Bugarski predsjednik Rumen Radevrekao je u petak da će iduće nedjelje dati mandat za sastavljanje vlade koaliciji desnog centra GERB-SDS, ali analitičari ne vjeruju da će ona dobiti dovoljnu potporu i smatraju da su prijevremeni izbori gotovo neizbježni.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željakova, koju je podržavao GERB-SDS, podnijela je prošli mjesec ostavku nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog proračuna koji je predviđao povećanje doprinosa za socijalno osiguranje i nekih poreza, piše Hina.
Vlada je podnijela ostavku uoči ulaska Bugarske u eurozonu 1. januara.
Predsjednik Rumen Radev rekao je da će u ponedjeljak dati mandat GERB-SDS-u, najvećoj skupini u parlamentu, ali ona ima samo 66 zastupničkih mjesta od ukupno 240 i nije velika vjerovatnoća da će dobiti dovoljnu potporu da sastavi novu vladu.
Po bugarskom ustavu, Radev će tada morati dati mandat drugoj najvećoj stranci te zatim trećoj najvećoj. Ako nijedna politička skupina ne uspije okupiti parlamentarnu većinu, slijede prijevremeni izbori.
Koalicija GERB-SDS bila je prva na posljednjim izborima, održanim u oktobru 2024., ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon teških pregovora i trebala joj je potpora drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.
Bugarska je u posljednje četiri godine imala sedam parlamentarnih izbora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kriza u Bugarskoj: Vlada dala ostavku uoči ulaska u eurozonu, prijete novi izbori

Ulaskom Bugarske u eurozonu, koji je planiran za sjutra, jedna evropska valuta uskoro će otići u istoriju – bugarski lev.
Time će se nastaviti proces koji traje više od dvije decenije i koji je iz temelja promijenio monetarnu mapu Evrope, piše BiznisInfo.ba.
Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj istoriji.
U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta - njemačka marka, francuski franak, italijanska lira, španska peseta, austrijski šiling, belgijski franak, nizozemski gulden, portugalski eskudo, finska marka, irska funta, luksemburški franak i grčka drahma.
Od tog trenutka, ove valute su prestale da postoje kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove države, a njihove nacionalne valute odlazile su u istoriju. Slovenački tolar 2007. godine, kiparska funta i malteška lira 2008, slovačka kruna 2009, estonska kruna 2011, letonski lats 2014, litvanski litas 2015. i hrvatska kuna 2023. Sledeći na listi je bugarski lev.
Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da od sjutra bugarski lev prestane da bude zvanična valuta, a zamijeni ga euro. Na taj način će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.
Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.
Crna Gora i Kosovo imaju poseban status, jer koriste euro iako nijesu članice EU, niti eurozone. Obje su prvo napustile domaće valute i uvele njemačku marku, a nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle na euro ali bez formalnog odobrenja EU.
Te dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici, a euro koriste jednostrano. Taj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.
Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od 20 evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj istoriji. S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje, poput Crne Gore i Kosova, koriste euro bez formalnog članstva.

Još jedna evropska valuta sjutra odlazi u istoriju

Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Bugarski parlament je danas prihvatio ostavku vlade Rosena Željazkova, sa 227 glasova za, bez glasova protiv i uzdržanih, javlja bugarska agencija BTA.
Željazkov je juče na hitnoj konferenciji u parlamentu objavio da vlada podnosi ostavku, neposredno pre glasanja o nepovjerenju vladi, što je tražila partija „Nastavite promjene – Demokratska Bugarska“.
„Koalicija je razgovarala o situaciji. Ne sumnjamo da će na predstojećem glasanju o nepovjerenju vlada dobiti podršku. Bez obzira na to, odluke Narodne skupštine su važne kada odražavaju volju naroda. Naša želja je da budemo na nivou koji društvo očekuje. Moć proizilazi iz suverena i glasa naroda. I mlado i staro diglo je glas za ostavku. Ova građanska energija mora biti podržana i podsticana“, rekao je Željazkov.
Ostavka je usledila nakon velikih protesta, pokrenutih vladinim kontroverznim planovima za budžet.
Krajem novembra, bugarska vlada povukla je nacrt budžeta koji je već bio proslijeđen parlamentu, nakon masovnih protesta pred Sobranjem, negodovanja partija i sindikata i upozorenja Evropske komisije da nacrt nije u skladu sa budžetskim pravilima Evropske unije.
Protesti su eskalirali u opšte nezadovoljstvo zbog korupcije, nepravde i neuspjeha u mnogim sektorima rada vlade.
Željazkov je izabran za premijera 16. januara sa 125 glasova za, 114 protiv i bez uzdržanih glasova.

Parlament Bugarske jednoglasno prihvatio ostavku vlade

Bugarska Vlada podnijela je ostavku nakon jednih od najvećih protesta u modernoj istoriji Bugarske zbog budžeta za narednu godinu. 
Budžetom bi bili uvećani porezi doprinosi za socijalno osiguranje, a što je predložila Vlada koju mnogi Bugari smatraju korumpiranom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Premijer Rosen Željazkov je odluku i ostavci objavio u televizijskoj izjavi u Sofiji, neposredno prije glasanja o nepovjerenju u parlamentu.
- Vlada danas podnosi ostavku- rekao je Željazkov nakon sastanka čelnika vladajuće stranke.
 Odluka dolazi nakon nekoliko velikih demonstracija izazvanih bijesom zbog Vladinih planova za narednu godinu.
Desetine hiljada ljudi okupilo se u Sofiji i drugim gradovima kasno sinoć skandirajući "Ostavka! Ostavka! Ostavka!" i "Mafija, izlazi!" ispred parlamenta. 
 Protesti su uglavnom bili mirni.
Transparensi Internešnal /Transparency International/ rangira Bugarsku, koja bi trebalo da uvede EUR 1. januara, kao drugu najkorumpiraniju državu u Evropskoj uniji (EU), odmah iza Mađarske.
Bugarska je najsiromašnija država EU, a takođe je jedna od politički najnestabilnijih članica Unije.
Bugari su od 2021. sedam puta izašli na birališta kako bi izabrali parlament koji je bio ometen nizom nestabilnih koalicija predvođenih sa više centrističkih i desničarskih stranaka.
Nije jasno hoće li Bugarska ići u nove izbore, koji bi bili osmi u posljednje četiri godine.
Željazkov je predvodio koalicionu Vladu koja je imenovana u januaru, nakon teških pregovora koji su uslijedili nakon glasanja u oktobru, koje nije puno doprinijelo rješavanju pitanja duboko podijeljenog parlamenta.

Pala Vlada Bugarske

Bugarski predsjednik Rumen Radev u utorak je izjavio da je ostavka vlade neizbježna i da su prijevremeni izbori jedini održiv put naprijed, nakon velikih protesta protiv budžetske politike kabineta i široko rasprostranjenih optužbi za korupciju.
U obraćanju emitovanom na Bugarskoj nacionalnoj televiziji, Radev je rekao da je vladajuća koalicija izgubila legitimitet i da nije ispunila očekivanja javnosti.
- Bugarskoj su potrebne stvarne promjene koje će dovesti do obnove državnosti, a to je nešto što sadašnja koalicija ne može da postigne - izjavio je Radev, a javila je BTA.
Pozvao je Bugare da iskoriste ono što je nazvao istorijskom prilikom za obnovu, pozivajući na jedinstvo, volju i mudrost dok se zemlja suočava s rastućim društvenim i političkim tenzijama.
Radev je naglasio da demonstracije u ponedjeljak prelaze generacije.
- Na trgu su bili ljudi svih generacija - rekao je, odbacujući tvrdnje da nemiri odražavaju usko nezadovoljstvo vladinim nacrtom budžeta.
Umjesto toga, rekao je da su protesti usmjereni protiv otimanja države, korupcije, bezakonja i odbijanja političke klase da ih čuje, protiv upravljanja putem novca, kampanja blaćenja i straha. Oštro je kritikovao ono što je opisao kao neprincipijelnu koaliciju koja je podijelila društvo na one na vlasti i prevarene i ogorčene birače.
Obraćajući se, kako je rekao, gospodi oligarsima, Radev je rekao da su potcijenili odlučnost i starijih generacija koje su iskusile bugarsku političku tranziciju i hiljada mladih ljudi koji duboko brinu o Bugarskoj.
Radev se obratio demonstrantima i građanima koji su ostali kod kuće, ali dijele slične pritužbe.
- Obraćam vam se sa uvjerenjem da nećemo propustiti ovu priliku da promijenimo Bugarsku - poručio je Radev.
Upozorio je da će jedinstvo biti ključno za sprečavanje provokacija i pokušaja kooptiranja protestnog pokreta.
- Iz iskustva znamo zašto smo se okupili. Takođe znamo iz prošlosti da svaki pokušaj privatizacije protesta oduzima nade većin - kazao je Radev.
Zaključujući svoj govor, naglasio da zemlji treba radikalna i stvarna promjena kako bi se vratilo povjerenje u institucije i vladavinu prava, proces koji, kako je rekao, sadašnja vlada ne može sprovesti.

Bugarski predsjednik podržao proteste protiv korupcije: Ostavka vlade je neizbježna

Ostavka vlade i prijevremeni izbori. Na to je pozvao predsjednik Rumen Radev 1. decembra navečer, nakon eskalacije protesta u Sofiji protiv budžeta za 2026. godinu. Vlasti su izvijestile o najmanje 10 pritvorenih, kao i o dva povrijeđena policajca.
Razlog nezadovoljstva koje traje danima bio je nacrt budžeta za 2026. godinu i pokušaj predstavnika vladajućih partija GERB-a, BSP-a, ITN-a i "DPS-Novi početak" da ga zadrže, iako su rekli da će ga povući.
Demonstranti zahtijevaju da se budžet povuče, jer značajno povećava plate državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, vojske i pravosuđa, a istovremeno opterećuje privatni sektor višim doprinosima za socijalno osiguranje i dvostrukim porezom na dividende.
Protesta protiv budžeta bilo je i u nizu drugih gradova širom zemlje. Odvijali su se mirno i bez eskalacije.
Međutim, u Sofiji je nezadovoljstvo preraslo u zahtjev za ostavku vlade i bilo je posebno usmjereno protiv lidera DPS-Novi početak i GERB-a - Deljana Peevskog i Bojka Borisova.
U Sofiji je protest bio najveći. Prema navodima medija koje Radio Slobodna Evropa nije mogao da potvrdi, na protestu je bilo od 30.000 do 100.000 ljudi. Ovo je svakako bio jedan od najvećih protesta od 1989. godine i najveći u posljednjoj deceniji.
Ljudi su blokirali prostor ispred bivšeg Doma stranke, u kojem se sada nalazi Narodna skupština. Skandirali su "Mafija", "Ostavka" i nosili plakate usmjerene protiv Peevskog i Borisova.
Lideri PP-DB - Asen Vasilev i Ivajlo Mirčev - takođe su pozvali na njegovu ostavku.
Kasnije se povorka uputila prema sjedištu partija GERB-a i DPS - Novi početak.
<h2>Neredi</h2>
Oko sjedišta DPS - Novi početak u ulici Vrabča, protestu su se pridružili desetine muškaraca i mladića obučenih u tamnu odjeću i s maskama. Bacali su bombe i druge predmete na zgradu stranke i na organe reda. Ostali demonstranti su ih identifikovali kao provokatore koji nisu imali nikakve veze s protestnim akcijama.
Došlo je do sukoba između muškaraca u crnom i policije. Bilo je povrijeđenih i privedenih, razbijeni su policijski automobili i dio lokalne infrastrukture.
Razbijen je i klub GERB-a na sofijskom bulevaru Dondukov u području Engleske gimnazije.
Tokom nereda u području gdje su sjedišta stranke "DPS - Novi početak" i GERB-a, policija nije preduzela nikakve odlučne mjere da rastjera agresivne ljude u crnom dok je posljednjih godina, u drugim situacijama i u slučaju mnogo manjih provokacija policija djelovala oštrim mjerama.
Zbog ponašanja policije, PP-DB je zatražio ostavku ministra unutrašnjih poslova Daniela Mitova. Predsjednik Rumen Radev je ekscese vidio kao provokaciju mafije i zatražio ostavku vlade i prijevremene izbore.
Deljan Peevski, koji je sankcionisan zbog korupcije i protiv kojeg je bilo usmjereno najviše skandiranja na protestu, optužio je Radeva i PP-DB za nerede u Sofiji.
- Ovo nije sukob policije i demonstranata, već provokacija mafije, koja ima za cilj da se s njima suoči - napisao je predsjednik Rumen Radev na Fejsbuku.
Pozvao je na prestanak nasilja i na to da se svi pridržavaju zakona.&nbsp;
- Provokacije ne mijenjaju činjenicu: Bugari su rekli NE ovoj vladi. Postoji samo jedan izlaz: ostavka i prijevremeni izbori - napisao je Radev.
<h2>Protesti izvan Sofije</h2>
I izvan glavnog grada zabilježene su hiljade protesta u mnogim mjestima u Bugarskoj. U Plovdivu su se hiljade ljudi okupile na Trgu Saedinenie, a kasnije su blokirali ključne bulevare u gradu tokom povorke.
Protest u Varni je takođe okupio hiljade ljudi. Tamo su građani takođe tražili ostavku vladajuće stranke i povlačenje nacrta budžeta.
Masovni protesti uz povike "Ostavka" i "Mafija napolje" održani su i u Burgasu, Plevenu, Velikom Tarnovu, Staroj Zagori, Blagoevgradu, Slivenu, Jambolu, Dobriču, Goce Delčevu i drugim mjestima.
Ovako masovni i istovremeni protesti u gradovima izvan Sofije nisu održani od 2020. godine, kada su građani tražili ostavku posljednje vlade s premijerom Bojkom Borisovim i tadašnjim glavnim tužiocem Ivanom Geševom.
Istog dana, gradonačelnik Varne Blagomir Kocev vratio se u opštinu na svoj prvi radni dan nakon nekoliko mjeseci u pritvoru.
Prvi put je javno potvrdio navode da mu je prije hapšenja prijećeno i traženo da pređe u drugu stranku. Kasnije tog dana pridružio se protestu svojih sugrađana koji su tražili ostavku vlade.
Istog dana, Evropsko javno tužilaštvo podnijelo je tužbu protiv Kotsevovog prethodnika na mjestu gradonačelnika Varne Ivana Portniha iz GERB-a.
Optužen je za prevaru sa fondovima EU vrijednim 3,4 miliona eura.

Protesti u Bugarskoj eskalirali, predsjednik traži ostavku Vlade i izbore

Bankomati širom Bugarske biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na euro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka Džejms Jolovski.
Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti dostupno, piše portal Novinite.
Bankomati će tokom tranzicije izdavati novčanice eura, dok će levski depoziti biti prihvaćeni u posebnim kasetama, sistem koji je osmišljen kako bi se izbjegli problemi viđeni u drugim zemljama, poput Hrvatske, prenosi B92.
Građanima se savjetuje da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu da prihvataju novčanice i kovanice u levima tokom januara naredne godine.&nbsp;
Banke će besplatno da zamjenjuju leve do kraja juna naredne godine, po fiksnom kursu konverzije.
&nbsp;Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u eure bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaće važeće.&nbsp;
&nbsp;Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema.&nbsp;
&nbsp;Banke se pripremaju za prelazak od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi se obezbijedila nesmetana promjena.

Bankomati u Bugarskoj će satima biti van funkcije za Novu godinu

Narodna skupština Bugarske je poništila veto predsjednika Rumena Radeva i ponovo usvojila amandmane na zakon u vezi imenovanja posebnog upravnika za imovinu ruskog Lukoila i drugih povezanih kompanija.
Hitni zakonski amandmani, koji su bili usvojeni krajem prošle sedmice daju budućem posebnom upravniku (kojeg imenuje država) široka ovlašćenja, uključujući mogućnost prodaje imovine kompanija, a njihovi postupci su izuzeti od sudske revizije.
Amandmane su usvojile vladajuće stranke GERB, DPS-Novi početak, BSP i ITN kao odgovor na sankcije koje su Sjedinjene Američke Države usvojile krajem oktobra protiv Lukoila i drugih ruskih kompanija zbog ruskog rata u Ukrajini.
Amandmani bi trebali stupiti na snagu 21. novembra i primjenjivaće se na sve kompanije povezane s ruskom kompanijom, koje imaju veliki udio u proizvodnji i skladištenju goriva u Bugarskoj.
Predsjednik Bugarske stavio je veto na amandmane, uz obrazloženje da izmjene zakona vode do “potkopavanja pravnog poretka u zemlji, suprotstavljajući se temeljnim evropskim pravnim normama i predstavljajući visok rizik za javne finansije”.
Lider GERB-a Bojko Borisov prije glasanja, je međutim, kazao kako garantuje da će Bugarska dobiti izuzeće od sankcija koje su nametnule Sjedinjene Američke Države, što je Mađarska već dobila.
Imenovanje specijalnog upravnika jedna je od opcija za osiguranje kontinuiranog rada rafinerije nafte Lukoil u Burgasu nakon što sankcije počnu da se primjenjuju 21. novembra.
Bojko Borisov je 12. novembra izjavio da je već izabrana osoba za poziciju specijalnog upravnika, ne precizirajući njegovo ime.
Nakon glasanja, predstavnici PP-DB ponovili su svoje zahtjeve za primjenu ozbiljnih kriterijuma pri odabiru specijalnog upravnika. Koalicija insistira na tome da on mora imati veliko međunarodno iskustvo u velikim kompanijama u slučaju eventualne pomoći Evropske komisije.
“Potreban je nacionalni akcioni plan. Hitno se mora tražiti pomoć i koordinacija od Evropske komisije”, rekao je Martin Dimitrov iz PP-DB.
Dodao je da je potrebno vratiti Bugarskoj svo gorivo koje je dio državnih rezervi, te da sve kompanije koje nisu ispunile uslove za dopunjavanje rezervi treba prisiliti da to učine što je prije moguće.
Usvojene amandmane oštro je kritikovala opozicija, koja je navela da se radi o “paničnim akcijama” i pokušaju da se imovina Lukoila u Bugarskoj stavi pod kontrolu Deljana Peevskog, koji je sankcionisan zbog korupcije.
Predsjednik Rumen Radev takođe je kritikovao promjene i izrazio sumnju da iza njih stoji neki drugi cilj.

Bugarski parlament poništio veto predsjednika na zakon o preuzimanju ruskog Lukoila

Bugarska ima zalihe benzina za 35 dana, a dizela za više od 50, saopštio je predsjednik bugarske Agencije za državne rezerve i ratne zalihe Asen Asenov.
&nbsp;- U slučaju krizne situacije, gorivo iz rezervi može se distribuirati bez bio-komponenti, kako bi brže stiglo na tržište, dok će cijene pratiti tržišne nivoe kako bi se izbegle špekulacije i šokovi - dodao je Asenov.
&nbsp;Američke i britanske sankcije Lukoilu trebalo bi da stupe na snagu 21. novembra, a Bugarska je već usvojila izmjene zakona koje omogućavaju postavljanje specijalnog upravnika za Lukoilovu imovinu u zemlji, prenosi Tanjug.
&nbsp;- Rafinerija u Burgasu, koja je u vlasništvu Lukoila, nastaviće sa radom, ali čak i ako obustavi rad ili smanji svoj kapacitet, postoje planovi za nepredviđene situacije kako bi se osiguralo da se sirova nafta i dalje može prerađivati u finalne naftne proizvode - objasnio je Asenov.
&nbsp;Bugarska pojačava bezbjednost na kopnu, vodi i u vazduhu, uključujući i sistem zaštite od dronova, u objektima Lukoila na svojoj teritoriji, pred planirano preuzimanje postrojenja, saopštila je ranije Vlade Bugarske.
&nbsp;Državna agencija za nacionalnu bezbednost (DANS) ušla je u ponedjeljak u kancelarije kompanija Lukoila u zemlji i rafineriju u Burgasu i počela inspekciju, javio je Bugarski narodni radio (BNR).
&nbsp;Bugarski parlament usvojio je u petak amandmane na Zakon o administrativnom regulisanju ekonomskih aktivnosti vezanih za naftu i naftne proizvode, koji daju vanredna ovlašćenja budućem specijalnom upravniku kompanije Lukoil u toj zemlji.&nbsp;
&nbsp;Na osnovu novih ovlašćenja, upravnik će moći da sprovede prodaju rafinerije u Burgasu, a ruski Lukoil, koji je do sada upravljao rafinerijom, više neće imati pravo glasa niti mogućnost žalbe na odluku o preuzimanju.

Bugarska ima zalihe benzina za još mjesec

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: bugarska