Vrlo je nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate. Samo 3,7 odsto građana i građanki navodi da bi rado plaćalo pretplatu, dok bi 16,9 odsto to činilo isključivo ako bi bila zakonska obaveza - pokazuju podaci Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Kažu da nasuprot tome, većina ispitanika (57,6 odsto) kaže da ne bi plaćala pretplatu.
- Ipak, postoji uslovni potencijal - 21,8 odsto kaže da njihova odluka zavisi od kvaliteta programa, što ukazuje da bi vidljivo unapređenje sadržaja moglo povećati prihvatanje pretplate. Trenutno, međutim, baza za dobrovoljno finansiranje ostaje veoma uska - navode u CGO.
Razlike po polu su, cijene oni, minimalne, dok je po starosti i obrazovanju odbijanje pretplate dominantno u gotovo svim grupama.
- Nešto veća spremnost bilježi se u starosnoj grupi 65+, ali i dalje u manjini. Bez značajnog rasta kvaliteta i jasne vrijednosti za publiku, očekivanja od dobrovoljne RTCG pretplate ostaju nerealna - kazali su u CGO.
Istraživanje je sprovedeno u okviru CGO projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije. Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, od 9. do 16. decembra 2025. godine, primjenom CAPI metode, na uzorku od 1.010 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2008961953318809660&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Nizak nivo spremnosti za dobrovoljno plaćanje RTCG pretplate

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Novinarstvo je javni poziv i javna služba, ali se kritički orijentisani mediji danas sve češće suočavaju sa pritiscima institucija i njihovih čelnika, kao i sa otvorenim targetiranjem od strane drugih medija, što ozbiljno otežava njihov rad i dodatno urušava položaj novinara i novinarki. To je ocijenjeno u PROUDCAST-u Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O ulozi novinarstva, značaju pravovremenog i tačnog informisanja javnosti, ali i o pritiscima sa kojima se novinari suočavaju na terenu i u redakcijama, saradnica na programima CGO-a Željka Zvicer razgovarala je sa Mirjanom Miladinović, novinarkom iz Crne Gore, i Mladenom Savatovićem, novinarom TV N1 iz Srbije.
Sagovornici su saglasni da novinarstvo podrazumijeva stalno traganje za istinom i da je istovremeno javni poziv i javna služba.
– Mi smo u funkciji građana i javnosti. To često ili zaboravljamo ili nijesmo toga svjesni, ali to je suština novinarstva. Znamo koja su to pitanja na koja novinarstvo treba da pruži odgovore. Sve mimo toga je iskakanje iz profesije. Moramo biti svjesni svog poziva, i to više nego javnost ili političari – ocijenila je Miladinović.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u Srbiji, Savatović je istakao da traganje za istinom nikada nije bilo teže.
– Suočavamo se sa pojavama sa kojima se možda nijesu suočavale starije generacije, poput targetiranja, pritisaka, pokušaja zastrašivanja, tužbi, fizičkih napada i verbalnih okršaja. Sve je teže doći do istine, ali novinari moraju ostati njeni tragači. Mi smo kontrolni mehanizam demokratije i njeni čuvari – rekao je Savatović.
On je ukazao i na činjenicu da se smanjuje broj medijskih profesionalaca koji novinarstvo shvataju kao javnu službu, navodeći da istinu danas ne prikrivaju samo političari, već i pojedini mediji koji im služe. Kao lično iskustvo naveo je targetiranje na konferenciji za medije od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz podršku prorežimskih medija.
– Nakon tog targetiranja i dehumanizacije, stigle su mi prijetnje silovanjem, ubistvom i protjerivanjem. Jedna osoba je napisala da će doći ispred firme u kojoj radim i da će me pronaći. Kada znate da je generator svega toga najmoćniji čovjek u državi i da ljudi koji prijete njemu vjeruju, postoji realna bojazan da se fizički napad zaista može dogoditi – upozorio je Savatović.
Iako, kako je navela Miladinović, situacija u Crnoj Gori nije toliko ekstremna, novinari i mediji i ovdje postaju mete.
– Meta vam je nacrtana na čelu od najviših institucija. To praktično daje pravo bilo kome da vam uradi bilo šta. To je najopasnija poruka koja se može poslati jednom društvu. Podjele na ‘naše’ i ‘njihove’ postoje u politici, društvu i medijima. Kada ste predstavnik nekog medija, na jednom skupu ste nepoželjni, na drugom vas tretiraju kao da ste dio njihove kuće. Ni jedno ni drugo nije ispravno. Mi smo tu da izvijestimo o onome što se dešava – kazala je ona.
Savatović je istakao da je zbog takvog ambijenta prinuđen da izbjegava pojedine skupove visokog bezbjednosnog rizika.
– Po prvi put u životu strahujem da bi mogao poletjeti kamen, flaša ili da će me neko fizički napasti. Na vojnoj paradi, kojoj sam prisustvovao, doživio sam uvrede i ponižavanja koja je teško i opisati – rekao je Savatović.
Sagovornici smatraju da su političari itekako svjesni opasnosti u koju dovode novinare kada ih javno targetiraju.
– Riječi izgovorene sa skupštinske govornice imaju ogromnu snagu. Etiketiranja i prozivke ne ugrožavaju samo onoga ko je u tom trenutku meta, već i ljude na terenu – upozorila je Miladinović.
– Njihove riječi ponekad ostavljaju i fizičke posljedice. Svjesni su šta rade, jer targetiranjem skreću pažnju sa suštine – sa korupcije, veza sa kriminalnim strukturama i sličnih tema – dodao je Savatović.
Kao dodatni problem istaknut je i nedostatak solidarnosti unutar same profesije, naročito u situacijama javnih napada na novinare.
Govoreći o sudskoj zaštiti, Savatović je naveo da presude protiv prorežimskih medija postoje, ali da su kazne uglavnom simbolične, dok se napadi na novinare često ne procesuiraju.
Miladinović je istakla da se u Crnoj Gori broj okončanih postupaka može „prebrojati na prste jedne ruke“, te da institucije ne čine dovoljno kako bi obezbijedile sigurno okruženje za rad novinara.
U osvrtu na budućnost profesije, sagovornici nijesu izrazili veliki optimizam, ali vjeruju da će istina ostati ključna vrijednost novinarstva.
– Istraživačko novinarstvo ima budućnost, jer mašine ne mogu zamijeniti ulogu medija kao kontrolora demokratije – ocijenila je Miladinović.
Savatović je upozorio da ga posebno brine slabo interesovanje mladih za novinarstvo.
– Sve je manje onih koji se odlučuju za ovu profesiju, jer je postala opasna i neisplativa. Nekada je novinarstvo bilo cijenjeno, danas je taj status ozbiljno srozan. Postavlja se pitanje – ko će se u budućnosti baviti ovim poslom? – zaključio je Savatović.

1250x600

1084x550

CGO: Novinari između javne službe i javnih prijetnji

Nalazi CG Pulsa iz decembra ove godine ukazuju da 44,7% građana i građanki smatra da Crna Gora ide u dobrom ili veoma dobrom pravcu, dok 38,4% cijeni da je taj pravac pogrešan, a 16,9% nema stav, što znači da je pravcem kojim se država kreće zadovoljno manje od polovine stanovnika.
&nbsp;Takođe, gotovo polovina (47,1%) ispitanih navodi da im mjesečni prihodi nijesu dovoljni da pokrivaju osnovne troškove, dok 36,8% uspijeva „zatvoriti“ budžet. Trećina (33%) živi lošije nego prošle godine, 25,5% bolje, a 41,5% ne primjećuje razliku, što pokazuje da ekonomska nesigurnost postaje ključna tema u Crnoj Gori.
&nbsp;Najčešća osjećanja građana i građanki u posljednja dva mjeseca su zabrinutost (26,1%), nada (17,8%), ravnodušnost (15,7%) i tuga (15,6%), dok su zadovoljstvo (9%) i bijes (6,3%) rjeđa, pokazalo je istraživanje.
&nbsp;Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 08. do 18. decembra 2025. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1000 punoljetnih građana i građanki Crne Gore.
&nbsp;CG puls predstavlja zajedničku inicijativu Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, sa ciljem da, kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.
Kompletno istraživanje je dostupno na: <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf" target="_blank">https://media.cgo-cce.org/2025/12/CG-puls-12.pdf</a>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F2005577046815015359&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CG Puls: Manje od pola građana smatra da Crna Gora ide u dobrom pravcu, gotovo polovina nema dovoljne mjesečne prihode

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) „ne pokazuje potrebnu ozbiljnost i odgovornost“ u predmetima od posebnog javnog interesa, što, kako navode, produbljuje sumnje u selektivnost postupanja i moguću nedodirljivost pojedinih struktura.
CGO je 12. novembra 2024. godine podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odobravanja ukupno 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u periodu 2019–2023, suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju. Prijava se temelji na Izvještaju Državne revizorske institucije (DRI), koja je dala negativno mišljenje o zakonitosti ovih isplata i ukazala na elemente zloupotrebe službenog položaja.
CGO podsjeća da zaključci Vlade, ugovori i aneksi na osnovu kojih su isplate vršene ne mogu biti pravno valjani ukoliko nijesu u skladu sa zakonom. DRI je, kako navode, utvrdila da Ministarstvo nije dostavilo metodologiju za obračun troškova obrazovanja, čime je onemogućena transparentna i zakonita raspodjela budžetskih sredstava, te stvoren prostor za koruptivne rizike.
Uprkos navodima iz prijave i nalazima DRI-a, specijalni tužilac Miroslav Turković donio je rješenje o odbacivanju prijave, bez obrazloženja razloga za takvu odluku.
CGO ocjenjuje da je postupanje tužilaštva bilo površno, ukazujući i na pogreške u samom rješenju. Navode da se u aktu pominje i krivična prijava Crnogorskog helsinškog komiteta, iako je ta organizacija javno saopštila da prijavu nije podnosila. Dodaju i da rješenje ne precizira na koju prijavu CGO-a se odnosi, iako ih je bilo više, što otežava korišćenje pravnih sredstava.
Kao dodatni primjer nepažnje, CGO navodi da se u rješenju pogrešno navodi datum dopune prijave – 28.12.2025., datum koji u trenutku donošenja akta još nije nastupio.
– Sve ovo ukazuje na nedostatak posvećenosti predmetu koji se odnosi na višemilionsko nezakonito raspolaganje sredstvima iz državnog budžeta. Istovremeno, u drugim predmetima znatno manjeg finansijskog obima tužilaštvo postupa mnogo brže i odlučnije, što otvara pitanje postojanja privilegovanog statusa određenih subjekata pred SDT-om – saopštava CGO.
Organizacija je zbog ovakvog postupanja tužioca Turkovića podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu, tražeći da utvrdi činjenice i ocijeni rad SDT-a u ovom predmetu.
CGO zaključuje da je nezakonito raspolaganje budžetskim novcem ozbiljna društvena opasnost, te da očekuju od tužilaštva da postupa dosljedno, transparentno i neselektivno:
- Samo tako se može ojačati povjerenje javnosti i obezbijediti da tužilaštvo ispuni svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i vladavine prava.

CGO: Postupanje SDT-a u slučaju finansiranja vjerskih škola otvara pitanje privilegovanih subjekata

Protesti u Srbiji, kao i oni organizovani početkom godine u Crnoj Gori, iako inicijalno pokrenuti kao reakcija na tragedije, odražavaju šire nezadovoljstvo politikama koje vladaju, korupcijom i institucionalnom neefikasnošću, istaknuto je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O udruživanju mladih, uzrocima i refleksijama protesta, kao i njihovoj budućnosti, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Hanom Rastoder, rediteljkom i studentskom aktivistkinjom iz Crne Gore i studentskim aktivistom iz Srbije Pavlom Cicvarićem.
Cicvarić proteste u Srbiji, pokrenute nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, ne vidi izolovano, već kao dio kontinuiranog nezadovoljstva građana te države prema vlasti u posljednjih pet godina.
- Proteklih nekoliko godina u Srbiji imamo jedan veliki protest protiv vlasti, koji oscilira po intenzitetu i mijenja temu, ali poenta je da u Srbiji postoji jedna pobuna, jedno nezadovoljstvo koje samo mijenja oblike - istakao je Cicvarić.
Kako su se raniji protesti gasili i gubili snagu, jedno od pitanja je i razlog opstanka aktuelne pobune. Cicvarić to dovodi u vezu sa stepenom represije koju vlast vrši nad građanima.
- Stepen nasilja od strane vlasti povećava se iz godine u godinu. Prije nekoliko godina veliki incident bi bio da se uhapsi neki student ili aktivista, a sada imate toliko hapšenja, toliko represija, da kada bi poredili Srbiju sada i prije pet godina - to nijesu iste Srbije. Možda je sada u onoj izreci da što više satiremo zvijer u ćošak, to će ona biti opasnija - naveo je Cicvarić.
Hana Rastoder, govoreći o protestima koje je predvodila neformalna studentska grupa Kamo Śutra nakon drugog masovnog ubistva na Cetinju, ističe da su se mladi u Crnoj Gori inspirisali primjerom svojih kolega iz Srbije i željom da odgovore na nepravde izazvane djelovanjem političara.
- Ljudi su izašli na ulice iz osjećaja povrijeđenosti, ali i bespomoćnosti pred neograničenom glupošću i nekompetentnošću naših političara &nbsp;i bezobraznom ambicijom koju su pokazali. Ovo nije problem samo trenutne vlasti, već decenijski obrazac u ovom dijelu Balkana - navela je Rastoder.
Međutim, protesti su naišli na izazove, uključujući pritiske i ograničenu podršku, što je dovelo do njihovog gašenja.
- Na protestima su se pojavljivali i pristalice bivše vlasti. Onda je počeo da se vrši pritisak na nas da se nekako jasno opredijelimo - gdje smo i čiji smo, koga podržavamo, uz koga mi to stojimo, ko nam smeta na protestima, ko nam ne smeta na protestima. I odjednom je to pitanje - čiji smo mi, kome pripadamo - postalo važnije za javnost, nego ono za šta smo se mi i borili - preuzimanje odgovornosti - objasnila je Rastoder.
Cicvarić smatra da odsustvo formalnog liderstva u studentskim protestima može biti prednost, ali i da bi veća koordinacija među grupama doprinijela učinkovitosti.
- Kada neki pokret nema lidera on je zaštićen u smislu da ne može da se blati i kompromituje jedna osoba. Ali, mislim da mora da postoji neki vid strukture ili komunikacije između različitih društvenih grupacija. Mi u Srbiji imamo jedan širok front koji nerijetko nema kontakt, odnosno grupacije unutar tog fronta nemaju kontakta jedni sa drugima - naglasio je Cicvarić.
Grupe koje čine pobunu su, podsjetio je, studenti, zborovi, civilni sektor i političke partije i vjeruje da će svi oni u jednom trenutku morati da se udruže.
- Kao neki vid koordinisanog šireg bunta koji će na kraju moći nenasilno da smijeni ovu vlast. Oni često izvlače iz konteksta šta mi pričamo i prozivaju nas da hoćemo da pravimo neke revolucije. Nema ovdje govora o revolucijama, ovdje ima govora samo o institucijama koji ne rade svoj posao i institucionalnim mirnim dolaskom na vlast - rekao je Cicvarić, ali nije mogao da govori o potencijalnom udruživanju u političku partiju ili pokret.
Oba sagovornika ističu da nenasilni karakter protesta povećava njihovu snagu, jer vlast ne zna kako da odgovori na mirne demonstracije, kao i da bi konačni potencijalni uspjeh protesta u Srbiji pozitivno uticao na čitav region.
Rastoder dodaje da iako studentski pokret u Crnoj Gori nije u potpunosti ostvario ciljeve, doprinio je promjeni svijesti građana.
- Nešto u kolektivnoj svijesti se jeste, makar malo, pomjerilo. I mislim da se upravo tih promjena naši političari boje. Promjene fokusa sa trivijalnih problema na one konkretne koje utiču na građane. Svaka vrsta protesta, svaka vrsta pokazivanja da mi možemo da stojimo zajedno pred njima, jeste njima razlog za strah - zaključila je Rastoder.
Ovaj PROUDCAST je realizovan u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, ADD, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva odgovornost sagovornika.

Protesti u regiji pokazuju da mladi mogu da se suprotstave neodgovornim vlastima

Crna Gora je i dalje većinski okrenuta Evropskoj uniji i antifašističkim vrijednostima, ali sve snažnije ekonomske teškoće, nepovjerenje u institucije, selektivna pravda i politička konfuzija ozbiljno narušavaju optimizam građana. Najnoviji rezultati CG Pulsa, istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Instituta DAMAR, predstavljeni danas u Podgorici, ukazuju da bez vidljivih reformi i dosljedne vladavine prava – evropska perspektiva zemlje ubrzano gubi kredibilitet.
<h3>Polarizovana percepcija smjera zemlje</h3>
Relativna većina građana (44,7%) smatra da se Crna Gora kreće u dobrom ili veoma dobrom smjeru, dok gotovo 40% ocjenjuje da zemlja ide u pogrešnom pravcu, uz značajan procenat neodlučnih (16,9%).
Direktor Instituta Damar, Vuk Čađenović, podsjetio je da je percepcija blago povoljnija nego u martu, ali i da podaci ukazuju na duboku polarizaciju društva. 
 – Pozitivne ocjene su porasle, a negativne pale, ali to i dalje ne znači stabilan optimizam – već privremeni predah u atmosferi nesigurnosti – ocijenio je Čađenović.
Sam kvalitet života i ekonomska realnost ostaju glavni izvori nezadovoljstva – čak 47,1% građana ne uspijeva da pokrije osnovne troškove života, trećina živi lošije nego prošle godine, a samo četvrtina bilježi poboljšanje standarda.
<h3>Nisko povjerenje u institucije</h3>
Povjerenje u institucije ostaje slabo i fragmentisano. Najniže su ocijenjeni Skupština, sudstvo i političke partije, dok najviše povjerenja uživaju vjerske zajednice i obrazovni sistem.
Prosječna ocjena rada Vlade premijera Milojka Spajića iznosi 2,58, dok ni opozicione partije nijesu uspjele da pređu prosječnu ocjenu. 
 – Ovaj rezultat ukazuje na duboku krizu političke ponude u cjelini – dodao je Čađenović.
<h3>Zabjelo, bezvizni režim i povjerenje u SDT</h3>
Građani su podijeljeni oko postupanja policije u incidentu na Zabjelu, ali zbirno kritičke ocjene (41,4%) nadmašuju pozitivne.
Odluku Vlade o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske većina ispitanih ocijenila je kao preuranjenu i politički motivisanu.
Tek 22,4% građana vjeruje da će Crna Gora zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, dok više od petine smatra da zemlja nikada neće postati članica EU.
Povjerenje u Specijalno državno tužilaštvo je izuzetno nisko – samo četvrtina smatra da SDT djeluje bez političkih ograničenja, dok većina vidi selektivnu pravdu kao dominantan model postupanja.
<h3>Revizionizam i slučaj Pavla Đurišića</h3>
Prema rezultatima istraživanja, 55,5% ispitanih ima negativan stav o istorijskoj ulozi Pavla Đurišića, dok se gotovo 60% protivi podizanju spomenika. 
 Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević naglasila je da, iako revizionističke kampanje traju mjesecima, one nijesu uspjele postati dominantne. 
 – Ipak, visok procenat građana bez stava otvara prostor za relativizaciju zločinačkih ideologija i normalizaciju istorijskog revizionizma – upozorila je ona.
Neuklanjanje nezakonito podignutog spomenika već više od četiri mjeseca, prema ocjeni ispitanih, predstavlja jasan poraz institucija i dodatno urušava povjerenje u sposobnost države da djeluje u skladu sa zakonom.
<h3>Spoljna politika i fragmentacija oslonaca</h3>
Evropska unija ostaje glavni spoljnopolitički oslonac, ali podrška je u padu. Istovremeno raste oslanjanje na globalne sile poput Rusije, SAD, Kine i Njemačke.
– Ova fragmentacija spoljnopolitičkih preferencija slabi evropski konsenzus i šalje konfuzne signale partnerima – ocijenila je Uljarević.
<h3>Vučić kao destabilizujući faktor</h3>
Većina građana (54,4%) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića vidi kao faktor destabilizacije, dok svega 15,4% ispitanih smatra da je riječ o državniku od formata.
<h3>Metodologija</h3>
Istraživanje je sprovedeno CAPI metodom od 8. do 18. decembra 2025. na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih građana Crne Gore. CG Puls, zajednička inicijativa CGO-a i DAMAR-a, ima za cilj da empirijskim pokazateljima unaprijedi javnu debatu i podstakne donošenje politika zasnovanih na podacima – u fokusu uvijek držeći građanke i građane Crne Gore.

CGO: Dominantno osjećanje građana zabrinutost, sve manje vjeruju institucijama i evropskoj perspektivi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršavaju tri godine od podnošenja krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog zloupotrebe službenog položaja kroz nezakonita razrješenja direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini. CGO izražava zabrinutost zbog upornog ignorisanja ove prijave od strane SDT-a, što ukazuje na selektivan pristup u postupanju, suprotan principima vladavine prava.
&nbsp;- CGO je krivičnu prijavu podnio 23. decembra 2022. godine, polazeći od činjenice da nezapamćen proces masovnih razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja zahtijeva hitno i prioritetno postupanje. Postupci tadašnje ministarke jasno su ukazivali na namjeru da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti. Smjenama nije prethodila pojedinačna procjena rada, što je dovelo i do apsurdnih situacija u kojima su razrješavana i lica koja su preminula, zbog brzine izrade tipskih rješenja- podsjećaju iz ove nevladine organizacije.
Kako ističu, brojni akteri, uključujući i CGO, javno su upozoravali tadašnje rukovodstvo Ministarstva, na čelu sa Bratić, da će najavljeni proces biti nezakonit. Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić potvrdio je da ju je i on upozoravao na moguće negativne posljedice. To potvrđuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj, zbog čega snose direktnu odgovornost za nastalu štetu.
&nbsp;- Posljedice takvog postupanja ogledaјu se i u oko 150 tužbi nezakonito razriješenih direktora kao oštećenih lica. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, do 1. oktobra 2025. godine, po pravosnažno okončanim postupcima isplaćeno je 453.041,66 EUR. Budžetska šteta će nastaviti da raste, imajući u vidu sudsku praksu u korist direktora koji su razrješavani po istom nezakonitom osnovu. Na to se nadovezuju i druge nezakonite smjene u sektoru obrazovanja i kulture tokom mandata Vesne Bratić- napominju iz CGO.
Na svjesno odugovlačenje postupanja SDT-a, ističu iz ove NVO, ukazuje i to što je inicijalno postupajuća tužiteljka zamijenjena nakon što je Tužilački savjet, po inicijativi CGO-a, utvrdio da nije postupala blagovremeno. Predmet je dodijeljen drugom tužiocu, koji nastavlja istu praksu, za razliku od znatno angažovanijeg postupanja u drugim predmetima.
- &nbsp;OEBS-ova metodologija praćenja suđenja za mjerenje važnosti postupka uzima tri faktora: 1) status optuženog i njegova pozicija u društvu, 2) težina krivičnog djela i 3) zastupljenost predmeta u javnom prostoru. Po tome, ovaj slučaj spada u red najvažnijih postupaka koje je neophodno pratiti. Riječ je o bivšoj visokoj državnoj funkcionerki, koja i danas zauzima važnu poziciju na Univerzitetu Crne Gore. Dalje, o težini krivičnog djela svjedoči procijenjena šteta od skoro pola miliona sa tendencijom rasta. Takođe, o ovom slučaju intenzivno su izvještavali mediji, a pratile su ga i reakcije civilnog sektora, stručne i šire javnosti- navode u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da produžena neaktivnost SDT-a može ukazivati na postojanje zaštićenog statusa određenih lica i struktura, naročito u poređenju sa predmetima znatno manje finansijske štete, u kojima je SDT reagovalo znatno brže. Ostaje nejasno po kojim kriterijumima SDT određuje prioritete i dinamiku postupanja, jer je očigledno da ovakav pristup ne štiti javni interes. Dugotrajno odsustvo reakcije produbljuje utisak da odgovornost zavisi od političkog konteksta, a ne od pravnih standarda, što je pokazatelj sistemske slabosti institucija.
Podsjećaju i da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa podnijela prvu regresnu tužbu kojom država potražuje naknadu štete zbog nezakonitih razrješenja 30 bivših direktora. Postupak pred Osnovnim sudom je okončan prvostepenom presudom kojom je odbijen zahtjev da se Vesna Bratić obaveže na isplatu 15.281 EUR, na ime troškova države u parničnim postupcima. Ovakva odluka dodatno učvršćuje percepciju nedodirljivosti ove bivše ministarke.
&nbsp;CGO smatra da se samo dosljednim i neselektivnim postupanjem može obezbijediti efikasan rad tužilaštva kao nezavisnog organa i oslonca vladavine prava. Posebno brine činjenica da SDT ne postupa djelotvorno ni u drugom predemtu u kojem se dovodi u pitanje odgovornost Vesne Bratić, a koji se odnosi na dvostruko negativno mišljenje DRI o nezakonitom trošenju milionskih iznosa, na šta je CGO ranije ukazivao.
&nbsp;Za državu na ubrzanom putu ka EU, naglašavaju iz CGO, &nbsp;ovakva praksa upozorava na duboko ukorijenjene probleme u ključnim poglavljima 23 i 24, od čijeg zatvaranja zavisi završetak pregovora. EU očekuje nezavisno i kredibilno pravosuđe koje garantuje zakonitost, neselektivnost, pravdu i odgovornost.
- CGO očekuje da se SDT konačno profesionalno i odgovorno posveti ovom slučaju, jer je riječ o pitanju od javnog interesa koje direktno utiče na povjerenje građanstva u institucije, ali i dalju ocjenu njihovog rada u procesu pregovora sa EU. CGO će sažetak ovog slučaja predstaviti i relevantnoj međunarodnoj javnosti koja prati stanje vladavine prava u Crnoj Gori- zaključuje se u saopštenju.

CGO: Tri godine neaktivnosti SDT-a i po drugoj krivičnoj prijavi protiv Bratić

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je Ženskom klubu Skupštine Crne Gore inicijativu da amandmanski djeluje na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu i predloži preusmjeravanje dijela sredstava planiranih za Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU).
Ova inicijativa, kako navodi CGO, proizlazi iz višegodišnjeg izostanka vidljivih rezultata CANU, niza kontroverzi koje prate rad institucije, kao i kontinuiranog zanemarivanja principa rodne ravnopravnosti – iako se budžet Akademije iz godine u godinu uvećava. Podsjećaju da su 19. decembra svim poslaničkim klubovima već dostavili inicijativu za smanjenje budžeta CANU.
Prema Predlogu budžeta za 2026. godinu, CANU je planirano 3.131.196,18 eura – najviše do sada. To predstavlja povećanje od 9% u odnosu na 2025. godinu, odnosno čak 135% više u poređenju sa 2021. godinom.
CGO podsjeća da je ulaganje u nauku i inovacije ključno za razvoj Crne Gore, ali ukazuje da u slučaju CANU kontinuirani rast izdvajanja nije praćen mjerljivim rezultatima, javnim angažmanom niti vidljivošću rada institucije.
Predlog CGO-a: Oduzeti 1,5 miliona od CANU i preusmjeriti na dvije oblasti
CGO predlaže da se budžet CANU za 2026. godinu umanji za 1.500.000 eura, uz sljedeću preraspodjelu:
• 500.000 eura Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
Za podršku mladim naučnicima i naučnicama kroz:
– istraživačke projekte,
– stručno usavršavanje,
– opremanje laboratorija.
Ovaj iznos bi, prema ocjeni CGO-a, otvorio prostor za stvarne razvojne šanse za mlade talente, naročito u kontekstu, kako navode, izrazite zatvorenosti CANU prema ženama.
• 1.000.000 eura Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije
Za uspostavljanje posebne budžetske linije podrške samohranim roditeljima, naročito u finansiranju obrazovanja i usavršavanja njihove djece.
CGO podsjeća na alarmantne podatke UNDP-a i Monstata koji ukazuju da žene u Crnoj Gori tokom života ne dostižu punu rodnu ravnopravnost, te da samohrane majke predstavljaju jednu od najranjivijih grupa.
Prema podacima iz 2025. godine, u Crnoj Gori živi 16.791 samohrani roditelj sa djecom mlađom od 25 godina, dok je Popis iz 2023. evidentirao 12.961 samohranu majku – čak 77,18% svih samohranih roditelja. U odnosu na 2011, njihov broj je porastao za 14,32%.
CGO podsjeća da je zahvaljujući inicijativama Ženskog kluba osnovan i Alimentacioni fond, naglašavajući da bi preusmjeravanje sredstava dodatno ojačalo zaštitu ove društvene grupe.
CGO poručuje da javni novac mora biti korišćen racionalno i transparentno, u skladu s potrebama društva i jasno vidljivim rezultatima.
„Ulaganje u instituciju koja ne pokazuje odgovornost prema javnim sredstvima, dok brojni društveni problemi ostaju zanemareni, ne može se smatrati opravdanim“, navodi se u saopštenju.
Predložena preusmjerenja, ističe CGO, mogla bi istovremeno osnažiti mlade naučnike i naučnice i unaprijediti položaj samohranih roditelja – dvije kategorije na kojima počiva budući razvoj Crne Gore.

CGO: Preusmjeriti dio budžeta CANU ka mladim naučnicima i samohranim roditeljima

Legitimna je zabrinutost država članica Evropske unije da bi nove članice mogle destabilizovati Uniju zloupotrebom prava veta i kroz jačanje ruskog uticaja. Ukoliko bi Crna Gora bila percipirana kao neka verzija Srbije – država koja balansira između Zapada i Rusije – to bi moglo imati ozbiljne posljedice po njen evropski put, poručeno je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O odnosu istorije, politike i nacionalnih mitova, ali i o njihovom uticaju na evropski put Crne Gore, razgovarali su Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja iz Crne Gore, i František Šistek, balkanolog i istoričar iz Češke, sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima CGO-a.
Šistek je upozorio da je, iako je knjigu Istorija Crne Gore završio „happy end-om“, odnosno članstvom Crne Gore u NATO-u, od 2020. godine istorijski revizionizam ponovo snažno prisutan. Kako je ocijenio, dugo je djelovalo da je Crna Gora sačuvala multietnički sklad i pragmatičan odnos prema prošlosti, bez odbacivanja antifašističkog nasljeđa, ali da danas istorijske teme dominiraju javnim prostorom. Posebno je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve, koju vidi kao jednog od ključnih aktera tog procesa, podsjećajući da je njen uticaj građen postepeno još od krize socijalističkog sistema.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nije pronašla ravnotežu između kritičkog suočavanja s prošlošću i njene dnevno-političke instrumentalizacije. Revizionizam se, kako je naveo, odnosi i na Drugi svjetski rat i na ratove devedesetih, čije su negativne strane dugo potiskivane, što se danas, smatra Šistek, „obija o glavu“ crnogorskom društvu.
Dina Bajramspahić je ukazala da Crna Gora formalno bilježi napredak u procesu evropskih integracija i da je ove godine dobila najpozitivniji izvještaj Evropske komisije do sada, ali da suštinske reforme izostaju. Posebno je istakla klaster 1 – osnove, naglašavajući da, i pored visoke formalne ocjene, ključni problemi i dalje opstaju, te da kvalitativni pomaci ne prate fazu pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi.
Ona je upozorila da istorijski revizionizam direktno ugrožava vladavinu prava i društvenu koheziju, jer proizvodi osjećaj građana drugog reda, te da se ne radi samo o prošlosti, već o problemima koji i danas oblikuju društvenu realnost.
Govoreći o iskustvima Evropske unije, Šistek je podsjetio da članstvo samo po sebi ne garantuje rješavanje dubokih društvenih podjela, navodeći primjere Hrvatske, Mađarske i drugih država u kojima su nacionalizam i revizionizam i dalje snažni. Kako je ocijenio, ključno je da se ti procesi ne preliju u destabilizaciju društva, a zabrinjava ga što je talas revizionizma u Crnoj Gori veoma snažan.
Bajramspahić je kazala da je EU, poučena negativnim iskustvima pojedinih članica, pooštrila kriterijume za proširenje, jer su neke države iskoristile ekonomske benefite članstva, dok je kvalitet demokratije ostao upitan. Zbog toga, smatra ona, među državama članicama postoji skepsa da bi nove članice mogle izazvati tektonske poremećaje i svrstati se uz tzv. „nestašne države“ koje često destabilizuju Uniju i pokazuju slabiju solidarnost.
Šistek je ocijenio da je takva zabrinutost legitimna, naročito imajući u vidu pravo veta i iskustva sa državama koje su, kako je rekao, postale „trojanski konji“ unutar EU. U tom kontekstu, upozorio je da bi percepcija Crne Gore kao zemlje između Zapada i Rusije mogla imati ozbiljne posljedice po njen evropski put.
Komentarišući ideju ograničenog prava glasa za nove članice, Bajramspahić je kazala da takav model ne podržava, ali ga vidi kao pokušaj Evropske komisije da umiri strahove država članica i prizna krhkost institucija u zemljama kandidatima. Šistek je zaključio da bi takva rješenja bila diskriminatorna, ali i refleksija prethodnih iskustava EU sa državama koje su, nakon pristupanja, zloupotrebljavale mehanizme odlučivanja.

Šistek: Ako Crna Gora bude percipirana kao „verzija Srbije“, mogla bi ugroziti evropski put

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: cgo