Centar za građanska prava saopštio je da pokušaji pojedinih vjerskih institucija da, kako navode, reinterpretiraju i obilježavaju Mojkovačku bitku na osnovu „izmišljenih ili iskrivljenih činjenica“ ne predstavljaju dostojno obilježavanje, već skrnavljenje žrtve crnogorskih junaka.
U saopštenju se ističe da se na Mojkovcu borila isključivo crnogorska vojska, sa ciljem da obezbijedi odstupnicu, odnosno povlačenje više od 90.000 vojnika srbijanske vojske prema Grčkoj.
– Na Mojkovcu nije Srbin branio Crnogorca, već je Crnogorac junački branio odstupnicu, dok se srbijanska vojska povlačila. Ta bitka nije vođena radi tuđe slave, već radi časti, obaveze i riječi date saveznicima – navodi se u saopštenju.
Iz Centra podsjećaju i na ulogu Crne Gore u Drugom balkanskom ratu, navodeći da pobjeda u Bitki na Bregalnici 1913. godine ne bi bila moguća bez angažmana crnogorske divizije od 12.802 vojnika, koju je uputila tadašnja crnogorska vlada.
– To nije mišljenje, već istorijski dokumentovan fakt, zabilježen u vojnim izvještajima. Upravo zato se ti podaci često prećutkuju – poručuju iz Centra za građanska prava.
U saopštenju se navodi i da Mojkovačka bitka ne može biti predmet proizvoljnog „prepravljanja“, te da, kako ističu, „Mojkovcu ne trebaju ni popovi ni obredi onih koji ne priznaju crnogorsku naciju i državu“.
Istovremeno, iz Centra poručuju da su, prema njihovoj ocjeni, crnogorske žrtve sa Mojkovca „istorijski potvrđene i simbolički osnažene“ obnovom crnogorske nezavisnosti 21. maja 2006. godine.
– Koliko god se trudili da lažu, izmišljaju i izvrću činjenice, crnogorsku istoriju ne mogu prisvojiti oni koji nikada nijesu imali dostojanstvo da je nose. Crna Gora je vječna dok ima čuvare istine – zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGP: Pokušaji revizije Mojkovačke bitke predstavljaju skrnavljenje crnogorske žrtve

Predstavnice NVO Centar za građanska prava (CGP) održale su sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem, povodom angažovanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve kao volontera u Državnom arhivu na Cetinju – prakse koja do sada nikada nije postojala u ovoj instituciji.
Kako ističu iz CGP-a, na sastanak su došle sa jasnim ciljevima, dobrom namjerom i konstruktivnim prijedlozima, insistirajući na transparentnosti i zaštiti crnogorske kulturne baštine.
<h2>CGP: Nikada ranije volonteri – sveštena lica nijesu bili angažovani u Arhivu</h2>
- Direktor je potvrdio da Državnom arhivu takvi volonteri nijesu potrebni, dok Crkvi Arhiv jeste - navodi se u saopštenju. Dodaju da je sumnja javnosti u ovakvim društveno-političkim okolnostima potpuno opravdana i legitimna.
Mrvaljević je, kako navode, tokom razgovora više puta ponavljao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da postoji ugovor o volontiranju, uz odredbu o nadzoru, prema kojoj volonteri neće raditi sa arhivskom građom, već su tu „da uče“.
- Kada nijesmo dozvolile pokušaj prebacivanja odgovornosti na zaposlene koji su podređeni direktoru, potvrdio je da je on lično odgovoran za sve eventualne propuste - ističe CGP.
<h2>Predložili kompromis, Mrvaljević odbio</h2>
U cilju smirivanja tenzija i vraćanja povjerenja javnosti, CGP je predložio da se sveštenici-volonteri izmjeste iz centralne zgrade Arhiva na Cetinju i eventualno angažuju u nekoj od opštinskih arhiva ili spoljnih službi.
- Direktor je taj prijedlog kategorički odbio.
Na pitanje zašto Državni arhiv ne pošalje svoje stručnjake da pomognu crkvenim arhivima, Mrvaljević je odgovorio da to „nije moguće“, jer spoljnu službu mogu koristiti samo državne institucije, dok Crkva to nije — iako je prethodno isticao da Crkva posjeduje „značajnu građu za Crnu Goru“.
- Time je sam potvrdio da nije riječ o institucionalnoj potrebi Arhiva, već o njegovoj ličnoj odluci i samovolji - navodi CGP.
<h2>Zaposleni nijesu bili obaviješteni</h2>
Tokom razgovora, prema navodima organizacije, ispostavilo se da zaposleni nijesu bili obaviješteni o dolasku volontera, iako je direktor tvrdio suprotno.
CGP dodaje da je Mrvaljević pokušao da insinuira kako organizacija ima političku motivaciju i da ga „ucjenjuje“, uz, kako kažu, upadljive pokušaje da relativizuje proteste i zabrinutost građana riječima „koji narod, neki mali broj ljudi – nebitan“.
<h2>Nema volje, tenzije će se produbljivati</h2>
- Nažalost, očekivali smo da će kao Cetinjanin razumjeti trenutak u kojem se naš grad i država nalaze. Umjesto toga, razgovor je vodio isključivo u prvom licu jednine – ‘ja sam odlučio, ja sam uradio’ - navodi CGP.
Organizacija ističe da je jasno da se sveštenici SPC „uvode na mala vrata u crnogorske institucije“, čime se produbljuju društvene podjele.
- Razgovor sa Mrvaljevićem nije urodio plodom. Naša obaveza je da budemo brana, jer onaj ko je nedobronamjeran uvijek je korak ispred - zaključuje CGP.

NVO Centar za građanska prava: Mrvaljević odbio naš prijedlog, sumnje javnosti i dalje opravdane

Centar za građanska prava uputio je otvoreno pismo ambasadoru Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru, izražavajući duboku zabrinutost zbog, kako navode, ozbiljnih kršenja ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji se već duže od godinu nalazi u pritvoru.
U pismu ambasadoru Satleru, predstavnici Centra navode da se Katnić, 68-godišnji bivši glavni specijalni tužilac, od 14. aprila 2024. nalazi u pritvorskim uslovima koji, prema njihovim tvrdnjama, ugrožavaju njegovo zdravlje, dostojanstvo i osnovna ljudska prava.
- Više puta je javno ukazano na to da gospodinu Katniću, čovjeku od 68 godina sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama, nije omogućen adekvatan medicinski tretman u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem. Uprkos preporukama ljekara, kao i molbama njega samog, njegove porodice i pravnih zastupnika, da mu se omogući liječenje kod ljekara po izboru i van zatvorskog sistema, nadležne institucije ostaju nijeme. Ignorisanje njegovog zdravstvenog stanja i onemogućavanje humanog tretmana doveli su do realne opasnosti po njegov život - upozorava se u pismu.
Organizacija posebno kritikuje pasivnost ključnih državnih institucija koje, kako tvrde, ignorišu ustavne i međunarodne obaveze. Na listi institucija koje su, kako navode, saučesnici u „institucionalnom nasilju“ nalaze se Ministarstvo pravde, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, te kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Pozivajući se na Ustav Crne Gore, konkretno član 30 stav 3 koji nalaže da „pritvor mora biti sveden na najkraće moguće vrijeme“, Centar za građanska prava upozorava da se u ovom slučaju pritvor koristi kao zamjena za kaznu i sredstvo političke odmazde.
- Pritvor gospodinu Katniću produžavan je bez jasnog pravnog obrazloženja, dok mu se istovremeno uskraćuje mogućnost da se brani sa slobode, iako za to postoje svi zakonski uslovi, uključujući mogućnost kontrole njegovog prisustva na suđenju drugim zakonskim mjerama – navodi se u pismu.
NVO navodi i da je Udruženje pravnika Crne Gore već ukazalo na ozbiljne zloupotrebe instituta pritvora.
CGP poziva ambasadora Satlera da, u okviru svog mandata, apeluje na crnogorske institucije da reaguju u skladu sa zakonima, međunarodnim standardima i obavezama koje proizilaze iz puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Svako dalje ignorisanje može imati tragične posljedice, a odgovornost će snositi oni koji su ćutali i time postali saučesnici u ovom progonu koji podsjeća na najgore primjere političkih procesa. U ime građanskog društva koje vjeruje u evropske vrijednosti, tražimo Vašu podršku u zaštiti osnovnih principa humanosti, pravde I prava na pravično i humano postupanje – kako za gospodina Katnića, tako i za sve građane Crne Gore koji su u sličnoj situaciji, a nemaju medijsku pažnju - zaključuje se u pismu upućenom ambasadoru EU, ali i na drese ombudsmana Siniše Bjekovića, ministra pravde Bojana Božovića i ministra ljudksih i manjinskih prava Fatmira Đeke.

CGP: Milivoje Katnić u pritvoru bez adekvatne medicinske njege, ozbiljna kršenja ljudskih prava

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova zbog prekoračenja ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile tokom protesta pred Vilom Gorica 8. jula tokom ceremonije uručivanja Trinaestojulske nagrade koju je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić. CGP je, na osnovu snimaka sa protesta ispred Vile Gorica od 8. Jula 2025, identifikovao i podnio krivičnu prijavu protiv četiri pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore zbog prekoračenja službenih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile nad građanima, uglavnom starije životne dobi. Prijava je, kako navode iz CGP, uz dokaze podnijeta protiv: Gorana Jokića, načelnika Centra bezbjednosti Podgorica, te pripadnika Uprave policije Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250716130756_8331e7f2bd714652bf0dfda167a289232321c9624cbf92dd3f319adfbc6e9cce.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250716130756_8331e7f2bd714652bf0dfda167a289232321c9624cbf92dd3f319adfbc6e9cce" data-rendition-name="original" width="1600" height="1181" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica -prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071614070_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF1AFfFbWB_M&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dana 8. Jula 2025., tokom mirnog građanskog protesta protiv urušavanja antifašističkih vrijednosti i institucionalnog legitimisanja ekstremizma i nacišovinizma, pomenuta lica su primijenila silu i biber sprej nad nenaoružanim, mirnim građanima, od kojih su povrijeđeni mnogi starije životne dobi. Posebno zabrinjava što su sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije – navode iz CGP-a. Dodaju da je ovakvo ponašanje direktna posljedica neprofesionalnog i opasnog načina komandovanja načelnika CB Podgorica Gorana Jokića, koji je i ranije komandovao u profesionalno vrlo upitnim, policijskim intervencijama, uključujući: <ul><li>Napad policije pod njegovom komandom na okupljene na Adžića krivini (5. Septembar 2021), u toku nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na tron sv.Petra Cetinjskog – kada je na snimku zabilježeno kako komanduje policiji da napadne prva izjavljujući "Bolje mi njih nego oni nas“. </li><li>Neoprostive propuste u rukovođenju akcijama policije tokom masovnog zločina u Medovini (12. Avgusta 2022.), koji su i danas ostali bez odgovarajuće institucionalne reakcije, kao i tokom masovnog zločina od 1. januara 2025.</li></ul> - U nedavnom incidentu ispred Vile Gorica, osim građana, povrede su zadobili i pripadnici policije, što jasno ukazuje da je primjena sile bila neselektivna, neorganizovana i protivna osnovama bezbjednosne taktike – navode iz CGP. Zbog svega navedenog, kako dodaju, zahtijevaju od crnogorske opozicije da inicira hitno sazivanje sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova, direktora Uprave policije i predstavnika Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Takođe, od Uprave policije i Sektora unutrašnje kontrole zahtijevaju da hitno pokrenu disciplinske i krivične postupke protiv odgovornih, te da javnosti prezentuju cjelokupan izvještaj o događaju i ulozi svakog od imenovanih službenika. Zahtijevaju da se konačno oglasi Zaštitnik ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji, kako ističu, po sopstvenoj dužnosti mora reagovati u slučajevima mogućeg kršenja člana 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje pravo na mirno okupljanje. - Pitamo institucije i Ombudsmana Sinišu Bjekovića, za što crnogorski građani njega plaćaju, s obzirom da u kontinuitetu svojim selektivnim odnosom prema kršenju ljudskih i građanskih prava, zbog svog nedjelovanja, s pravom izaziva sumnju za nesavjestan rad u službi Centar za građanska prava će pažljivo pratiti postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u ovom predmetu, kao i rezultate istrage Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koji je već otvorio slučaj „Gorica“. Očekujemo odgovornost, transparentnost i momentalnu reakciju institucija – zajljučuju iz CGP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071614070_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_debd1b0adcf1ec15bde8283010e5ca2b6d3f0814e0476c77bae4f3dabf28a5fe.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025071614070_debd1b0adcf1ec15bde8283010e5ca2b6d3f0814e0476c77bae4f3dabf28a5fe" data-rendition-name="original" width="1042" height="643" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_f7cb6de2c519e2ff5a3bd6c3ec7f68cbbf7b40a5e6cad50991662917b1b87acd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025071614070_f7cb6de2c519e2ff5a3bd6c3ec7f68cbbf7b40a5e6cad50991662917b1b87acd" data-rendition-name="original" width="1179" height="830" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025071614070_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071614070_761d5061417258a5a1a482de19b7cae52b0bbd1c88b35f572eec6551d1a79422.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071614070_761d5061417258a5a1a482de19b7cae52b0bbd1c88b35f572eec6551d1a79422" data-rendition-name="original" width="718" height="910" loading="lazy" alt="Protest Vila Gorica Prijava"></figure>

CGP: Krivične prijave protiv Jokića, Radusinovića, Varagića i Bulatovića

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio protiv profesora bezbjednosti Voja Lakovića, zbog sumnje da je izjavom u javnom nastupu ugrozio sigurnost poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Oskara Hutera.
U rješenju koje potpisuje državni tužilac Dino Lukač, navodi se da je, nakon sprovedenog izviđaja, utvrđeno da „ne postoji osnovana sumnja da je izvršeno prijavljeno krivično djelo, niti neko drugo za koje se postupa po službenoj dužnosti“, te da se prijava odbacuje u cijelosti.
CGO je prijavu podnio početkom juna, nakon što je Laković tokom gostovanja u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu rekao da poslanik Huter „neće moći da prošeta Crnom Gorom jer je narodu svega dosta“, što je ta organizacija okarakterisala kao prijetnju i javno podsticanje na netrpeljivost i obračun s političkim neistomišljenicima.
U prijavi se isticalo da je riječ o ozbiljnom pokušaju zastrašivanja i targetiranja poslanika zbog njegovog političkog angažmana, te se pozivalo na institucionalnu reakciju i zaštitu osnovnih prava i sloboda. Ipak, tužilaštvo nije našlo pravni osnov za pokretanje postupka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcgp-podnio-krivicnu-prijavu-protiv-lakovica-diskriminisao-i-ugrozio-bezbjednost-huteru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

1084x550

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu CGP-a protiv Lakovića zbog izjave o poslaniku Huteru

Centar za građanska prava (CGP) podnio je krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija Ostojića zbog, kako navode, javnog izazivanja nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanja ratnih zločinaca i povrede Ustava Crne Gore po više osnova.
Metodije Ostojić je 7. juna, tokom liturgije i obraćanja u manastiru Podmainsko, iznio niz izjava koje „predstavljaju ozbiljnu prijetnju po javni red, mir i ustavni poredak države“.
Kako se navodi, on je je tom prilikom „nazvao postratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije "titoističko-ustaškom koalicijom" i optužio ga za "genocid nad srpskim narodom".
CGP posebno ističe da je veličao četnički pokret i njegove komandante, uključujući Dragoljuba Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, „kao ‘prve gerilce protiv fašista’ i ‘najveće heroje Drugog svjetskog rata’, negirajući pri tom istorijski kontekst njihovog učešća u ratnim zločinima“.
U prijavi se takođe ukazuje da je mitropolit „izjavio da u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, stoji spomenik "najvećem monstrumu" Josipu Brozu Titu“, čime se, prema ocjeni podnosioca, „vrijeđaju zvanični simboli države i naroda, i sve žrtve njihovih monstruoznih zločina“.
Mitropolit je, kako se tvrdi, rekao i da „nema srpske nacije bez Srpske pravoslavne crkve“, te implicirao da su „svi koji su napustili crkvu "mrzitelji sopstvenih predaka’ i "krvnici“.
U CGP-u ocjenjuju da su ovakve izjave direktno suprotne članu 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji zabranjuje javno izazivanje mržnje i netrpeljivosti, kao i više članova Ustava, uključujući članove 7, 8, 47 i 55, koji garantuju sekularni karakter države, zabranu govora mržnje i zaštitu dostojanstva i sigurnosti građana.
- Smatramo da su ove izjave javno izazivanje nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanje ratnih zločinačkih formacija i negiranje zločina, što predstavlja povredu javnog reda i mira - navodi se u prijavi CGP-a.&nbsp;
Takođe se ističe da je mitropolit govorio o aktuelnoj vlasti i državi kao „mračnom vilajetu“ i „izdaji“, te kroz „revizionističke tvrdnje negirao antifašističku tradiciju Crne Gore“.
Centar za građanska prava zahtijeva od Tužilaštva da „hitno i temeljno ispita izrečene tvrdnje mitropolita Metodija, koje su u opisu posla i po službenoj dužnosti“, da se „pokrene krivični postupak za odgovarajuća krivična djela“, te da se „spriječi dalje širenje govora mržnje i netrpeljivosti u javnom prostoru“.
CGP zahtijeva da „se javnost pravovremeno obavijesti o preduzetim aktivnostima u cilju zaštite javnog reda, mira i ljudskih prava“.

CGP podnio krivičnu prijavu protiv Metodija Ostojića zbog govora mržnje i veličanja četničkog pokreta

Uloga sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka juče je prikazana potvrđivanjem optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
To su ocijenili su Centru za građanska prava (CGP).&nbsp;
Krivično vijeće Višeg suda kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović isprva je vratilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) optužnicu protiv Katnića i Lazovića i osporilo je iz više pravnih razloga: od optužbe za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznati ni njeni članovi, ni vrijeme stvaranja, do dijela u kojem se Lazoviću na teret stavlja skidanje zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru - iako takva pisana zabrana nije ni postojala u MUP-u.
Ispravljena optužnica, koja je juče potvrđena, svela se na dodavanje datuma bez objašnjenja zašto su ti momenti određeni za stvaranje kriminalne organizacije i bez ikakvog logičnog obrazloženja zbog čega tužilac tvrdi da je, recimo, Saša Čađenović stupio u članstvo OKG istog dana kada Katnić odlazi u penziju.
Na to je juče ukazao i advokat Zoran Piperović pojašnjavajući da se njima na teret stavlja zloupotreba položaja - i to u periodu kada nijesu obnašali te funkcije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sam tužilac u ispravljenoj optužnici kaže da je Zoran Lazović prestao sa službom 1.3.2021. Ako znamo da je napisao da je Katnić u penziji od 27.2.2022. godine - onda je on godinu dana član OKG-a bez šefa. Šef je ostao bez svojstva službenog lica i ne može više da zloupotrebljava položaj - on se pravno eliminiše - pojasnio je Piperović ukazujući i na banalnost da navodno treći član OKG postaje Saša Čađenović i to istog dana kada Katnić odlazi u penziju.
<h2>UZALUDNA ODBRANA</h2>
I u Centru za građanska prava smatraju da je njihova odbrana učinila sve da se odbrana čuje, ali uzaludno.
- Jučerašnje potvrđivanje optužnice Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću je samo potvrdilo ulogu sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka, a nikako pravo na pravično suđenje. Uzalud je i odbrana Lazovića učinila sve da se istina čuje - naveli su oni.
Uzalud je, kako su istakli, Katnić, koji sam sebe brani u ovom procesu, satima izlagao dokaze, koji se odnose na sve tačke optužnice.
- Iako je iznio detalje iz Skaj prepiske koje ih oslobađaju, Vijeće ovakvu izmišljotinu od optužnice ipak potvrđuje?! Uz posebnu napomenu da nije nadležno da se bavi protivrječnim dokazima - konstatovali su u CGP.
<h2>Jasno režiranje zbog slučaja „državni udar“</h2>
Smatraju da je jasno da je u pitanju izrežirana optužnica imajući u vidu značaj djelovanja Katnića u sprječavanju državnog udara 2016. godine i planiranog krvoprolića u Crnoj Gori - kao i aktivnosti kroz djelovanje u svojoj službi Lazovića koja se tiču čuvanja ustavnog poretka i bezbjednosti Crne Gore.
- Neophodno je navesti da Sudskim vijećem, koje potvrđuje Šoškićevu izmišljotinu od optužnice, predsjedava Zoran Radović, sudija koji je oslobodio Mandića i Kneževića u slučaju „državni udar“ - naveli su u CGP.
Dok su, kako ističu, osumnjičeni za državni udar, današnji predśednik Skupštine, četnički vojvoda Andrija Mandić i njegov politički partner Milan Knežević, odlukom tadašnjeg VDT Ivice Stankovića odmah pušteni da se brane sa slobode i time uživali sva svoja prava, njihovi poslušnici u Tužilaštvu i sudstvu to pravo nijesu smjeli dati Katniću i Lazoviću.
- U cilju klasičnog primjera političkog progona, za režim u Crnoj Gori prezumpciju nevinosti imaju svi, samo ne odani crnogorski sinovi. Gospodin Katnić i gospodin Lazović su osuđeni i presuđeni mimo dokaza, a crnogorski inat nepravdi će im dati snage da izdrže sve do pobjede istine. Da je vječna Crna Gora - zaključili su u CGP.

Uloga sudstva u ispunjavanju režimskih zadataka prikazana potvrđivanjem optužnice protiv Katnića i Lazovića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: cgp