Uklonjeni su šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu, odnosno takozvani Ćaćilend.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je sinoć bio ispred doma Narodne skupštine i tada je rekao da će tokom narednog mjeseca šatori biti uklonjeni i iz Pionirskog parka, piše RTS.
Najavio je da će ispred Narodne skupštine u narednih nekoliko dana biti božićno selo.
Nakon toga se očekuje da će saobraćaj ispred Narodne skupštine biti normalizovan.
Prethodno je i deo Pionirskog parka, između doma Narodne skupštine, zgrade Predsjedništva, ispražnjen od šatora. Sklonjeni su šatori iz manjeg dijela parka uz ulicu Kneza Miloša, nekoliko desetina metara unutar parka.
Komunalne službe rade na raščišćavanju prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uklonjeni šatori ispred Narodne skupštine u Beogradu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će sjutra uveče, odnosno u nedjelju 28. decembra početi uklanjanje šatora sa platoa ispred Narodne skupštine i da će na tom mjestu biti postavljeno novogodišnje seoce, dok će Trg Nikole Pašića biti otvoren za saobraćaj tek poslije Nove godine.
- Razgovarao sam i oni su me ovbavijestili da će sjutra, kao znak pažnje, dobre volje i zahvalnosti krenuti u večernjim satima u uklanjanje šatora ispred Doma Narodne skupštine, biće sklonjene i ograde - najavio je Vučić.
Dodao je da će na tom mjestu biti postavljeno novogodišnje selo na kojem će građani moći da se zabave za praznike, a da će sam Trg Nikole Pašića biti otvoren za saobraćaj tek od 2. ili 3. januara.
Ipak, neće sve biti sklonjeno. Kako je kazao, jedan dio šatora u Pionirskom parku će i dalje ostati na tom mjestu.
Kako je ranije danas snimila ekipa N1, većina šatora je uklonjena iz parka, a ostali su oni koji se nalaze uz samu zgradu predsjedništva.
- Ti ljudi su odbranili državu, sačuvali svoju zemlju, oni zaslužuju ogromnu zahvalnost. To će ući u istoriju kao jedan od taktičkih poteza koji je doprinio slamanju obojene revolucije - rekao je Vučić govoreći o onima koji od marta borave u šatorskom naselju u centru grada.
Istakao je da će u istorijskim udžbenicima i čitankama ti ljudi ostati zapamćeni kao oni koji su sačuvali otadžbinu.

1250x600

1084x550

Vučić: U nedjelju uklanjanje "Ćacilenda", umjesto šatora novogodišnje seoce

Pripadnici interventnih jedinica policije koji obezbjđuju Ćacilend uhapsili su muškarca koji je, kako je saopštio MUP Srbije, nožem napao žitelja ovog šatorskog naselja.
- Pripadnici interventnih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, angažovanih na obezbjeđenju javnog okupljanja ispred Doma Narodne skupštine, uhapsili su D.P. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda - saopšteno je iz tamošnjeg MUP-a.
D.P. je, kako se sumnja, jutros oko 4.10 sati na platou ispred Narodne skupštine tridesetsedmogodišnjem muškarcu, koji je učesnik ovog prijavljenog skupa, nožem nanio povredu u predjelu nadkoljenice.
Prema navodima MUP-a, povrijeđeni muškarac je zbrinut u Urgentnom centru, dok je osumnjičenom za napad određeno zadržavanje do 48 sati.
On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Napad nožem u Ćacilendu: Interventna policija uhapsila počinioca

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik saopštio je da Srbijom i građanima "vladaju kriminalne grupe Aleksandra Vučića koje su zauzele plato ispred Skupštine".
- Država Srbija više ne postoji. Nama vladaju kriminalne grupe Aleksandra Vučića &nbsp;koje su zauzele plato ispred Skupštine. To je i državni terorizam jer ih čuva policija po nalogu Vučića. Stop državnom terorizmu- napisao je Olenik na društvenoj mreži Iks.
Olenik je reagovao na tekst Nove.rs u kome se navodi da dežurnoj tužiteljki Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija nije dozvolila prije nekoliko dana da izvrši uviđaj u šatorskom naselju ispred Narodne skupštine, poznatijem kao „Ćacilend“, nakon što je dobila obavještenje da je jedna djevojka prijavila da su joj maskirani muškarci na tom mjestu ukrali mobilni telefon.
Podsjećamo, prije nekoliko dana blizu Ćacilenda napadnuta je i ekipa N1 i razbijena je kamera reportera, a mediji su naveli da je napadač Vladan Sretenović osuđivan zbog ubistva na 15 godina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Folenikadvokat%2Fstatus%2F1993376156406759707%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1993376156406759707%7Ctwgr%5E5f19696cb9d5fe17fb1c4b8405046f61893cc949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Olenik: Vučićeva kriminalna grupa iz "Ćacilenda" vlada građanima Srbije

Dijana Hrka, majka nastradalog mladića u padu nadstrešnice u Novom Sadu, četvti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije. Istovremeno, naprednjaci organizuju „spontani“ skup baš na istom mjestu, koji je počeo u 17 časova.
&nbsp;21.33 U Ćacilendu, osim manjih verbalnih rasprava uglavnom je mirno, javlja reporterka Danasa.
21.31 Radio-televizija Srbije (RTS) pokrenula je disciplinski postupak zbog povrede radne obaveze urednika noćnih vijesti Ivana Plavšića, navodi se danas na sajtu te medijske kuće.
21.29 U Ćacilendu krenuli su da spuštaju manje šatore, javlja Danasov reporter.
21.21 U Ćacilendu, iako je skup gotov, veliki redovi za pljeskavice!!
21.00 Nakon performansa građani se polako razilaze. Preko megafona jedna Novosađanka je poručila da će se građani okupljati svaki dan dok se ne raspišu izbori.
20.58 Novosađani koji nijesu otišli u Beograd okupili su se kod Banovine. Okupljenima su podijeljeni papiri sa na kojima piše „Mama“, a oko 19.20 sati blokirali su raskrsnicu Bulevara Mihajla Pupina i Ulicu Žarka Zrenjanina. Građani su skandirali „Dijaana, Dijana“. Šetnju gradom nastavili su Jevrejskom ulicom do Bulevara oslobođenja. Nakon Futoške pijace, zastali su na raskrsnici kod Bulevara kralja Petra I, gdje su izveli performans. Telima su napisali riječ „Mama“.
20.50 Manja grupa demonstranata došla je do ograde Ćacilenda u Kneza Miloša. Veterani i bajkeri su stali između njih i ograde i tako da su se sklonili.
20.43 Četvoro niških studenata policija je zaustavila na ulazu u Beograd, tvrdi jedan njihov kolega.

Gotov skup SNS-a: Dok Dijana Hrka štrajkuje glađu, u Ćacilendu se peku pljeskavice i trešti muzika

Taj ,,Ćacilend” je nešto najodvratnije što je postojalo u Beogradu ikada. To je grupa nekih polusvjesnih bića, koja se okupljaju za neke dnevnice - rekao je glavni i odgovorni urednik lista Danas Dragoljub Draža Petrović u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ukazao je da tu dovode kriminalce kad god misle da će neko upasti u Ćacilend.
- Što se desilo i sinoć. Tu su bili neki nabildovani ćelavi tipovi koji su držali stražu, smijali se i slikali ljude koji su bili sa one strane ograde i sa one strane kordona policije… Da li im se omaklo da puste, pa imajući u vidu da puste baš tu stvar, prvo je glupo uopste muziku u toj situaciji, osim da pokažete kako ste vi eto, kako Vučić kaže, ,,klica otpora i slobode”, to je jedno leglo kriminalaca, bandita i nesrećnih ljudi koje tu dovodi - naveo je on.
U petak 31. oktobra je, kaže Petrović, naprasno proglašen Dan žalosti zbog godišnjice od pogibije 16 ljudi prilikom pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kao da je to bila neka, kako kaže, odluka donesena ,,preko koljena”.&nbsp;
- Sve je to bilo nekako preko štapa i kanapa, a cijeli taj dan je prošao, bar u ovim medijima koje Vučić kontroliše, a to je većina medija, naročito u ovim režimskim tabloidima poput Informera, pa onda i svih ostalih koji prepišu to što Informer ima naredbu da radi - rekao je Petrović.
Jedno od poređenja je bilo, podsjeća Petrović, kako Aleksandar Vučić kao dobar i smjeran hrišćanin pali svijeću na Vračaru u crkvi, dok Dragan Bjelogrlić i Zoran Kesić piju kafu u Novom.
Sadu, gdje trebalo predstaviti kako se oni, kako kaže, bave poganskim običajima.&nbsp;
- Taj ,,Ćacilend” je nešto najodvratnije što je postojalo u Beogradu ikada. To je grupa nekih polusvjesnih bića, koja se tu okupljaju za neke dnevnice, pa neki kriminalci koje tu dovode kad god se misli da će neko upasti u ,,Ćacilend” što se desilo i sinoć, tu su bili neki nabildovani ćelavi tipovi koji su držali stražu i smijali se i slikali ljude koji su bili sa one strane ograde i sa one strane kordona policije… Da li im se omaklo da puste, pa imajući u vidu da puste baš tu stvar, prvo je glupo uopšte muziku u toj situaciji, osim da pokažete kako ste vi eto, kako Vučić kaže , ,,klica otpora i slobode”, to je jedno leglo kriminalaca, bandita i nesrećnih ljudi koje tu dovodi i kojima daju pare da oni tu dežuraju i čuvaju šatore koji su prazni i Pionirski park koji je odavno prazan - zaključio je Petrović.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3De-WVPsUIqfk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petrović: Stanovnici Ćacilenda puštanjem muzike majci poginulog mladića dokazuju da su Vučićeva „klica otpora i slobode“

Nepoznate osobe koje su došle iz šatorskog naselja na Trgu Nikole Pašića napale su noćas oko 23 sata novinara novinske agencije FoNet Marka Čonjagića kod gradilišta u Kosovskoj ulici, dok je izvještavao sa skupa podrške Dijani Hrki, majci Stefana Hrke poginulog u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Četvorica muškaraca, od kojih su trojica bila maskirana su reportera FoNeta koji je bio vidno obilježen u fluorescentnom prsluku sa press natpisom, prvo pokušali da uvuku u ograđeni prostor. Kada im to nije uspjelo udarali su ga oborili i šutirali dok je bio na zemlji, prenosi N1 Beograd.
Građani koji su svjedočili napadu su dozivali policiju tražeći pomoć na napadnutog novinara. Prišao je pripadnik Žandarmerije kome je Čonjagić rekao da je samo prolazio kada je napadnut. Žandarm mu je na to rekao da prođe dalje.
Reporter FoNeta je potom prišao policajcima u civilu, koji su bili u blizini i zatražio da sačine zapisnik a oni su ga uputili u policijsku stanicu Stari grad uz objašnjenje da postupaju po drugom slučaju.
Novinska agencija FoNet najoštrije osuđuje napad na svog reportera koji je bio na zadatku i zahtijeva od nadležnih organa, policije i tužilaštva, da preduzmu odlučne mjere protiv nasilnika i zaštite novinare koji izvještavju sa javnih skupova.

FoNeT: Maskirane osobe iz Ćacilenda oborile na zemlju i šutirale našeg novinara, žandarm mu na to rekao da prođe dalje

Jedan broj građana koji su u nedelju došli da podrže Dijanu Hrku, majku Stefana koji je stradao u padu nadstrešnice, proveli su noć sa njom ispred Skupštine Srbije u Beogradu gdje je juče započela štrajk glađu.
U noći između nedjelje i ponedeljka bilo je privođenja u Beogradu. Kako je MUP saopštio iza dva sata, u službene prostorije doveli su 37 osoba. Među uhapšenima i aktivista Vladimir Štimac.&nbsp;
Cijelo veče u nedelju bilo je napeto ispred Skupštine, jer su se, nasuprot ljudima koji podržavaju Dijanu Hrku, pojavili i oni koji podržavaju vlast i popunili Ćacilend. Nasuprot bolu jedne majke, puštali su patriotske pesme i kolo. U jednom trenutku došlo je do bacanja pirotehnike.
Dijana Hrka, majka Stefana, jedne od žrtava pada nadstrešnice, započela je u nedjelju u 11:52 sati štrajk glađu. Nije joj dozvoljen pristup prostoru ispred Skupštine, pa su se građani polako okupljali kako bi joj pružili podršku.&nbsp;
Međutim, počeo je da se puni i tzv. Ćacilend, u koji su ubrzo počele da dolaze velike grupe pristalica vlasti. Došla je i policija za razbijanje demonstracija, stala između dve grupe okupljenih, ali sa štitovima okrenutim ka onoj koja je došla da podrži Hrku. To je izazvalo negodovanje te strane. Zabilježeni su incidenti sa pirotehnikom, za koju MUP i BIA optužuju građane (kako bi oni rekli "blokadere"), dok reporteri N1 navode, a i snimci pokazuju, da je došla iz smjera Pionirskog parka.
<h2>Bez straha</h2>
Hrka je jutros kazala za N1 da nije uplašena, da nastavlja štrajk glađu i da zna zašto je tu gdje je.
- Najbitnija mi je podrška, to znači da smo složni i da se držimo zajedno, i mislim da srušimo ovu vlast - u smislu raspisivanja izbora i da ispune studentske zahtjeve - kazala je Hrka.
Hrka ističe da je njoj najgore što je policija dozvoljavala ljudima iz "Ćacilenda" da napadaju narod.
- Meni je najgore da je pored onoliko policije, pet Ćacija napalo narod, a pritom je i jedan policajac povrijeđen. Da se okrenu našem narodu, da kažu vi ste krivi i da krenu na narod - e, to je najgore. Ja sam se poslije obratila megafonom i rekla da će policija odgovarati. Hajde, neka rade svoj posao iskreno. Koga oni čuvaju? Ćacilend. Vučića i Dačića treba da bude sramota i cijeli rukovodeći kadar - dodala je ona.
<h2>Sporne izjave s vrha</h2>
Na prorežimskim medijima pojavili su se predsjednik Aleksandar Vučić, njegova savjetnica Suzana Vasiljević i ministar zdravlja Zlatibor Lončar koji su umanjivali komemorativni skup u subotu, proglašavajući ga čak debaklom, i iznosili svoje teorije, a predsjednik Srbije je one koji podržavaju Hrku nazvao kukavicama.
Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da "nema potrebe" da Dijana Hrka štrajkuje glađu "jer tako nećemo doći do istine, do pravde i prije svega do pravične presude".
Vučević je, za TV Pink, rekao i da ne podržava poslanika SNS Uglešu Mrdića da nastavi štrajk glađu, koji je započeo prije četiri dana na skupštinskim stepenicama, jer to "ne bi bilo hrišćanski i ljudski", ali da razumije njegovo "razočarenje neefikasnošću dijela pravosuđa".
<h2>Podrška</h2>
Sa druge strane, Zborovi Novog Sada pozvali su Novosađane da se upute danas u Beograd, kako bi dali podršku Dijani Hrki.
Kako je navedeno u pozivu zborova, okupljanje građana koji žele da idu u Beograd je zakazano za 17 sati, na parkingu kod Kineske četvrti.
- Novosađani, u auto kolonu, odredište je samo jedno - navodeno je.
Pozvani su da dođu i oni koji nemaju prevoz, jer će biti obezbijeđena mjesta u vozilima.
Neformalna grupa građana "Građani Čačka u blokadi" takođe je pozvala sugrađane da danas krenu za Beograd kako bi podržali Dijanu Hrku koja štrajkuje glađu.
- Okupićemo se na parkingu kod Osnovne škole "Vuk Karadžić" u 17 sati i krenuti za Beograd ispred Narodne skupštine, "kako bismo podržali Dijanu Hrku, koja traži pravdu za svoje poginulo dijete, kao i žrtvu svih studenata u prethodnih godinu dana - navedeno je u objavi "Građana Čačaka u blokadi" na društvenim mrežama.
Studenti Fakulteta tehničkih nauka u Čačku, koji su se sinoć vratili sa komemorativnog protesta u Novom Sadu, do koga su pješačili sedam dana, noć su proveli ispred zgrade čačanske Gradske uprave u znak podrške Dijani Hrki.

Mirno ispred Skupštine Srbije: Policija obezbeđuje Ćacilend, Dijana Hrka nastavila štrajk i poručila da nije uplašena

Hrvatske službe potvrdile su da je fotografija koju su mediji bliski predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću objavili, a na kojoj se navodno vidi Vladan Anđelković s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, fotomontaža, piše Jutarnji list, dok pojedini mediji navode da je napadač u posljednje vrijeme boravio u Hrvatskoj.
Jutarnji list navodi da Vučić preko svojih medija ponovno Hrvatsku označava kao vanjskog neprijatelja koji je kriv za sve probleme u Srbiji. Ovoga puta optuživanje je otišlo dalje. U Beogradu je juče došlo do pokušaja ubistva kada je 70-godišnji Vladan Anđelković, noseći kantu benzina, upao u šatorsko naselje u centru grada poznatije kao „Ćacilend“, gdje borave Vučićeve pristalice. Tom prilikom ranio je jednu mušku osobu iz pištolja i potom zapalio jedan od šatora.
Policija je napadača uhapsila na licu mjesta, a Vučić je pokušaj ubistva odmah proglasio terorističkim činom, dok je ranjenu osobu nazvao herojem. Kada su ga novinari pitali da li se napadač nakon dva mjeseca vratio iz Hrvatske i postoji li veza s tim, Vučić je odgovorio da nije spreman da to povezuje.
Iako je Vučić bio suzdržan, njegovi mediji nijesu. Srpski tabloid Informer objavio je fotografiju Vladana Anđelkovića s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, tvrdeći da je snimljena ovog ljeta. Glavni urednik “Informera” sugeriše da nije riječ o slučajnom susretu.
Jutarnji list navodi da je sama fotografija već na prvi pogled čudna, a premijer Plenković na njoj izgleda neprirodno. Nakon analize hrvatskih nadležnih službi, potvrđeno je da je riječ o lažnoj fotografiji, odnosno fotoshopu.
„Vlasti u Srbiji proteklih godina konstantno pronalaze ‘hrvatske špijune’ širom Srbije i optužuju Hrvatsku da ‘rovari’ po Srbiji. No, ovo je prvi put da su u to uključili i hrvatskog premijera. Tu je riječ o Vučićevom rukopisu i u skladu je s njegovom strategijom da je Hrvatska kriva za sve probleme koje on ima u Srbiji. Ovo je vrlo opasna budalaština traženja vanjskog neprijatelja. Vučić preko svojih medija uvjerava građane Srbije da hrvatske službe rovare po zemlji. Ovo je još jedan dokaz da je Vučić stjeran u kut i pred padom, u knock downu je“, komentarisao je Ante Letica, bivši rukovodilac operacija u SOA-i.
Letica smatra da srpske tajne službe nisu sudjelovale u izradi fotografije. „Vjerojatno je to napravljeno u režiji Informera. Vučiću takve stvari odrađuju njegovi mediji“, dodaje.
S druge strane, hrvatski Novi list piše da su u prvom trenutku pomislili da je napadač Vladan Anđelković sličan čovjeku s kojim su se mnogi godinama družili na plaži, a naknadnim pregledom snimaka otklonjene su sumnje da je riječ o slučajnosti.
Riječanka koja je željela da ostane anonimna navodno je otkrila: „Ne samo da mu supruga živi u Hrvatskoj, nego je i on tu boravio većinu mjeseci. I to u Rijeci, a koliko mi je poznato, žive u kući ili na Bulevardu ili na Trsatu. Upoznala sam ih prije četiri godine kada sam se počela kupati na ovoj plaži“.
Dodaje da joj je Anđelković pričao da je lično čuvao Jovanku Broz, da je godinama bio u tajnoj službi i da su otišli iz Srbije jer se više nijesu osjećali ugodno.

Vučićevi mediji objavili fotografiju Plenkovića i napadača na Ćacilend, hrvatske službe utvrdile da je u pitanju fotomontaža

Specijalni izaslanik Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kazao je da je u radu na Rezoluciji o Srbiji poslaničkim grupama "trebalo dva sata da nađu zajednički jezik". O pucnjavi u "Ćacilendu" je kazao da je nasilje bilo neizbježno jer "Vučićeve pristalice u njemu služe da intervenišu" protiv protivnika režima.
- Čini mi se da je taj prostor naseljen Vučićevim pristalicima i čini mi se da je to slika Vučićeve Srbije. Nasilje je bilo neizbježno jer su Vučićeve pristalice tu da intervenišu protiv svih kojima je ovaj režim dozlogrdio. Takav prostor treba vratiti svim građanima - kazao je poslanik u razgovoru za N1.
<h2>"Vlast najodgovornija za stanje u zemlji"</h2>
Europoslanici su usvojili Rezoluciju o Srbiji koja je ocijenjena kao "nikad oštrija".
- Rezultat kojim je prihvaćena Rezolucija se poklapa sa podrškom koju je dobio moj Izveštaj u Srbiji koji je usvojen ranije ove godine. Možemo govoriti o stabilnoj većini u EP koji prati i podržava ono što se zaključuje na radnim grupama ili ad hoc Rezolucijama. Riječ je o većini koja je svjesna stanja u Srbiji i spremni su podržati sve ono što je potrebno mijenjati, kako bi Srbija, kao kandidat za članstvo, napredovala, a ne nazadovala - istakao je Picula.
Kako je istakao, raduje ga što je poslaničkim grupama bilo potrebno "dva sata da nađu zajednički jezik" oko nacrta ovog dokumenta.
Istakao je i da vlast snosi najveću odgovornost za ono što se u nekoj državi dešava.
- Vlast je najodgovornija za stanje u zemlji, bilo da je pozitivno ili negativno. S obzirom na to da smo u ovoj Rezoluciji iznijeli mnogo toga negativnog, očekujemo od vlasti da to mijenja, ali primjećujemo da postoje snage koje žele promene - navodi specijalni izaslanik za Srbiju i pita šta ova Rezolucija znači za zvanični Beograd i da li će je uzeti u razmatranje, "ako su iskrene izjave Vučića da je strateški cilj Srbije članstvo u EU".
Na pitanje N1 šta znači to što predsjednik u jednom trenutku govori o članstvu u EU, a sa druge strane europoslanike naziva ološima, Picula navodi da taj dvostruki narativ ne može zauvijek da traje.
- To je šizofrena situacija koja traje predugo. Ne možete imati dva narativa. Taj dvostrukti narativ može neko vrijeme poslužiti svrsi, a dugoročno se u pitanje dovodi glavni cilj - članstvo u EU. Potrebno je strpjeti se još koju nedjelju, jer očekujemo Komisiju koja bi morala podnijeti izvještaj o stanju u državama kandidatima i volio bih da vidim šta će napisati i da li će, na neki način, promijeniti narativ u skladu sa onim što EP u dokumentima iznosi - dodao je on.
<h2>"Kritika vlasti, ne napad na Srbiju kao takvu"</h2>
Istakao je da se na Rezoluciju ne treba gledati kao na "napad na Srbiju".
- Ovo se ne smije shvatiti kao napad na Srbiju kao takvu. Ovo je kritika ponašanja vlasti. EU nikada nije zatvorila vrata Srbiji, ali Unija ima pravo da otvoreno govori o onome što u Srbiji treba mijenjati. Svako drugo tumačenje je - falsifikat. Nadam se da će tumačenja biti ozbiljno shvaćena u Beogradu - ističe Picula za N1.
Zaključio je da do promjena u Srbiji ne može doći bez usvajanja Zakona o biračkom spisku i izbora Saveta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Picula: "Ćacilend" slika Vučićeve Srbije, nasilje bilo neizbježno

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: cacilend