Državljani Albanije I.K. i B.P. uhapšeni su danas zbog sumnje na krijumčarenje cigareta i duvana. Policija je na Graničnom prelazu Božaj u kolima I.K. pronašla 15 pakovanja rezanog duvana ukupne mase 7.5 kilograma, koji je bio sakriven u većoj plastičnoj posudi. U kolima B.P. je pronađeno 260 paklica cigareta, bez akciznih markica, koje nije prijavio nadležnim organima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7" data-rendition-name="original" width="695" height="1079" loading="lazy" alt="Cigarete pronađene na GP Božaj"> <figcaption>Cigarete pronađene na GP Božaj(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Po okončanju službenih mjera i radnji, postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se I.K. i B.P. uhapse zbog sumnje na krijumčarenje - kazali su u policiji. Naglasili su da su granični policajci u posljednja 24 sata procesuirali četiri osobe - od kojih su tri strana državljanina, a kojima je zaplijenjeno oko 315 kilograma rezanog duvana i 260 paklica cigareta. - Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa sprovođenjem planskih i koordinisanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i sprečavanje krijumčarenja akciznih proizvoda, te borbu protiv svih oblika prekograničnog kriminala - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dva albanska državljanina uhapšena zbog krijumčarenja cigareta i duvana

Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv J.M. koja je zatečena u prodaji duvanskih proizvoda bez akciznih marki i od koje je oduzeto 411 paklica, 11 papirnih i četiri fabrička pakovanja duvana.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik te je tužilac koji je upoznat sa događajem kvalifikovao krivično djelo nedozvoljena trgovina. Protiv J.M. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku - kazali su u Upravi policije.
Kontrolisana je i S.G. od koje je oduzeto pet kilograma duvana i 102 paklice cigareta.
- Od nje su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija izvršila pretres stana i drugih prostorija koje ovo lice koristi. Tom prilikom pronađeno je 19 komada petardi, 119 pakovanja od po pola kilograma rezanog duvana, ukupne težine 59,5 kilograma, 60 paklica cigareta, 81 pakovanje kafe i 107 kutija filtera za cigarete - naveli su u policiji.
I protiv S.G. će u redovnom postupku, po nalogu tužioca, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Od S.Ć. je oduzeto 27 komada paklica cigareta. Ona se tereti prekršajno.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koja se izjasnila da se u radnjama S.Ć. ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja, te će ona biti prekršajno procesuirana - naveli su u policiji.

1250x600

1084x550

Dvije krivične i jedna prekršajna prijava Danilovgrađankama: Policija oduzela 600 paklica cigareta

Pljevaljska policija juče je zaplijenila 250 paklica cigareta bez akcizne markice i sa akciznom markicom druge države.
Oni su, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Pljevljima, izvršili pretres stana i pomoćnih objekata koje koristi B.Š. 
- Ovom prilikom policijski službenici pronašli su i privremeno oduzeli 248 paklica cigareta različitih marki bez akcizne markice i sa akciznom markicom druge države - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji će izvršiti pravnu kvalifikaciju djela nakon detaljnog uvida u spise ovoga predmeta.

Pljevaljska policija oduzela 250 paklica cigareta

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” izvršili su ciljane kontrole na teritoriji opština Plav, Kolašin i Rožaje i tom prilikom je pronađena određena količina cigareta.
U Kolašinu i Rožajama su, u odnosu na oduzete cigarete, izrečene novčane kazne od 1.500 eura, dok će se za oduzete cigarete u Plavu postupajući tužilac naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Osim toga, u Beranama je realizovana akcija “Tragač” u sklopu koje je kontrolisano 255 vozila i pregled 105 osoba. Sankcionisana su 22 vozača zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Oduzeta su dva vozila, 8.000 eura, kao i drugi predmeti poput noževa, sprejeva sa nadražujućim dejstvom, te druga podesna sredstva i predmeti - saopšteno je iz Uprave policije.
Tokom akcije “Tragač” izvršena je i operativno taktička mjera “Racija” u okviru koje je kontrolisano oko 50 osoba.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju da preduzimaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa drugim relevantnim službama, u cilju sveobuhvatnog pristupa i odgovora na sva nezakonita djelovanja u našem društvu - poručeno je iz policije.

Akcija policije na sjeveru: Oduzete cigarete, dva vozila, 8.000 eura, sankcionisana 22 vozača...

Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.
Na današnji dan 1989. godine usvojena je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koja predstavlja osnov globalnih napora u unapređenju položaja djece. Ističu da je ovogodišnji slogan kampanje je „Moj dan, moja prava“.
Cilj ovog dana je podsjetiti javnost na ključna dječja prava – pravo na život, zdravlje, obrazovanje, igru, bezbjedno porodično okruženje, zaštitu od nasilja i diskriminacije, kao i uvažavanje mišljenja djeteta.
- Učešće djece i mladih u društvenim procesima od suštinskog je značaja, jer oni imaju potencijal da prepoznaju i oblikuju rješenja za izazove s kojima se suočavaju.Na globalnom nivou danas živi 1,8 milijardi mladih, što čini četvrtinu svjetske populacije. Njihovo mišljenje mora biti vidljivo i vrednovano, posebno u oblastima kao što su zdravlje, obrazovanje, prevencija nasilja i diskriminacije, te klimatske promjene - kažu u IJZ-u.
U Institutu napominju da zdravstveni sistem i zajednica imaju obavezu da obezbijede zdravo i sigurno okruženje za svu djecu i mlade.
Kako kažu, pandemija COVID-19 značajno je uticala na njihovo zdravlje i svakodnevni život, ograničavajući igru, druženje, sportske aktivnosti i proces obrazovanja. Institut ističe da je mentalno zdravlje djece i mladih prioritetno područje, te da je potrebno kontinuirano jačati mjere zaštite i promocije psihološkog blagostanja. 
- Kvalitetno vrijeme provedeno sa djecom i otvorena komunikacija ključni su za njihov pravilan razvoj i emocionalnu stabilnost - kažu iz IJZ-a.
Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. 
- Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja - kazali su u IJZ-u.
Ovi podaci, kako navode u Institutu, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore naglašava da svako dijete ima pravo na zdrav i siguran život, jednakost, podršku i zaštitu od svih oblika diskriminacije, nasilja i zanemarivanja. 
- Zajedničkim radom možemo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem će svako dijete ostvariti svoj puni potencijal - poručuju iz IJZ-a.

Cigarete probalo 35 odsto šesnaestogodišnjaka , 77 odsto učenika konzumiralo alkohol

Koliko građani u Crnoj Gori danas konzumiraju cigarete? 
Da li dominiraju tradicionalni oblici konzumacije ili primat preuzimaju elektronske cigarete i tzv "snus". 
Kakva je situacija bila prije 20 godina, a kakva je danas. Odgovore donosimo u novom izdanju emisije "EHO" koja je na programu Televizije E od 18 sati. 
Emisiju zajednički realizuju Televizija E i Institut Damar uz podršku Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.

U emisiji "EHO" o konzumaciji cigareta

Uništavanje million i 700 hiljada kilograma zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni „Luka Bar”, vrijednog blizu 200 miliona eura, pokazatelj je odlučnosti države da raskrsti sa švercerskom praksom - poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
&nbsp;Spajić, članovi Koordinacionog tima za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, predstavnici Delegacije EU i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, ozvaničili su završetak aktivnosti na uništenju zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni.
- Ovo je jasan signal vladavine prava, ne samo domaćoj javnosti i čitavom svijetu, da je Crna Gora najzad raskrstila sa švercerskom prošlošću. Na transparentan i ekološki prihvatljiv način i u saradnji sa našim partnerima iz EU i Velike Britanije, uništeno je million i 700 hiljada kilograma duvana. To je 90 odsto ukupne količine duvanskih proizvoda koji su se nalazili u skladištu Slobodne zone „Luka Bar“, dok je ostatak cigareta predmet krivičnih postupaka i kao dokazni materijal izuzete su iz procesa uništenja - istakao je Spajić tom prilikom.
Kako je dodao, vrijednost uništenih cigareta u slučaju njihove prodaje na tržištu iznosila bi blizu 200 miliona eura, uzimajući u obzir minimalnu maloprodajnu cijenu cigareta u Crnoj Gori.
- Uništenje je na kredibilan i dobro uređen način, uz zaštitu životne sredine, sprovelo preduzeće „Deponija“ Podgorica - sve je urađeno modernom industrijskom drobilicom na licu mjesta i pod video nadzorom - rekao je premijer.
Ovim uništenjem, kako je istakao, riješeno je pitanje postupanja sa oduzetim duvanskim proizvodima, koji se više ne mogu skladištiti u Slobodnoj zoni, što je i predviđeno Nacrtom zakona o slobodnim zonama koji je prošao javnu raspravu
- Dakle, novi propisi predviđaju zabranu proizvodnje, obrade, skladištenja, privremeni smjestaj, pretovar i tranzit duvana i duvanskih proizvoda. To znači da više nema mogućnosti za šverc preko Luke - rekao je &nbsp;Spajić.
Dodao je da zabranom skladištenja cigareta u Slobodnoj zoni i uništenjem oduzetih cigareta zatvaramo jedno poglavlje.
- I pokazujemo da Crna Gora više nije i neće biti jedna od glavnih tranzitnih tačaka u nelegalnom prometu cigareta - naglasio je Spajić.
Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken kazala je da je ovo veliki korak za Crnu Goru.
- Vlada je djelovala odlučno da uništi duvan na transparentan i kredibilan način i UK je rado podržalo ove napore. Svakodnevno smo pratili proces i pomogli u realizaciji ovog plana, koji su sproveli Uprava policije, Carina, preduzeća Deponija. Takođe mi je drago što sve ovo radimo u bliskoj saradnji sa EU - kazala je Meken.
U oktobru i novembru 2024. godine Uprava carina je, uz aktivno učešće službenika Uprave prihoda i carina Ujedinjenog Kraljevstva (HMRC) i službenika crnogorske Uprave policije, uspješno realizovala popis oduzetih duvanskih proizvoda, u skladu sa utvrđenom metodologijom, a uništavanje zaplijenjenog duvana započelo je 24. juna 2025. godine
Podršku u realizaciji ovog zahtjevnog procesa osim HMRC dala je i EU.

Spajić: Crna Gora konačno raskrstila sa švercerskom prošlošću

Uhapšen osumnjičeni za dvije teške krađe u Sutomoru
Državljanin Albanije N.Q. (41), s privremenim boravkom u Baru, uhapšen je zbog sumnje da je u dva navrata ukrao veću koliginu duvanskih proizvoda iz jednog maloprodajnog objekta u Sutomoru.
N.Q. se sumnjiči da je u prvom navratu, krajem jula, provalio u ovaj objekat iz kojeg je ukrao veću količinu duvanskih proizvoda, nakon čega je pobjegao.
Drugom prilikom, krajem avgusta, polomio je stakla na vrata istog objekta i ponovo ukrao veću količinu cigareta.
On je nakon niza preduzetih aktivnosti službenika koji se bave suzbijanjem imovinskog kriminaliteta u Odjeljenju bezbjednosti Bar, identifikovan, lociran i uhapšen.
Takođe, postupajući po naredbi Osnovnog suda u Baru policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi N.Q. gdje je pronađena manja količina ukradenih cigareta.

Sutomore: Albanski državljanin osumnjičen da je dva puta provalio u prodavnicu i ukrao veću količinu cigara

Postupak uništenja zaplijenjenog duvana u skladištu u Slobodnoj zoni Luke Bar se u posljednjih 13 dana realizuje planiranom dinamikom - kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica. On je, tokom posjete sa ambasadorkom Velike Britanije u Crnoj Gori Don Meken, šefom kooperacija u ambasadi EU u Crnoj Gori Ingveom Egstromom i direktoricom Uprave carina Majom Vučinić, kazao da je ovo istorijski postupak za Crnu Goru jer je pokazana čvrsta politička volja da se država uhvati u koštac sa krijumčarenjem i švercom. - Ovo nije tehnički proces, već manifestacija snažne volje i poruka da Crna Gora više nije meka za šverc i utočište za švercere, ovim procesom se institucije vraćaju građanima i u funkciju zakona, a ne privatnih interesa. Godinama se govorilo da država ne može izaći na kraj sa duvanskom mafijom. Pokazujemo da može i ovo je prelomna tačka u borbi protiv duvanske mafije i u borbi za pravnu državu - ocijenio je Koprivica. Uništenje koje realizuju je, prema njegovim riječima, uređen i kredibilan proces, zasnovan na međunarodnom partnerstvu. Izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj podršci britanskoj ambasadi u Podgorici i ambasadi EU, te posebno Upravi prihoda i carina Njegovog Veličanstva (HMRC) na pravnoj i operativnoj pomoći i uspostavljanju metodologije koja garantuje transparentnost i vjerodostojnost. - Sve to ukazuje i na punu spremnost Crne Gore za međunarodno partnerstvo u borbi protiv transnacionalnog kriminala i korupcije. Ovim postupkom sprovodimo evropsku agendu i evropske standarde i dokazujemo spremnost za zatvaranje ključnih poglavlja u pregovorima sa EU. Uništenje švercovanog duvana štiti regularnu privredu koja donosi akcizni prihod u budžet. Ovim procesom država ne gubi, već dobija - istakao je Koprivica. U Crnoj Gori, kako dodaje, više niko nije iznad zakona, te da ni sivo ni crno tržište više ne uživaju privilegije ni imunitet. -- Uništenjem švercovanog duvana upotrebom savremenih industrijskih drobilica i pod video nadzorom švercovani duvan smo pretvorili iz izvora moći OKG u dokaz njihove slabosti - poručio je Koprivica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710100736_0a8b3020e2f22c99d48563c9f968252a2474e9a2de42931b9c264ea37a3bb28f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710100736_0a8b3020e2f22c99d48563c9f968252a2474e9a2de42931b9c264ea37a3bb28f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Uništavanje cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar"><figcaption>Uništavanje cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Meken je istakla da joj je veoma drago što svjedoči procesu koji predstavlja vrlo važan korak za Crnu Goru u borbi protiv organizovanog kriminala. - Vlada Crne Gore je pokazala odlučnost u naporima da sprovede uništenje oduzetog duvana na način koji osigurava transparentnost i kredibilnost, i drago mi je što je Ujedinjeno Kraljevstvo pomoglo u tim naporima. Tim službenika HMRC vrši dnevni monitoring i doprinio je definisanju operativnog plana koji služi kao osnova za proces uništenja. Takođe mi je izrazito drago što smo na ovom projektu sarađivali sa Delegacijom Evropske unije i programom EUROL 4, koji su prepoznali strateški značaj ove aktivnosti - kazala je Meken. Egstrom je naveo da je ovo dobar dan za Crnu Goru. - Borba protiv organizovanog kriminala zahtijeva praktičan pristup i kredibilne rezultate. EU će nastaviti da snažno podržava Crnu Goru u oblasti vladavine prava - poručio je on. Vučinić je navela da uništenje, koje je počelo 23. juna, teče planiranom dinamikom, u skladu sa važećim propisima i postavljenom metodologijom. - Do 8. jula uništeno je 325 tona ili 21.000 paketa - precizirala je Vučinić. Dodaje da se postupkom uništenja duvana šalje poruka da država neće tolerisati kršenje zakona, a ovim se vraća po povjerenje u institucije i vladavinu prava, te štite finansijski interesi Crne Gore. - Uprava carina je preduzela sve aktivnosti iz svoje nadležnosti sa ciljem neometanog početka i realizacije uništenja duvana. Sa izabranim privrednim društvom zaključen je ugovor o sprovođenju postupka uništenja i odlaganja otpada u roku od 90 dana. Uništenje sprovodi preduzeće koje raspolaže potrebnom infrastruktrom, tehničkom opremom i svim dozvolama od Agencije za zaštitu životne sredine, a pod nadzorom je tima koji je formiralo Koordinaciono tijelo - navela je Vučinić. Izvršni direktor podgoričke Deponije d.o.o, koja je izvođač radova, Aleksandar Božović zahvalan je na povjerenju Vlade da istorijski posao dodijeli ovom preduzeću. -- Proces uništenja je vrlo jedonostavan i efikasan, svaki komad u svom fabričkom pakovanju, odnosno u paketima i celofanu budu samljeveni u krugu skladišta. Tako pretvoren u prah do faze neprepoznatljivosti i neupotrebljivost, miješan sa kartonom i ostalim materijalima bude transportovan u posebnim uslovima i uz policijsku pratnju, do sanitarne deponije, gdje se dnevne količine od oko 35 tona uništenog duvana miješaju sa ostalim komunalnim otpadom koji dođe tog dana, okvirno 350 tona dnevno i zajedno se sve prekriva sa materijalima predviđenim za tu namjenu. U krajnjem, dolazimo do situacije da je nemoguće iskoristiti ni najmanju količinu uništenog i oduzetog duvana - objasnio je Božović.

Koprivica: Crna Gora pokazala čvrstu političku volju da se uhvati u koštac sa krijumčarenjem i švercom, Vučinić: Do 8. jula uništeno 325 tona

Protiv Beranca Ž.D. (60) policija je podnijela krivičnu prijavu nakon što su u njegovim kioscima pronađene 23 šteke cigareta različitih proizvođača bez akciznih markica i 60 kutija kosovskih akciznih markica. 
On je, kako su naglasili u policiji, višestruki povratnik u krivičnim djelima iz ekonomskog kriminala.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade, u koordinaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, policijski službenici su protiv Ž.D. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava, u njegovim kioscima pronađene 23 šteke cigara bez markica i 60 kutija sa Kosova

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: cigarete