Ministri finansija članica EU postigli su dogovor o uvođenju nove carine na pošiljke male vrijednosti koje stižu na evropsko tržište.
Riječ je o nametu od tri eura koji će se odnositi na robu naručenu putem online trgovina, a mjera je usmjerena na smanjenje priliva jeftinih proizvoda, prije svega iz Kine, koji se u Evropu plasiraju preko platformi poput Sheina i Temua, prenosi Capital.ba.
Kako je saopštio Savjet EU, carina će početi da se primjenjuje od 1. jula i ostaje na snazi dok Unija ne uspostavi trajno rješenje kojim bi se ukinulo postojeće oslobađanje od carina za online kupovine čija vrijednost ne prelazi 150 eura.
Planirano je da se to izuzeće u potpunosti ukine do 2028. godine, u okviru šire reforme carinskog sistema EU.
Privremena mjera uvedena je zbog činjenice da pošiljke male vrijednosti trenutno ulaze u EU bez carinskih dažbina, što, prema ocjeni Savjeta, stvara nelojalnu konkurenciju za evropske trgovce, otvara pitanja sigurnosti i zdravlja potrošača, povećava rizik od prevara te ima negativan uticaj na okolinu.
Nova carina neće se obračunavati po paketu, već prema vrsti proizvoda, koja je definisana šestocifrenim tarifnim oznakama. To u praksi znači da će, primjera radi, deset pari čarapa izrađenih od istog materijala biti oporezovano s tri EUR, dok će kombinacija različitih materijala unutar iste pošiljke rezultirati višim iznosom carine.
Pojedini poslanici u Evropskom parlamentu, poput irskog europarlamentarca Barryja Andrewsa, koji je ranije zagovarao carinu od pet EUR po paketu, pozdravili su postignuti dogovor i poručili da bi Unija trebalo da razmotri dodatno povećanje carina ukoliko se priliv jeftinih pošiljki ne smanji.
Online platforme poput Temua, Sheina, AliExpressa i Amazona omogućavaju direktnu isporuku odjeće, obuće i modnih dodataka iz kineskih fabrika do evropskih kupaca, često po cijenama znatno nižim od onih na domaćem tržištu.
Procjene pokazuju da bi ukidanje carinskog izuzeća moglo dovesti do rasta broja pošiljki male vrijednosti na oko 4,6 milijardi godišnje, pri čemu više od 90 odsto paketa dolazi iz Kine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

EU uvodi carine na pošiljke male vrijednosti

Službenici granične policije i Uprave carina jutros su, na graničnom prelazu Sukobin izvršili detaljnu graničnu kontrolu državljanina Albanije E.A. (55) koji je upravljao vozilom marke Volkswagen, albanskih registarskih oznaka i tom prilikom pronašli i oduzeli &nbsp;1.330 paklica cigareta, sakrivenih ispod poklopca motora i u unutrašnjosti vozila kojim je imenovani upravljao, saopšteno je iz Uprave policij.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju koji je naložio da se E.A. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje- navode iz policije.

1250x600

GP Sukobin: Uhapšen albanski državljanin, u autu imao 1330 paklica krijumčarenih cigareta

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu o ukidanju uvoznih carina na brazilske prehrambene proizvode, uključujući govedinu, kafu, kakao i voće.
Te namirnice bile su pogođene carinama od 40 odsto uvedenim u julu, saopštila je Bijela kuća.
Uredba će uticati na brazilski uvoz od 13. novembra nadalje i može da zahtijeva povrat carina naplaćenih na tu robu dok su se carine još naplaćivale, prema tekstu naredbe koju je objavila Bijela kuća, prenosi B92.
&nbsp;Inače, Sjedinjene Američke Države (SAD) je carine ljetos uvela da kazni Brazil zbog kaznenog progona njegovog bivšeg predsjednika i Trampovog saveznika Žaira Bolsonara.
&nbsp;Ovaj potez SAD dolazi nakon slične naredbe administracije od prošlog petka o ukidanju carina na nekoliko poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja, s obzirom na to da je zbog nekih carina došlo do rasta cijena hrane u Americi.
Brazil isporučuje oko trećinu ukupnog izvoza kafe u Sjedinjene Države, čiji su stanovnici ujedno i najveći svjetski konzumenti.
U posljednje vreme postao je važan dobavljač govedine, posebno one vrste koja se koristi za proizvodnju hamburgera.
Maloprodajne cijene kafe u SAD-u porasle su ove godine čak 40 odsto - zbog carina, ali i zbog slabije proizvodnje te biljne kulture.&nbsp;

Tramp ukinuo carine na brazilske prehrambene proizvode

Švajcarska nije sklopila “ugovor s đavolom” dogovorivši novi carinski okvir sa Sjedinjenim Državama, saopštio je danas ministar ekonomije Gaj Parmelen, odbacivši kritike prema kojima se to svodi na “predaju” u trgovinskom ratu koji vodi Donald Tramp.
Neobavezujućim okvirnim trgovinskim sporazumom, objavljenim prekjuče, obećana je niža američka uvozna carinska stopa za Švajcarsku, koja bi iznosila 15 odsto umjesto dosadašnjih 39 odsto, u zamjenu za 200 milijardi dolara ulaganja švajcarskih kompanija u Sjedinjene Države.
- Nijesmo prodali dušu đavolu- rekao je Parmelen u intervjuu za list Tagesanzeiger, dodavši da je zadovoljan dogovorom te da su švajcarske kompanije i prije Trampove administracije težile povećanju proizvodnje u SAD-u. Švajcarske industrijske grupacije pozdravile su sporazum koji kompanije stavlja u ravnopravan položaj sa onima iz Evropske unije, nakon sličnog dogovora postignutog između Brisela i Vašingtona.
<h3>Očekuju se dalji pregovori</h3>
Međutim, opozicione partije izrazile su zabrinutost zbog ustupaka, dovodeći u pitanje transparentnost pregovora tokom kojih su i rukovodioci švajcarskih kompanija — poput proizvođača luksuznih satova Rolex i kompanije Richemont — takođe lobirali u Vašingtonu za olakšice. Švajcarska se nada da će niža carinska stopa biti aktivirana u roku od nekoliko dana ili sedmica, iako okvirni sporazum nije obavezujući. Očekuju se dalji pregovori. Konačan sporazum mora dobiti odobrenje švajcarskog parlamenta, a o njemu bi se građani mogli izjasniti i na referendumu.
<h3>SAD očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina</h3>
Ranije je jedan visoki zvaničnik vlade u Bernu, koji je želio ostati anoniman, izjavio da su švajcarski predstavnici iznijeli plan o smanjenju i uklanjanju trgovinskog suficita sa SAD-om. Dodao je i da američki zvaničnici očekuju značajno smanjenje švajcarskih carina na američke proizvode, kao i smanjenje necarinskih barijera.
Prema zvaničnim američkim podacima, Švajcarska je u 2024. godini ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om od 38,3 milijarde dolara. Taj iznos porastao je na 55,7 milijardi dolara do jula ove godine, što prvenstveno odražava rast američkog uvoza iz Švajcarske tokom prvog tromjesečja, prije nego što je Tramp početkom aprila uveo svoje “recipročne” carine. Švajcarska nije članica Evropske unije.

Švajcarska i SAD sklopile ugovor o carinama, tamošnja vlast odbacuje kritike da je to ''pakt sa đavolom''

Američki predsjednik Donald Tramp ukinuo je carine na više od 200 prehrambenih proizvoda, uključujući kafu, banane, govedinu i sok od pomorandže.
Tramp je rekao novinarima da carine “u nekim slučajevima” mogu da podignu cijene, ali je insistirao da u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) “praktično nema inflacije”, prenosi Capital.ba.
On je rekao da će nastaviti sa realizacijom plana o isplati po dvije hiljade dolara Amerikancima sa nižim i srednjim prihodima, što će biti finansirano prihodima od naplate carina sljedeće godine.
Nova izuzeća od carine stupila su na snagu retroaktivno u ponoć u četvrtak.

Tramp ukinuo carine na preko 200 prehrambenih proizvoda

Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku Donaldu Trampu na njegovom konstruktivnom angažovanju.
Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.
- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.
Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana. 
&nbsp;

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

Ministri finansija Evropske unije složili su se da tokom 2026. godine uvedu carine na pakete vrijednosti manje od 150 eura, koji stižu u 27 zemalja članica unije, piše Rojters.
Takva odluka pogodići prije svega kineske online trgovce Šein i Temu.
Prvobitni plan Evropske unije bio je da se izuzeće od carina za pakete manje vrijednosti ukine tek 2028. godine.
Međutim, milijarde paketa, koji stižu u EU uglavnom iz Kine, izazvale su reakciju evopskih kompanija i uticale na političare da što brže djeluju i donesu pomenutu odluku.
Prošle godine, 4,6 milijardi takvih malih paketa ušlo je u EU, odnosno više od 145 u sekundi, od čega 91 posto potiče iz Kine.
Evropska unija očekuje da će se taj broj povećati.
Šein je odbio da komentariše, dok se Temu, AliExpress i Amazon nisu odmah odazvali na zahtjeve za komentar. Šein se u Francuskoj suočava sa sudskim postupkom zbog prodaje seksualnih lutaka koje izgledaju kao djeca na svojoj platformi.
Broj paketa male vrijednosti koji stižu u EU se prošle godine udvostručio na 4,6 milijardi, od čega je više od 90 odsto iz Kine, a Komisija, izvršni organ bloka, suočava se sa pritiskom evropskih kompanija da brže zaustavi taj priliv.
- Već smo primili više paketa nego tokom cijele 2024. godine, a Blek Frajdej i Božić su odmah iza ugla - rekao je poslanik EP Dirk Gotink, glavni pregovarač o novom carinskom zakonodavstvu, u saopštenju.
Sjedinjene Države su ukinule sopstvenu „de minimis“ politiku koja je omogućavala ulazak paketa vrijednih manje od 800 dolara bez carine, što je izazvalo zabrinutost da bi jeftini kineski uvoz mogao biti još više preusmjeren ka Evropi.
Hitnost je dodatno porasla jer pojedine zemlje EU uvode nacionalne naknade za obradu paketa.
Rumunija je predložila taksu od 25 leja (5,73 dolara) na pakete male vrijednosti, dok Italija radi na uvođenju poreza do kraja godine kako bi zaštitila svoju modnu industriju, rekao je u srijedu njen ministar industrije.

EU donijela odluku: Od naredne godine carine na pakete sa Temua i Šeina

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je danas da bi ukidanje carina koje je uveo gotovo svim zemljama svijeta moglo koštati zemlju više od tri biliona dolara.
- Vrhovni sud dobio je pogrešne brojke. U slučaju negativne odluke o carinama gubitak bi, uključujući investicije koje treba da se ulože i povraćaj sredstava, bio veći od tri biliona dolara, što nikada ne bismo mogli da nadoknadimo. To bi bila nenadoknadiva šteta za nacionalnu bezbjednost i imalo bi razarajuće posljedice po budućnost naše zemlje - neodrživo - napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Sudski procesi su pokrenuti kada je više kompanija tužilo vladu zbog uvođenja carina, tvrdeći da su one nezakonite i da im nanose velike štete u poslovanju. Apelacioni sud okruga Kolumbija je 29. avgusta presudio da Tramp nema ovlašćenja da uvede neke carine koje je uveo, nakon čega se federalna administracija obratila Vrhovnom sudu.
Nakon prvog ročišta, koje je pred Vrhovnim sudom održano 5. novembra, neke sudije su izrazile sumnje u zakonitost carina.

Tramp upozorava Vrhovni sud: Ukidanje carina bi uništilo američku ekonomiju

Ključne sudije u konzervativnoj većini Vrhovnog suda SAD djelovale su skeptično prema tvrdnji predsjednika Donalda Trampa da ima ovlašćenje da uvodi carine na uvoznu robu.
To potencijalno ugrožava jednu od ključnih tačaka njegovog političkog programa i predstavlja do sada najveću pravnu probu njegovog drugog predsjedničkog mandata tokom kojeg preduzima postupke bez presedana.
Republikanska Trampova adminstracija pokušava da pred Vrhovnim sudom odbrani carine koje su centralni dio Trampove ekonomske politike. Niži sudovi su već utvrdili da Zakon o vanrednim ovlašćenjima na koji se Tramp poziva, ne daje gotovo neograničeno pravo da ustanovljava i mijenja namete na uvoznu robu.
Ustav SAD kaže da Kongres ima pravo da ustanovljava carine, ali Trampova administracija tvrdi da u vanrednim situacijama predsjednik ima pravo da sam reguliše uvoz – i da to uključuje carine.
Na izlaganju argumentacije juče, sutkinja Ejmi Koni Baret, za koju važi da je konzervativna, postavila je neprijatno pitanje predstavnicima savezne vlade: „Da li je ikada postojao drugi slučaj u kojem je neki pravni akt koristio takvu formulaciju da bi dodijelio takvo ovlašćenje?“.
Sudija Nil Gorsah, isto konzervativac, pitao je predstavnike vlade da li Trampov stav znači da se previše ovlašćenja Kongresa prenosi na predsjednika.
- Da li je na Ustavu zasnovano povjeravanje poreskih ovlašćenja Kongresu – ovlašćenja da se zadira u džep američkog naroda – drugačije (od ovoga sa carinama) - pitao je Gorsah i dodao: „Da li je ikada bilo drugačije otkako je osnovana ova država?“.
Tramp smatra da je slučaj koji je stigao pred Vrhovni sud, najvažniji u istoriji SAD i tvrdi da bi presuda protiv njega bila – katastrofalna za ekonomiju.
Oni koji osporavaju njegovu pravnu argumentaciju kažu da zakon iz 1977. godine koji reguliše ovlašćenja u vanrednim situacijama, a na koji se Tramp poziva, čak i ne pominje carine, i da nijedan drugi predsjednik prije njega nije koristio taj zakon da ih nameće.
Grupa malih preduzetnika ističe da carine guraju njihovo poslovanje ka bankrotstvu.
Predmet koji je iznijet pred Vrhovni sud odnosi se na dva carinska paketa. Jedan je iz februara, na čijoj meti su proizvodi iz Kanade, Kine i Meksika. Uveo ga je Tramp pošto je u zemlji zaveo vanredno stanje zbog krijumčarenja droge. Drugi paket sadrži „recipročne carine“ koje je Tramp u aprilu najavio za ogromnu većinu država svijeta.
Uslijedila je gomila tužbi protiv Trampove administracije, i od saveznih država sa administracijama opozicionih demokrata, i od malih preduzetnika zbog uvođenja carina na sve i svašta – od opreme za vodoinstalatere do higijenskih uložaka za žene.
Niži sudovi su oborili mnoge Trampove uredbe o carinama zbog ilegalnog korišćenja ovlašćenja u vanrednim situacijama. Vrhovni sud SAD bi, pak, cijelu stvar mogao vidjeti drugačije.
Upravo je Tramp u prvom predsjedničkom mandatu (2017-2021) doprinio stvaranju sadašnje konzervativne većine u Vrhovnom sudu pošto su neke sudije umrle, a neke otišle u penziju.
Novi sastav Vrhovnog sudija, sa šest konzervativnih i troje liberalnih sudija, dao je Trampu niz važnih pobjeda u situacijama kada je propisano da taj sud hitno postupa. Ali malo toga od Trampove konzervativne politike najšireg ranga je bilo iskušavano pred najvišom sudskom instancom SAD.
Vrhovni sud je bio skeptičan prema načinu na koji je bivši predsjednik, demokrata Džozef Bajden koristio svoja izvršna ovlašćenja, pa je neke od njegovih uredbi obarao, poput one o oprostu studentskih kredita u iznosu od ukupno 400 milijardi dolara.
Trampovi kritičari kažu da i Tramp mora imati isti tretman – tim prije što njegove politike imaju mnogo veći ekonomski uticaj od Bajdenovih.

Vrhovni sud SAD ne vjeruje da je Tramp imao ovlašćenje da nameće carine

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će razmotriti smanjenje carina Brazilu.
Međutim, kako je rekao, to je moguće samo pod odgovarajućim okolnostima.
Tramp je o mogućnostima da smanji carine Brazilu govorio u predsjedničkom avionu, na putu ka Maleziji, prenose Nezavisne novine.
Tamo će prisustvovati regionalnom samitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) koji se održava tokom vikenda u Kuala Lumpuru.
Tramp je povećao carine na uvoz većine brazilske robe u Sjedinjene Američke Države na 50 odsto.
Povećao ih je sa deset odsto koliko je bilo početkom avgusta.
Taj potez je povezao sa sudskim procesom protiv bivšeg predsjednika te južnoameričke zemlje Žaira Bolsonara, koga podržava.
Aktuelni predsjednik Brazila, Luiz Inasio Lula da Silva rekao je u Kuala Lumpuru da je optimističan u pogledu dogovora sa Trampom.
- Sve zavisi od razgovora, nastupam sa optimizmom da možemo pronaći rješenje - rekao je Lula da Silva novinarima.

Tramp: Spreman sam da smanjim carine Brazilu

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: carine