Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je novogodišnju video poruku građankama i građanima u zemlji i dijaspori, u kojoj je poručio da će 2026. biti godina u kojoj se mora djelovati odlučno i odgovorno.
- Na kraju godine svako od nas se osvrne unazad i pogleda šta je urađeno, kako smo živjeli i šta smo izdržali. Ali isto tako moramo da se zapitamo šta još dugujemo jedni drugima. Dugujemo pošten odnos, dugujemo istinu i dugujemo rezultate - naveo je on u novogodišnjoj poruci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1qip4i-rr3k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je konstatovao da je iza nas godina izazova, ističući da se jasno vidjela jedna stvar - da Crna Gora može i mora bolje.&nbsp;
- U 2026. godini završavamo posao. To znači da ekonomija mora da radi za ljude, tako da se boljitak vidi u svakodnevnom životu, u sigurnijoj plati, u stabilnosti porodice i u osjećaju da se pošten rad isplati. To znači i da se zna gdje ide svaki euro javnog novca, i da se posao dobija po znanju, marljivosti i rezultatu - istakao je Milatović.
Prema njegovim riječima, završavanje posla znači i snažne institucije, institucije koje rade po zakonu i u interesu građana, i koje jačaju povjerenje u pravdu i u državu. Samo takve institucije, poručuje Milatović, mogu biti temelj stabilnog i uređenog društva.
- Pred nama je godina u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, jubilej koji nas obavezuje ne simbolično, već kroz konkretne rezultate, da obnovljenu državnost ispunimo snažnim institucijama, istinskom demokratijom i pravednim društvom. Zato moramo da vratimo moć građanima kroz otvorene izborne liste, da biraju ljude kojima vjeruju, imenom i prezimenom, a ne partijske simbole - dodao je on.
Završavaju posao, kaže on, i kroz razgovor sa građanima.
- Ne iz zatvorenih kancelarija, već na terenu, u svakom naselju, selu i gradu, da slušamo, razgovaramo i zajedno nalazimo rješenja - naveo je Milatović.
U novogodišnjoj čestitki predsjednik se obrati i omladima, poručujući da Crna Gora ima mjesta za njihovo znanje, energiju i ideje.
- Naša je obaveza da vam ovdje damo šansu da ostanete, radite i uspijete. Sa istim poštovanjem obraćam se i našim penzionerima, koji su ovu zemlju gradili i čije iskustvo i dostojanstvo ostaju temelj našeg društva - naglasio je on.
Konstatuje i da je evropski put naš izbor jer znači uređeniju državu i sigurniji život.&nbsp;
- To je put na kojem jačamo institucije, otvaramo više dobrih prilika i gradimo pravnu sigurnost - kazao je Milatović.
Cilj, navodi on, ostaje jasan -Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije do 2028. godine. Zato, kaže, nastavljaju diplomatsku ofanzivu.&nbsp;
- Crna Gora će u 2026. godini biti mjesto ozbiljnih susreta sa evropskim partnerima, gdje ćemo biti dobar domaćin, graditi povjerenje i potvrđivati da smo spremni da preuzmemo odgovornost buduće članice. Pred nama su reforme koje nijesu lake, ali su neophodne i za koje su potrebni rad, strpljenje i zajednički napor. Nova godina je prilika da se okupimo oko zajedničkog cilja i da ga pretvorimo u rezultate - naglasio je on.
Predsjednik poručuje da u 2026. godini Crna Gora treba da se prepoznaje po radu, redu i dostojanstvu.
- Svima vama želim dobro zdravlje, mir i svaku porodičnu i ličnu sreću. Srećna Nova godina. Živjela Crna Gora - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović u novogodišnjoj poruci: Ekonomija koja radi za ljude, snažne institucije i EU do 2028.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Mirsad Nurković, uputio je čestitku povodom 11. maja – Dana bošnjačke nacionalne zastave.
- Danas ne slavimo samo simbol – slavimo ljubav prema svojim korijenima, ponos na ono što jesmo i vjeru u ono što možemo biti. Naša zastava nije samo platno, ona je priča o opstanku, časti i zajedništvu. Neka nas podsjeća da gdje god bili – naše porijeklo, naša kultura i naš narod žive u nama - naveo je Nurković u čestitki.
On je istakao da Bošnjaci u Crnoj Gori predstavljaju autentičan stub društvenog i državnog bića. Njihov doprinos u očuvanju, jačanju i stvaranju crnogorske države je, navodi on, nemjerljiv i utkan u svaki njen temelj, kroz vjekovno zalaganje za multietnički sklad, pravdu i zajedničku budućnost.
- Bošnjačka zastava nije nastala iz praznog simbola – ona je rezultat svijesti i potrebe jednog naroda da njeguje i sačuva svoj identitet. Njeno zvanično oblikovanje i utemeljenje u savremenom političkom okviru proizašlo je iz težnje za vidljivošću i poštovanjem, ali ona duboko vuče svoje korijene iz hiljadugodišnje istorije Bošnjaka. Obilježja na zastavi – boje, simboli i raspored – nisu nasumično odabrani. Svaki detalj nosi u sebi poruku postojanosti, autentičnosti i vjekovnog prisustva Bošnjaka na ovim prostorima - nnaglasio je Nurković.
On je dodao da zastava Bošnjaka simbolizuje vjersku, nacionalnu, kulturnu, ali i evropsku pripadnost. Ona, kako je rekao, objedinjuje tradiciju i savremenost, "podsjećajući nas da nismo narod bez temelja, već narod sa dostojanstvenom prošlošću i jasnom vizijom budućnosti".
Podsjećajući se na značaj Dana bošnjačke zastave, važno je, napominje Nurković, prisjetiti se i njene istorije.&nbsp;
- Njeni korijeni sežu duboko u srednjovjekovno doba , a moderna forma zastave afirmisana je kroz političko i kulturno organizovanje Bošnjaka krajem 20. i početkom 21. vijeka. Od tada, ona stoji kao prepoznatljiv znak našeg identiteta, posebno u danima kada se reafirmiše naše pravo na jednakost, dostojanstvo i vidljivost. Svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i dijaspori, čestitam 11. maj Dan bošnjačke zastave – dan ponosa, slobode i zajedništva - poručio je Nurković.

1250x600

Nurković: Bošnjačka zastava je priča o opstanku, časti i zajedništvu

Premijer Milojko Spajić čestitao je novoj vlasti u Budvi i izrazio očekivanje za dobru i efikasnu saradnju.
Nosilac liste "Budva naš grad" Nikola Jovanović novi je predsjednik Opštine Budva. Nakon višesatne rasprave, za Jovanovića je glasalo 19 odbornika liste "Budva naš grad", Demokratske partije socijalista, Evropskog saveza i GP URA. Dva odbornika Pokreta za grad su bila protiv.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpauza-na-so-budva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Čestitamo novoj vlasti u Budvi! Nadam se dobroj saradnji i efikasnosti, jer ima puno projekata vezanih za Budvu koje je Vlada pokrenula i koji su na čekanju - naveo je Spajić u objavi na mreži X.
On je istakao da će već u nedjelju pozvati relevantne činioce iz Budve da pokrenu "ogroman investicioni ciklus za ovaj grad".&nbsp;
- Čestitam i na magiji da je čovjek iz zatvora naprasno pristao da podnese ostavku, da se DPS vratio na fabrička podešavanja turbofolk politike iz 90-ih i druge stvari koje nas neiskusne u politici pomalo začude - naveo je on u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1887602323091792308&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, novouzabrani predsjednik Budve Nikola Jovanović kazao je tokom današnjeg zasijedanja lokalnog parlamenta da ne očekuje opstrukcije Vlade u tokom njegovog upravljanja gradom.
- Ako neko u Vladi bude želio da se bave tim opstrukcijama mislim da je to gore po Vladu. Mislim da građani Budve ne zaslužuju tretman građana drugog reda u odnosu na druge gradove, to bi bio jedan promašaj - istakao je Jovanović.

Jovanović ne očekuje opstrukcije Vlade, Spajić obećava "ogroman investicioni ciklus" pa se dotakao Božovića

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je svim građanima Crne Gore 21. septembar – Međunarodni dan mira.
Camaj je naveo da je, kroz svoju dugu istoriju, Crna Gora prošla kroz mnoge izazove, uključujući sukobe i političke napetosti. Kao multietnička i multikonfesionalna država ta njena različitost, ističe on, predstavlja bogatstvo, ali i izazov u pogledu očuvanja društvenog mira, "a napori da se promoviše suživot različitih naroda, vjera i kultura ključni su na tom putu".
- Politika tolerancije i dijaloga kao i privrženost evropskim integracijama, doprinose očuvanju stabilnosti i smanjenju tenzija.U posljednje vrijeme, političke razlike i društvene podjele povremeno izazivaju napetosti, ali dijalog i mirno rješavanje konflikata ostaju prioritet za većinu građana i institucija - naveo je Vamaj u čestitki.
Prvi korak do mira je, ističe on, kroz priznanje i praštanje grešaka prošlosti odnosno momenat kada odlučimo da umjesto te prošlosti izaberemo sadašnjost radi budućnosti. 
- Očuvanje mira zahtijeva stalne napore svih društvenih aktera – od političara do običnih građana – kako bi se izgradilo stabilno, pravedno i prosperitetno društvo - konstatovao je Camaj.
Prema njegovim riječima, mir u Crnoj Gori, kao i u bilo kojoj zemlji, od suštinskog je značaja za stabilnost, napredak i blagostanje. 
- Zato je naš zajednički zadatak graditi pošten i inkluzivan svijet u kome će različitost biti prihvaćena jer mir znači i slobodu izbora, prihvatanje jedni drugih, osjećaj jednakosti. Onaj ko nosi mir u sebi nikada ni na koji način ne može nauditi nikome - poručio je Camaj.

Camaj: Mir u Crnoj Gori od suštinskog značaja za stabilnost, napredak i blagostanje

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: cestika