Budžet za 2026. godinu je “nategnut” i bilo kakav poremećaj može izazvati probleme. Nema baš puno instrumenata da se ti problemi riješe, osim, kako kaže ekonomski analitičar Ratko Nikolić, novog zaduženja dok to može, ili u suprotnom povećanja fiskalnog opterećenja.
- S obzirom da su naše dospjele obaveze manje nego prethodne godine, ali kad se eliminišu finansijske transakcije vidimo da je budžet u skoro svakoj stavci na prihodnoj i na rashodnoj strani veći nego što je bio prethodne godine, to je negdje nivo oko pet do deset posto i u tom smislu ta očekivanja nijesu realna. Da li će to biti dovoljno, imajući u vidu velike potrebe fondova, prije svega Fonda PIO i Fonda zdravstva, koji se u velikoj mjeri finansiraju iz budžeta, budžet je prilično nategnut i mislim da je na granici i teško može izdržati bilo kakve poremećaje na tržištu i teško je reći da će biti dovoljan – rekao je on gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Dodaje da je mnogo manje važno koliki je planirani iznos kapitalnog budžeta, od onoga što je sve planirano u 305 miliona eura, na koliko je planiran kapitalni budžet za 2026. godinu.
Smatra da je sadržaj kapitalnog budžeta kvalitetniji nego prethodnih godina, jer se tiče infrastrukturnih objekata koji, podsjeća, trebaju Crnoj Gori.
- Mene raduje ovogodišnji sadržaj tog kapitalnog budžeta koji je najavljen, čisto da se ogradim i to jer dokument još nije dostupan javnosti i mi komentarišemo medijske najave koje su se pojavile u zadnjih par dana, taj sadržaj ohrabruje – to je nastavak gradnje autoputa, to je obilaznica oko Budve, to je nastavak izgradnje skijališta na sjeveru, raduje me ako ti projekti budu nastavljeni – rekao je Nikolić.
Objašnjava da, iako se najavljivalo da je kapitalni budžet projektovan na manji iznos, ne radi se o smanjenju budžeta, već su transakcije manje.
- Očigledno je da naš budžet može da finansira samo tekuću potrošnju i kamate teško da može da servisira, teško da može stvoriti bilo kakav višak i to nije nešto što raduje naše kreditore – naglasio je Nikolić.
Smatra da reforme u javnoj upravi neće biti, jer bi reformu morao pratiti određeni socijalni program što bi se vidjelo u dijelu budžeta za socijalu.
Podsjeća da u javnoj upravi ima ugovora o djelu koji su kamuflaža za zaposlenje i čija svrha je upitna, zbog čega je, ističe, potrebno napraviti detaljnu analizu.
- To što je premijer zabranio nova zapošljavanja nije baš politika, nije baš nešto na šta se mogu kreditori i svi oni koji prate državnu politiku osloniti u smislu da to kvalifikuju kao neku realnu politiku u tom segmentu. Definitivno ugovori o djelu nijesu svi isti, postoje konsultantske usluge koje Vladi zbilja trebaju, jer vodimo neke arbitražne postupke pred međunarodnim sudovima. U tom smislu je teško očekivati da neki službenik ima kapacitet da te postupke vodi, neophodno je angažovati specijaliste i stručnjake koji se bave samo time – rekao je Nikolić.
Vjeruje da bi ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu dobro uticala na turističku ponudu Crne Gore, jer su se zamjerke turista najviše odnosile na saobraćajnu infrastrukturu i povezanost.
- Mislim da je niska ocjena stanja u turizmu posljedica promjene fiskalnih uslova koja se desila prilično iznenada i bez konsultacija sa turističkom privredom i na neki način naprečac uticala u momentu kad je turistička privreda već prodavala aranžmane po cijenama po prethodnoj stopi poreza – rekao je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Teško da nešto što nije korisno za građane može biti korisno za državu

Najporazniji primjer vođenja pogubne ekonomske politike i javnih finansija predstavlja izjava resornog ministra povodom usvajanja još jednog nakaradnog budžeta: “Planiramo 100 miliona eura investicija u zarade u javnom sektoru. Zato je javni sektor postao atraktivniji od privatnog", naveo je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić.
Anđušić je kazao da se u posjednje četiri godine kapitalne investicije uredno i redovno planiraju svakim budžetom.
- Da ne dajem svoju analizu kakav je stepen realizacije istih. Probajte se sjetiti makar jedne, i najmanje, koju je Vlada realizovala u sredini u kojoj živite. Sjetite se samo dijela premijerovih obećanja: autoput, brze ceste, Pljevlja, Japan, bolnice, škole, naselja… Nestvarno djeluje da u aktuelnoj Vladi i parlamantarnoj većini se ne može naći niko društveno odgovoran, elementarno ekonomski znaven, a zabrinut, kako bi pokušao osuditi ili prevenirati ovako opasne poteze kojima svjedočimo nekoliko godina unazad - naveo je Anđušić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1861812642194596265%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Anđušić: Nestvarno djeluje da u Vladi i većini nema društveno odgovornih, elementarno ekonomskih znavenih, a zabrinutih

Premijer-otvoreni-balkan-skalamerije je javno potrošio rečenice oko DRI revizije završnog računa budžeta Crne Gore za 2023-u (izvor: <a href="https://mina.news/mina-business-ekonomske-vijesti-iz-crne-gore/" target="_blank">https://mina.news/mina-business-ekonomske-vijesti-iz-crne-gore/ ...</a>). O čemu se radi? Citat: “..., pa je stoga vrijedno prokomentarisati najvažniju stavku koja je i “lična karta” rada 43. vlade”, rekao je Abazović dodajući sljedeće podatke koji se mogu naći na 41. strani tog dokumenta. On je naveo da je vlada koju je vodio ostavila 204,97 miliona EUR suficita u budžetu, 95,43 miliona EUR umanjila državna dugovanja time što su platili dugovanja iz prethodnog perioda, dok je 111,3 miliona EUR uvećala gotovinske depozite. Abazović tvrdi da će se teško u narednih deset, pa i više godina ponoviti ovi rezulate za samo godinu.” Građanski je odavno činjenica da je premijer 43-e Vlade Crne Gore, najgore u istoriji crnogorskog institucionalizma, bio i ostaje štetočina crnogorske ekonomije. Pametan političar bi se stidio nedavnog uneređivanja pitanjima oko javnih para. Premijer-svih-neistina-javnih-djelanja-puno-mjeseci, a posebno nelegitimnosti temeljnih ugovornosti-u-bezakonju sakrio se iza tabele sa str. 41/204 “Izvještaja o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu“ (izvor: https://www.dri.co.me/aktuelnost/dri- ...)  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017091040_187e298098fe68e9f02d7e43c336834bdce2e3f7fdaa57529cb5eb56423d3961.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017091040_187e298098fe68e9f02d7e43c336834bdce2e3f7fdaa57529cb5eb56423d3961" data-rendition-name="original" width="1025" height="935" loading="lazy" alt="Tabela, Mila Kasalica"> </figure>  Šta navedena tabela znači? Na stranu metodološki upitna praksa DRI-a da se vrši presjek kad se promijeni izvršna vlast. Taj presječni datum ima jedinstvenu upotrebnu vrijednost: sa stanovišta održivosti javnih finansija presječno stanje privremenog karaktera se radi zbog institucionalnog “nasljednika“, odnosno da se zna koji državni organ je obavezan da primijeni preporuke koje se utvrde nalazom. Takva sistemska neophodnost je postala važnom u četvoroipogodišnjem okružju mijenjanja ministarstvava/ uprava/ drugih organizacionih oblika državne adminsitracije.&nbsp; Dri*anisanje ne razumije ovakvu zakonsku sofisticiranost DRI izvještaja. Nominalno je dva mjeseca prije kraja godine razlika primitika i izdataka bila pozitivna. Međutim, ta brojka, iako su na državnim računima bile značajne pare, prepuna je odsustva činjenica i suštinski je suprotna odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp; Npr., da građanin-nka odluče da ne plate račune za mobilni, za struju i komunalije i brojne druge obaveze nekoliko mjeseci, eto bogataša na buljuke. Na nivou individualnih budžeta, navedeno je skoro deceniju skoro pa neizvodiva situacija u Crnoj Gori. Ni treći mjesec kašnjenja ne bi mogli dočekati kao nominalni bogataši, jer bi stigle blokade i naplata po ubrzanoj proceduri prinudnosti.&nbsp; Prinudna naplata, u većini nije efikasna kad je dužnik država. Privrednici nisu spremni da tuže državu. Strpljivo se čeka zadnji mjesec godine a kad se godinama unazad plaćaju ukupne zaostale obaveze.&nbsp; U momentu dolaska 44-e Vlade Crne Gore, pare na računima su imale mnogo manju vrijednost, jer su već bile “zapisane“ u obavezama. Dospjele a neisplaćene obaveze budžeta izvještajno i pravovremeno se ne prate, osim na kraju godine. Tako da je gomila novca na računu, koja je drita*izmima poslužila za blijedi a bijedni spin, diletantska cifra koja dokumentuje neznanje i nepočinstva.. Kako se obaveze nisu izvršile shodno valuti dospjeća, ubrzanim izvršenjem izdataka do kraja godine se ušlo u deficit. Zato premijer nemara 2022-23 nije imao mnogo razloga da se izbusa u prsa nejunačka. Dvojac Abazović/ Damjanović bi trebalo da se dobrano zabrinu zbog sljedeće DRI preporuke: “P25: Potrebno je da Ministarstvo finansija inicira stvaranje zakonskih pretpostavki na osnovu kojih bi se donijeli jasni kriterijumi po kojima bi se transakcije kupovine hartija od vrijednosti mogle klasifikovati kao transakcije finansiranja.“ (str: 15/204). Ili prevedeno: iako je DRI preporuka trebalo da pokrije i 2022-u, kupovina akcija EPCG i Luke Bar i berze i sl., a bez ikakve analize i bez zakonskog osnova, tretirana je kao da je aktivnost finansiranja iako je investicija u akcije izdatak, kao svaka druga transakcija kapitalnog budžeta. Pored lošeg ulaganja javnog novca u akcije, i ovako se vrši nepravilni obračun suficita/ deficita. Obveznice za dug jesu transakcije finansiranja; ulaganja u akcije nisu; to brucoši Ekonomije znaju. Da Crna Gora ima tužilaštvo, ovo bi bio osnov krivičnog gonjenja. Međutim, poslije višegodišnjih igrarija tajnovidca u neslanim šalama sa novinarima, kao zajednica završavamo sa video-oebs-uratcima, u kojima se tekućim-baba-vangovanjem “zbog promjene svijesti“ (citat) ne izlazi iz okova sky-prepiski, koje su očekivano-nerazvojno stigle u svoje izvorište. Stoga naši tužioci uz njihov cg informer i nažalost Moni*or, df pes guverneru obezbjeđuju korišćenje insajderskih informacija i zloupotrebu konflikta interesa, dok se slamaju norme o povjerljivosti podataka udarne institucije u finansijama zemlje. Ili, premijeru nemara iz dri*anisanja, promovišu bezakonisanje u ubijanju konkurencije na crnogorskom tržištu. Tako se iz DRI revizije završnog računa 2023-e moglo saznati i da su donacije EU oko ublažavanja efekata energetske krize pravilno uknjižene kao primici. Ali, bez pravilno definisane budžetske pozicije, izdaci su otišli preko tekuće budžetske rezerve kao opšta stavka, što je bijedno postupanje i ranijeg i tekućeg ministra finansija. Ovo je pride, a realno, neočekivana tuga oko lošeg rada timova dva udarna tima u MF-u, koji su decenijama bili kapije integriteta za ozbiljne aktivnosti planiranja i izvršenja budžeta zemlje.&nbsp; Zato je važno istaći: ministri su prolazni; sudeći po trojcu ministara finansija skoro pa nevažni, osim za štetočinanja. Sredstva poreskih obveznika se moraju poštovati. Tome služi MF. A, svi-dri*anići u đeknanjima neka se zanavjek bestra*aju, da budu što dalje od crnogorskih javnih tokova novca. &nbsp;

Mila Kasalica

Đeknanje po D*itanu

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Tag: budzet-crne-gore