Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter saopštio je da se odbornici te partije neće vraćati u cetinjsku Skupštinu do održavanja novih lokalnih izbora, poručivši da je ta odluka konačna.
- Dugo sam se vodio načelom da pametniji popušta, ali sam time, očigledno, ostavio previše prostora za manipulaciju i izvrtanje činjenica - naveo je Huter u objavi na društvenim mrežama.
On je istakao da DPS kategorički odbacuje, kako je naveo, pokušaje „krčmljenja odborničkih mandata koje su građani na izborima povjerili toj partiji“, a koje, prema njegovim riječima, pokušava da sprovodi vladajuća većina u Prijestonici, sastavljena od SDP-a, URE, Demokrata i Građanske garde.
- DPS se ne vraća u cetinjski parlament. Nećemo biti saučesnici u političkim kombinatorikama koje nemaju podršku građana. Nećemo dozvoliti da bilo ko raspolaže mandatima koji mu ne pripadaju - poručio je Huter.
Dodao je da su odbornici DPS-a donijeli odluku da se potpuno povuku iz parlamentarnog rada, uključujući i odborničke i druge nadoknade.
- Mjesečne odborničke naknade u iznosu od 1.500 do 1.700 eura ukupno (150 eura po odborniku) nećemo uzimati, ali ih nećemo ni prepuštati bilo kome drugom osim građanima – taj novac ostaje u budžetu Prijestonice - precizirao je Huter.
U objavi je naglasio i da je DPS, kako u predizbornoj kampanji tako i u svakodnevnom djelovanju, nastojao da ne doprinosi podjelama i sukobima u gradu, za razliku od, kako je naveo, pojedinih političkih aktera koji to čine sistematski.
- Naše odborničke klupe ostaju prazne do raspisivanja novih izbora. Mi nastavljamo onako kako smo i naučili – cetinjski i dostojanstveno - zaključio je Huter.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Huter: DPS se ne vraća u cetinjski parlament, ali nećemo dozvoliti manipulaciju mandatima građana

Na inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS) lokalni parlament Prijestonice Cetinje jednoglasno je danas donio zaključke u kojima se, između ostalog, navodi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao u njihov grad. U zaključcima koje su usvojili svi subjekti lokalnog parlamenta jasno piše da Mandić nije dobrodošao na Cetinje sve dok se javno ne izvini zbog izjava i stavova kojima se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. - Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i protestuje zbog izjava i stavova predsjedenika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića kojima je javno u više navrata grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Prijestonice Cetinje i njenih građana - ističe se u zaključcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107191156_f06c43aea0499a57cbab0c92d21de04fa2b2e0dc563962a2f5175df79a6a8d0e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Andrija Mandić nepoželjan"> </figure>  Oni su pozvali i nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti i cilju zaštite prava i sloboda građana Cetinja. - Skupština Prijestonice Cetinje poziva nadležne institucije da, u skladu sa zakonom, sprovedu radnje i aktivnosti u cilju zaštite prava i slobode građana Prijestonice Cetinje i da pokrenu odgovarajuće postupke u cilju utvrđivanja da li u izjavama i stavovima predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića ima elemenata prekršajne ili neke druge odgovornosti - dodaje se u dokumentu koji je danas jednoglasno usvojen u cetinjskom parlamentu. <h2>Hronologija ponižavanja i uvreda</h2> Predlagač ove inicijative u ime Opštinskog odbora DPS-a Oskar Huter ranije je ukazao da se Ustavom Crne Gore u članu 28 jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, te da je zabranjeno ponižavajuće postupanje. - Dok je članom 47 propisano da se pravo na slobodu izražavanja može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral - konstatovao je Huter. Ustavom je, kako je dodao, u članu 22 utvrđeno pravo na lokalnu samoupravu, te da je članovima 73 stav 1 tačka 2, i članu 76 Statuta Prijestonice propisano da Skupština Prijestonice donosi pravne akte iz svoje nadležnosti. - Cijeneći da je imenovani Andrija Mandić, koji obnaša funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, u više navrata javno, svjestan značenja svojih izjava i stavova - vrijeđao i ponižavao, te nastavio sa ponižavanjem Prijestonice Cetinje i svih njenih građana, smatramo nedopustivim takvu vrstu narativa kojom se podstiče netrpeljivost i koja može biti uzrok neželjenih posljedica - naglasio je Huter u prijedlogu ove inicijative. On je podvukao da ponižavanje vjekovne Prijestonice, koja je kolijevka državnosti i nezavisnosti Crne Gore, nije samo incident. - Već se radi o kontinuiranim beskrupuloznim atacima na dostojanstvo, ugled i čast građana Prijestonice kojim svjedoče brojni javni istupi Andrije Mandića - istakao je Huter. On je podsjetio i da se u saopštenju Mandićeve Nove srpske demokratije od 31. maja 2019. godine navodi da „među Cetinjanima ima ljudske sitneži, moralne bijede i sirotinje“. Mandić, kako je ustvrdio Huter, sa takvom retorikom nastavlja i 24. aprila 2020. kada izgovara da je Cetinje „malo, zabito i nebitno selo tamo negdje ispod Lovćena, značajno samo zbog toga što se u njemu rodio Aleksandar Karađorđević“. - Pa 2. maja 2022. uskraćuje pravo na status Prijestonice kada kaže, između ostalog, „Cetinje ne zaslužuje da bude Prijestonica“. Devetog oktobra 2024. se izruguje novim logom Skupštine Crne Gore mijenjajući postojeći logo bez ikakvih konsultacija i znanja poslanika, kako opozicije, tako i parlamentarne većine, zloupotrebljavajući funkciju predsjednika parlamenta, do posljednje izjave 29. oktobra kada građane Cetinja i Crne Gore naziva zečevima - naveo je Huter. Od sazdanja Cetinja do danas mnoge su, poručuje Huter, vojske i okupatori atakovali na crnogorsku Prijestonicu. - Od Numan paše Ćuprilića i Omer paše latasa, do generala Kajpera i Birolija, kao i ideoloških prethodnika Andrije Mandića, Stojana Popovića i majora Kecmanovića - ali niko u toj burnoj polumilenijumskoj istoriji nije Cetinjane i Crnogorce tako ponizio kao trenutni predsjednik državnog parlamenta - jasan je Huter. On je u prijedlogu inicijative poručio da ovom odlukom predstavnici građana Cetinja u Skupštini Prijestonice jasno i nedvosmisleno staju u njihovu zaštitu.

Anja Ivanović

1084x550

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: cetinjski-parlament

Huter: DPS se ne vraća u cetinjski parlament, ali nećemo dozvoliti manipulaciju mandatima građana

Parlament Prijestonice jednoglasno: Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje dok se javno ne izvini za sporne izjave i stavove

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

PRATITE TVe UŽIVO