su imali štete u posljednjim požarima teško doći do sredstava za naknadu te štete.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5C2edXvHf3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mugoša: Džabalebaroši u državnim organima povećali su plate duplo, a nama je otkupna cijena mlijeka pala

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Poruke predsjednika države uoči vanredne sjednice Skupštine
- Koliko uvoz šteti domaćim proizvođačima?&nbsp;
- Što je uzrok spora u crmničkom selu Brčeli?
Gost emisije je bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Budimir Mugoša

Ni robnih rezervi, ni državnog preduzeća, ni stabilnih cijena. I, najvažnije – ni traga od ispunjenog obećanja premijera Milojka Spajića. Građani svakodnevno ispaštaju dok cijene nezaustavljivo rastu, a oni koji bi morali da reaguju – ćute. Premijer ne osjeća odgovornost za izgovorene riječi, a još manje za stvarnost u kojoj je ostavio građane. Još 10. avgusta prošle godine, Spajić je pompezno najavio osnivanje državnog preduzeća koje bi bilo zaduženo za upravljanje robnim rezervama i direktnu distribuciju osnovnih životnih namirnica građanima. Najavljeno je da će to biti trajno rješenje za borbu protiv inflacije. - To je jedan održiv način da se borimo protiv visokih cijena. Ograničenje marži može pomoći budžetu građana, ali moramo imati dugoročno rješenje za stabilizaciju cijena u Crnoj Gori - izjavio je tada Spajić. Godinu dana kasnije – nema ni preduzeća, ni robnih rezervi. Umjesto toga, građani plaćaju osnovne namirnice skuplje nego mnogi građani razvijene Evrope. Turisti s boljim standardom nerijetko su zatečeni visinom cijena u crnogorskim marketima. <h2>CIJENE PAPRENE</h2> Prema poređenju koje je sproveo portal ETV, cijene u domaćim marketima su i do 20 odsto više nego u hrvatskom “Lidlu”. Kada bi se ista analiza sprovela sa tržištem Njemačke, razlika bi bila još poraznija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032707038_44c279583c1700ec0198c5433d2de9002eab79d9288f277f73b20f8538084cf3" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Prodavnica, market"></figure>  U međuvremenu, vladajući funkcioneri se ne oglašavaju. Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, koji je bio zadužen za kontrolu cijena, od maja ne daje izjave za javnost – izuzev političkih prepiski s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, za koje očigledno ima dovoljno vremena. <h2>PREKO LEĐA DOMAĆEG STANOVNIŠTVA</h2> Dok državni vrh ćuti, građani plaćaju danak nestručnosti i pasivnosti vlasti. Sezona je u punom jeku, a budžet, kao po pravilu, puni se preko leđa domaćeg stanovništva. Niti ima pomoći, niti ima razumijevanja. Premijer Spajić se više ne oglašava o ovom pitanju. Nema pojašnjenja gdje je zapelo s „održivim rješenjem“ koje je sam najavio. S obzirom na nedavne izjave njegovog ministra zdravlja Vojislava Šimuna, koji je građane optužio za duge liste čekanja u zdravstvu, nije isključeno da i premijer smatra da su sami krivi za poskupljenja. UKINUTO JOŠ 2003. Crna Gora od 25. decembra 2003. nema robne rezerve. Tadašnja Vlada ih je ukinula uz obrazloženje da su „nekomercijalne“. Kao zamjena, donesen je Zakon o interventnim nabavkama, koji je trebalo da omogući brzu reakciju države u kriznim situacijama. Ali – nije zaživio. Za razliku od većine evropskih zemalja, Crna Gora nema mehanizam da zaštiti tržište u slučaju iznenadnih šokova – bilo da se radi o skoku cijena goriva, hrane, inflaciji usljed pandemije ili rata. UPOZORENJE BIVŠEG MINISTRA POLJOPRIVREDE Nekadašnji ministar poljoprivrede Budimir Mugoša još ranije je upozoravao na značaj robnih rezervi: - Sve ozbiljne države EU ih imaju. One su ključne u slučaju poremećaja tržišta, prirodnih katastrofa, ratova… Robne rezerve omogućavaju stabilizaciju cijena, čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sigurnost građana u vanrednim okolnostima - naglasio je Mugoša. U Crnoj Gori, međutim, ozbiljnost izostaje. Jedino što je postojano – jesu neispunjena obećanja i visoke cijene koje građani više ne mogu da prate.

Miraš Dušević

Građani papreno plaćaju Spajićeva obećanja: Ni preduzeća, ni robnih rezervi - a cijene galopiraju

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Klub odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada danas je održao konferenciju za medije povodom situacije u Javnoj ustanovi Kakaricka gora, te usljed ozbiljne zabrinutosti zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad, saopšteno je iz Evropskog saveza.&nbsp;
Na konferenciji su govorili odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković i Budimir Mugoša.
Mašković se na početku obratio povodom dopisa koji je danas uputio Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koji se odnosi na inicijativu za hitno sprovođenje inspekcijskog nadzora u Javnoj ustanovi Kakaricka gora.&nbsp;
- Razlog za ovakav korak je ozbiljna zabrinutost zbog saznanja da ta ustanova – koja je jedina ovakve vrste u Crnoj Gori – trenutno ne ispunjava uslove za posjedovanje licence, iako je, shodno Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštiti, to zakonski uslov za njen rad - kazao je on.&nbsp;
Mašković je dodao da je na osnovu uvida u dokumentaciju i dodatnih provjera, utvrđeno da su tri licencirana stručna radnika napustila ustanovu, a ukupan broj stručnih radnika koji su prestali sa radom, bilo otkazom ili odlukom direktora, iznosi šest.&nbsp;
- Umjesto njih, zaposlene su uglavnom osobe koje ne posjeduju licence za obavljanje stručnih poslova, čime je prekršen i član 130 i član 136 Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Taj zakon izričito propisuje da i ustanova kao pružalac usluge, i svaki stručni radnik pojedinačno, moraju biti licencirani - naveo je Mašković.&nbsp;
Uz to, kako je dodao, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ustanovi nije usklađen ni sa Statutom ustanove, ni sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast, uključujući i Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
- Članovi 12 i 13 tog zakona jasno definišu koji su uslovi za pružanje usluga rehabilitacije i resocijalizacije.Prema dostupnim informacijama, ustanova trenutno pruža tretman za 25 korisnika u rezidencijalnom režimu i dodatno 22 korisnika u nerezidencijalnom tretmanu. Međutim, u odnosu na broj korisnika, ustanovi nedostaju licencirani stručni saradnici i pravni stručni radnici – što znači da ustanova ne ispunjava minimum zakonskih normi propisanih za posjedovanje licence - dodao je Mašković.&nbsp;
On je posebno istakao da se ovdje ne radi o bilo kojoj ustanovi – već o jedinoj ustanovi tog tipa u Crnoj Gori.&nbsp;
- To ovoj situaciji daje dodatnu težinu. Bilo kakvi propusti u kadrovskoj strukturi, organizaciji rada i poštovanju zakonskih normi nijesu puka proceduralna greška, već direktna prijetnja opstanku sistema koji ne postoji nigdje drugo u državi. U pitanju su ljudi čiji je život i rehabilitacija u potpunosti zavisna od kvaliteta rada ove jedine institucije kojom upravlja kadar demokratskog fronta Marko Čađenović, postavljen isključivo po partijskoj kvoti i to bez prethodnog radnog iskustva na rukovodećim pozicijama, o čemu smo ranije i govorili - naveo je Mašković.&nbsp;
Pored toga, kako se dodaje, prema Pravilniku o uslovima koje mora ispunjavati ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju lica liječenih od bolesti zavisnosti, jasno su definisani minimumi stručnog kadra koji se moraju obezbijediti u odnosu na broj korisnika.&nbsp;
- U ovom trenutku, ustanova na tretmanu ima ukupno 47 osoba. Po važećim standardima, za 20 korisnika ustanova bi morala imati najmanje četiri licencirana stručna radnika, jednog stručnog saradnika &nbsp;(radno okupaciona terapija i slično) i jednog stručnog radnika za pravne poslove. Za svaki dodatni broj korisnika, mora imati više kadra - naveo je on.&nbsp;
Međutim, kako je kazao, prema dostupnim informacijama, ustanovi u ovom trenutku nedostaju i stručni saradnici i pravni stručni radnik, a broj licenciranih stručnih radnika je ispod zakonom propisanog minimuma.&nbsp;
- To znači da u ovom trenutku ustanovi nedostaje najmanje još 1 stručni radnik za rezedincijalni tretman i najmanje još 4 za nerezidencijalni tretman, plus ranije pomenuti pravik i stručni saradnik. Napominjem da je kapacitet 60 korisnika u muskom bloku I 16 u zenskom bloku.Time se ne samo ugrožava kvalitet pruženih usluga, već i direktno krše zakonski propisi, čime se otvara mogućnost da ustanova izgubi licencu – što bi imalo nesagledive posljedice po sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori - rekao je Mašković.&nbsp;
Zbog svega navedenog, Mašković je kazao da je u svom dopisu pozvao ministra Damira Gutića da hitno naloži sprovođenje inspekcijskog nadzora u ustanovi, utvrdi sve činjenice i moguće nepravilnosti u pogledu zapošljavanja i licenciranja kadra, preduzme mjere u skladu sa zakonom, uključujući i eventualnu smjenu rukovodstva ako se utvrde nepravilnosti.&nbsp;
On je istakao da ga posebno brine činjenica da je zvanični dokument kojim je Skupština Glavnog grada informisana o broju korisnika potpisala bivša rukovoditeljka pravne službe JU Kakaricka gora, Đurđina Marković – i to nakon što je dobila otkaz, o čemu svjedoči i nalaz inspekcije rada.
- Ovakvo postupanje baca sjenku na vjerodostojnost kompletne interne dokumentacije ustanove i pokazuje potpuni raspad sistema od kojeg zavise mnogi životi. Dakle, kako je navedeno u nalazu inspekcije rada, nakon utvrđenih nepravilnosti prilikom zapošljavanja Marković Đurđine, dana 07.05.2025. godine JU Kakaricka gora potsupajućem inspektoru dostavio rješenje o prestanku radnog odnosa zaveden pod brojem 01-1300 od dana 22.04.2025. u kojem se konstatuje da pomenutoj radni odnos prestaje, a ona je 6 dana kasnije, odnosno 13.05.2025. potpisala dokument koji je dostavljen Skupštini Glavnog grada - istakao je Mašković.&nbsp;
Podsjetio je da je direktor ustanove, Marko Čađenović, više puta bio predmet prijava i institucionalnih postupaka.&nbsp;
- Agencija za zaštitu ličnih podataka je donijela rješenje da je nezakonito objelodanio imena bivših korisnika ustanove. Pokrenut je postupak i pred Ombudsmanom. Mediji su prenijeli svjedočenja roditelja o zloupotrebama psihoaktivnih supstanci unutar ustanove, uključujući kokain i fentanil, što je direktor i sam potvrdio - naveo je Mašković.&nbsp;
Uprkos svemu, kako je dodao, gradska uprava predvođena tadašnjom gradonačelnicom Oliverom Injac nije preduzela nijednu mjeru.&nbsp;
- Nijesu reagovali ni kad su zakoni prekršeni, ni kad su životi korisnika bili ugroženi, a za postojeći haos unutar ove institucije danas je odgoovran samo akutelni gradonačelnik Saša Mujović - zaključio je Mašković.&nbsp;
Odbornik Evropskog saveza Budimir Mugoša apelovao je da se uklone nepravilnosti koje se dešavaju u JU “Kakaricka gora”.
- Nadam se da će ovaj pres izvršiti blagi pritisak na institucije da se tamo izvrši nadzor - poručio je Mugoša.&nbsp;

Mašković: Kakaricka gora ne ispunjava uslove za licencu, šest stručnih radnika napustilo ustanovu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: budimir-mugosa