Bojim se da je spoznaja o poplavama ostala u uskim naučnim krugovima - jer se ni u naznakama ne pojavjuje projekat regulacije Skadarskog jezera - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV specijalista hidrogeologije, profesor dr Mihailo Burić. Taj projekat bi, prema njegovim riječima, trebalo da bude najveći državni prioritet: prvenstveno zbog poplava - tj. zaštite zemljišta i naselja, kao i sa aspekta proizvodnje hrane, saradnje sa Italijom i Albanijom, ali i uravnoteženja ekološki ekstremnih uslova. U tom kontekstu, on se osvrnuo na poplave koje su 2010. godine pogodile Crnu Goru - kada je zbog zbog izlivanja Skadarskog jezera pod vodom bilo 12 hiljada hektara zemljišta i 500 kuća.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240924220928_b35ce334491ec3c118dffe2bccae9d181d29c65c6a7502dab5c356b316714d7d" data-rendition-name="original" width="331" height="227" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Zeti: Crkva i groblje u Kurilu</figcaption> </figure>  - Najniži vodostaj Skadarskog jezera od 4.54 mnm zabilježen je na hidrološkoj stanici Plavnica. Najveći zabilježeni vodostaj, u dugogodišnjem nizu, je bio 9.86 mnm - sve do najveće poplave 2010. godine kada je maksimalni vodostaj bio 10.42 mnm. Ovaj maksimum je za 0.56 m visočiji od prethodno zabilježenog. Maksimalna registrovana površina Skadarskog jezera, prema jednom nizu i izvoru podataka, je 505.8 km 2, a najmanja 354 km2. To su promjene površine od 151,8 km2 – naveo je Burić dodajući da se zapremina jezera mijenja od 1.74 km3 - do 4.0 km3.&nbsp; Mnogi stanovnici poplavljenih područja 2010. godine su, prisjeća se Burić, stizali do svojih kuća jedino čamcima. Na pitanje Portala ETV jesmo li nešto naučili od nemilog događaja kojim je Crnoj Gori, između ostalog, nanijeta šteta od 18 miliona eura - odgovorio je da jesmo: ponešto. - Ali uradili nijesmo skoro ništa, iako su donijeti mnogi planovi i strategije - ocijenio je Burić dodajući da pojedinačni primjeri i pokušaji postoje - ali da nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike. Jedan od takvih primjera je, kaže, plan ugroženosti od poplava u Limskoj dolini. - Što se neophodnih planova ugroženosti od poplava tiče: kao prvi stručni korak imamo jedan lijep primjer plana u Limskoj dolini. To je „Preliminarna procjena rizika od poplava“ koju je uradio inženjer Darko Novaković iz RHMZS sa saradnicima - rekao je Burić. <h2>POTREBNI STVARNI STRUČNJACI - NE POLITIČKI</h2> S obzirom na to da ovakvih poduhvata nema previše, on poručuje da bi nadležni prije svega trebalo da posvete pažnju obezbjeđenju rada stručnjacima koji imaju znanje, iskustvo i moral da ne zloupotrebljavaju novac. - Iz ozbiljnih poslova treba isključiti one koji koji nemaju obrazovanje, znanje i stručnu sposobnost. Treba isključiti „političke stručnjake“ i sa kupljenim diplomama. Isto tako i stručnjake sa diplomama koji nemaju znanje i iskustvo, profesore univerziteta koji nijesu osposobljeni za naučne i privredne probleme - posebno ako su radili uglavnom u nastavi, a ne u praksi, i posebno strane stručnjake - čak i neke eksperte UN, SB i slične - koji nijesu kadri za rješavanje probleme na našim projektima: naprimjer Ade Bojane, Regionalnog vodovoda, mosta na Bojani, zaštiti od poplava, zaštiti životne sredine i slično – jasan je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240924220952_7f6b2329671281d5c826c4f7cbb3bcf0244c49e4a95ef69b0e82005c43ed77c6" data-rendition-name="original" width="153" height="214" loading="lazy" alt="Mihailo Burić"> <figcaption>Nema konzistente i konkretne primjenjive državne politike: profesor dr Mihailo Burić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Za neke aktivnosti je, dodaje, potrebno strano znanje - ako je dokazano i kvalitetno, a mi ga ne posjedujemo. - Za sve ono za šta mi imamo stručnog kapaciteta treba angažovati naše stručnjake sa iskustvom koji prihvataju odgovornost za neuspjeh. Dokazi za ove moje stavove se mogu vidjeti u tome kako se to radi u komunizmu - npr Kini i kapitalizmu - u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - rekao je Burić dodajući da države sa „klerikalnim populizmom“ kao neformalnim državnim uređenjem trpe užasne štete. Tek kad se umjesto „političkih stručnjaka“ angažuju oni stvarni mogu se, podvlači on, razmatrati planovi, projekti, mjere i objekti za ovakve situacije. - Ako se ovo ne shvati, u velikoj smo nevolji, ne samo zbog poplava – poručio je Burić. <h2>NUŽNI SISTEMI RANE NAJAVE</h2> Poplave su, ukazuje, proizvod klimatskih uslova, pa time i uobičajenijih prirodnih nepogoda zbog povećanja dnevnih ekstrema. On upozorava da se ne može uticati na klimatske promjene koje prouzrokuju poplave. - Od njih se možemo: štititi - višesmjernim projektima zaštite od voda; prilagođavati - planiranjem prostora; na njih pravovremeno reagovati – imati mjere, aktivnosti i ponašanja na osnovu alarma, tj. upozorenja nadležnog ZHMS) - kaže specijalista hidrogeologije. Zato podvlači da su sistemi rane najave poplava važni: jer mogu da obezbijede pravovremenu evakuaciju i spasu ljudske živote. - Nije dovoljno samo prognozirati koliko će kiše pasti i kakve će poplave biti, već znati i lokacije koje bi mogle biti potencijalno opasne za izlivanje vodnih tijela, veličine plavljenja, ali i vrijeme plavljenja - naveo je Burić napominjući da su mnogi djelovi vodotoka Crne Gore bujičnog karaktera - što podrazumijeva pojave ekstremno velikih proticaja.&nbsp; Veliki broj naselja se, kako je istakao, nalazi na obalama rijeka, jezera ili morfološki zatvorenog reljefa. - Njihova pozicija doprinosi ugroženosti.Veoma su ugroženi tereni pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih rijeka Bojane, Zete, Lima itd - kazao je Burić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240924220932_e7e336fbe1591ee2c31f3fe78493e553155cebff91bbbe0e7532ca7500cedd98" data-rendition-name="original" width="532" height="236" loading="lazy" alt="Poplave"> <figcaption>Poplave u Cetinjskom polju 1986. godine</figcaption> </figure>  Zato je decidan da bi zaštita od poplava na području Crne Gore trebalo da se zasniva na: unaprjeđenju prognostičke meteorološko-hidrološke službe Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju - zbog prognoze i potrebnog upozorenja kretanja i trajanja poplavnog talasa, kao i radi sprovođenja blagovremenih priprema i zaštitnih mjera; definisanja ugroženih prostora kartama i planovima; regulaciji proticajnog profila i planske eksploatacije šljunka iz korita; izgradnji vodozaštitnih objekata i korišćenje postojećih aumulacionih kapaciteta. <h2>CIKLON NAS JE SAD „PRESKOČIO“</h2> Postoji velika saglasnost klimatskih modela, ističe Burić, da u budućnosti treba računati na češće ekstremne vremenske i klimatske događaje. U tom kontekstu se osvrnuo na ciklon „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života. - Mi živimo u vremenu klimatskih promjena koje sa sobom nose povećanje, učestalost i intenzitet padavina. Aktuelni ciklon „Boris“ se ovom prilikom pomjerio - spustio se sa sjevera, skrećući sa njegove uobičajene trase ka istoku. Kako je poznato, odrazio se intenzivno sa katastrofalnim posledicama u Centralnoj Evropi. Nije zahvatio direktno Crnu Goru - pošto je ona pozicionirana oko oboda cenralnog dijela ciklonskih padavina. Da su ciklonske padavine zahvatile naš region posljedice bi bile slične kao sada u Centralnoj Evropi. Sada je situacija bila ovakva - rekao nam je Burić. Ako bi došlo do novih pomjeranja ciklona usljed klimatskih promjena, mogle bi se, upozorava Burić, i kod nas dogoditi ovakve situacije. - To je teško dugoročno prognozirati, ali je zbog savremenih sistema praćenja atmosfere kratkoročno moguće predvidjeti područja njegovog kretanja... Oblaci su dio vazdušnih strujanja, pa se može osmatrati putanja oblaka, koji su nosioci kiše. Specijalne meteorološke službe prate porijeklo i položaj vazdušnih masa i frontova sa padavinama, njihovih međusobnih sudara - ciklona i anticiklona, uz mogućnost predviđanja njihove transformacije i pravaca kretanja - naveo je Burić. Nezavisno od aktuelnog ciklonskog događaja, kaže da raspoloživi podaci i naučna znanja ukazuju na prijetnje od budućih poplava u Crnoj Gori – upravo zbog klimatskih promjena. - Za Crnu Goru i Balkansko poluostrvo su važni : Đenovski ciklon (Formira se u istočnom Sredozemlju - u oblasti Đenovskog zaliva) i Islandska depresija - koja je stalno aktivna zbog tople Golfske struje... Isto je i sa ciklonima koji se razvijaju iznad Jadranskog mora u hladnijoj polovini godine.. Za nastanak ovih ciklona je bitna topla morska površina i blizina kopna, kao i razlika u pritisku, temperaturi i brzini vjetra - istakao je Burić. Klimatske promjene su uslovile topliju površina mora, a kako nam je Burić rekao, to doprinosi intenzivnijem razvoju ciklona u odnosu na prethodni period. - Prema osmatranjima i analizama ZHMS-a, podaci sa GMS u Baru pokazuju da je od 1980. do 2023. srednja godišnja temperatura površine mora veća za +1,7C. To je ogromni akumulator energije u atmosferi, pa se mogu očekivati olujne nepogode i na području primorja u toku ljeta -kazao je specijalista hidrogeologije. U budućnosti, kako je zaključio, možemo očekivati ekstremnije klimatske pojave - samo se postavlja pitanje njihovog nivoa pogoršanja, mjesta, vremena i veličine uticaja.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od poplava 2010. naučili smo ponešto - ali uradili nijesmo skoro ništa

Nivo Dunava u Budimpešti pao je ispod osam metara - jutros u šest sati izmereno je 797 centimetara.
Vrh poplavnog talasa u glavnom gradu Mađarske dogodio se juče ujutro, kada je nivo vode bio 830 centimetara, što je 61 centimetar manje od istorijskog maksimuma iz 2013. godine, piše rts.rs.
Nadležni kažu da opasnost nije prošla, jer su bedemi sa džakovima natopljeni vodom, pa policija, vojska i građani, uz pomoć ronilaca ojačavaju bedeme od džakova.
Još je angažovano oko 5.000 profesionalaca na odbrani od poplava.
Pažnja je usmjerena i na naselja nizvodno od glavnog grada gdje su kuće pod vodom.
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je jutros da će poplavni talas napustiti Mađarsku u utorak, umjesto u četvrtak, kako se ranije procjenjivalo.

Portal ETV

Vodostaj Dunava u Budimpešti pao, ali opasnost nije prošla

Italija je proglasila vanredno stanje u dva poplavljena regiona na sjeveru zemlje poslije nekoliko dana obilnih kiša.
Desna vlada premijerke Meloni odobrila je pomoć vrijednu 20 miliona eura za pogođene regije Emilija-Romanja i Marke.
Obilne kiše prouzrokovale su poplave zbog kojih je više od 2.500 ljudi evakuisano iz svojih domova.
Nekoliko gradova, uključujući Bolonju, Modenu i Ravenu, pogođeno je poplavom, kao i ljetovalište Rimini na jadranskoj obali.
U međuvremenu, došlo je do oštre rasprave između Rima i regionalnih vlada u poplavljenim područjima.
Nelo Musumeći, desničarski ministar za civilnu zaštitu, optužio je socijaldemokratsku vlast Emilije-Romanje da nije pravilno iskoristila već dodijeljeni novac.
- Nešto nije u redu. Ovako katastrofalne poplave ne mogu se stalno događati u Emiliji-Romanji - rekao je ministar.
Prošlogodišnje nevrijeme odnijelo je 17 života, a materijalna šteta iznosila je milijarde eura.
S druge strane, socijaldemokrati su odbacile ministrove optužbe kao predizborni trik zbog izbora zakazanih za novembar u Emiliji-Romanji, jednoj od najbogatijih i tradicionalno ljevici najsklonijih regiona Italije.

Velike poplave na sjeveru Italije, proglašeno vanredno stanje

Posljedice ciklona „Boris“ koji je prouzrokovao najrazornije poplave u posljednjih dvadesetak godina, a u kojim je voda u centralnoj i istočnoj Evropi odnijela više od 15 života, neće biti pogubne za naš region. U razgovoru za Portal ETV meteorolog Dušan Pavićević podsjetio je da je donekle slična ciklonska cirkulacija donijela ogromne količine padavina 2014. godine u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj uzrokujući poplave velikih razmjera – ali i naglasio da u Crnoj Gori vjerovatno neće biti značajnih posljedica „Borisa“. - U našem regionu se očekuje porast vodostaja na Dunavu - saopštio nam je Pavićević. Ipak, podvukao je da se podrazumijeva da niko nije unaprijed zaštićen od meteoroloških neprilika i nevolja koje one mogu uzrokovati.&nbsp; - Pitanje je samo koliko dobro i blagovremeno se mogu najaviti ekstremna vremenska dešavanja radi odgovarajućih priprema i preveniranja težih posljedica - poručio je iskusni meteorolog. <h2>KAKO JE CIKLON „ZAGLAVIO“</h2> On je istakao da su meteorološke službe na vrijeme prepoznale i najavile ciklon „Boris“ – koji je, kako nam je pojasnio, nastao kao posljedica prodora hladnog vazduha sa sjevera u područje zapadne i centralne Evrope.&nbsp; - Istovremeno su južni i istočni vjetrovi donosili vlažan vazduh što je rezultiralo padavinama. No, ne bi ove količine bile ekstremne da je ciklon imao „normalnu“ putanju od zapada ka istoku i brzo napustio područja kojima se kretao. On se vrlo polako kretao ka istoku, pa se vraćao na zapad... To je bilo u najvećoj mjeri uslovljeno snažnim anticiklonom nad Rusijom koji je poput zida sprječavao prirodno kretanje ciklona, a anticiklon nad Atlantikom nije dozvoljavao „Borisu“ ni da se potpuno vrati na zapad - objasnio je Pavićević. Sve ovo se dešavalo na obodu našeg regiona pa je, dodaje on, „Boris“ donio pad temperature i podnošljivu količinu padavina u dijelu našeg regiona. <h2>INSTITUCIJE OJAČATI KADROVSKI I TEHNIČKI</h2> Zemlje koje su sada zahvaćene poplavama ulažu milione u zaštitu od prirodnih katastrofa. Na pitanje Portala ETV ima li Crna Gora adekvatnu pripremljenu strategiju za ovakve nepogode - Pavićević je poručio da se mora nastaviti sa &nbsp;unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava.&nbsp; - Moraju se nadležne institucije ojačati i kadrovski i tehnički. Ne baš rijetko prepoznajem deklarativno razumijevanje i navodnu podršku, ali ne i odlučno djelovanje u potrebnom smjeru - podvukao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919160952_8fb6b608ad6f625e53092f84ae83b913af7e5300d896012d32c8b5347a645493" data-rendition-name="original" width="926" height="1600" loading="lazy" alt="Dušan Pavićević"> <figcaption>Mora se nastaviti sa unaprjeđivanjem sistema za ranu najavu vanrednih i opasnih meteoroloških i hidroloških pojava: Dušan Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Na naše pitanje je li strepnja crnogorskih građana ovim povodom opravdana - s obzirom na to da se nadležni nijesu pokazali previše visprenim ni u pripremi strategije za suzbijanje ljetnjih požara, Pavićević je rekao da mu se ponekad čini da crnogorski građani baš i ne strijepe, niti da misle da i oni moraju dati doprinos na ovom planu. - Da smo stvarno zabrinuti ne bismo nemilice i neplanski krčili šume, devastirali riječne tokove, stvarali deponije blizu riječnih korita ili čak u njima. Ne bismo se „igrali“ vatrom, nevažno iz kojih razloga – smatra meteorolog. Moramo, podvlači on, više angažmana i odgovornosti tražiti od nadležnih, ali kako je dodao, dio problema je i u nama. <h2>GLOBALNO ZAGRIJAVANJE</h2> On kaže da zbog globalnog zagrijavanja u budućnosti postoji velika vjerovatnoća za slične ili još ekstremnije pojave. - Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju – naveo je Pavićević. Ukazao je da je i kod nas ovog mjeseca bilo, doduše ne dugotrajnih, ekstremnih kišnih epizoda.&nbsp; <blockquote>&nbsp;Za pretpostaviti je da će i Crna Gora povremeno dospijevati pod uticaj talasa toplote ili hladnoće, ciklona koji vrlo burno pređu preko našeg regiona ili duže vrijeme stacioniraju u našem okruženju</blockquote> - Stotinjak litara vodenog taloga za par sati na jugu Crne Gore donese dosta nevolja, ali na nekom drugom području bi uslovilo mnogo teže posljedice - dodao je Pavićević. Na pitanje jesmo li nešto naučili od poplava koje su nas pogodile 2010. godine Pavićević je rekao da ima utisak da smo pripremljeniji i svjesniji. - Neki sistemi su postavljeni, procedure definisane. Da li dovoljno, ne znam - zaključio je meteorolog.

U Crnoj Gori neće biti značajnih posljedica „Borisa“, očekuje se porast vodostaja na Dunavu

Češka je saopštila da se broj žrtava katastrofalnih poplava u toj zemlji, i koje su zadesile centralnu Evropu, popeo na četiri, dok u Poljskoj i Mađarskoj volonteri i osoblje za vanredne situacije žure da ojačaju zaštitne nasipe oko rijeke, jer je njihov vodostaj počeo da raste i u drugim oblastima, javlja agencija Rojters.
Najstrašnije poplave koje su pogodile centralnu Evropu u najmanje dvije decenije ostavile su za sobom trag destrukcije na potezu od Rumunije do Poljske, zatrpavši gradove muljem i krhotinama, uništivši mostove i potopivši automobile.
Domaćinstva i vlasti pogođenih zemalja suočavaju se sa štetom koja se mjeri – milijardama dolara.
Sa novom prijavljenom žrtvom u Češkoj, broj mrtvih u Evropi usljed poplava popeo se na 23.
Prema zvaničnim podacima, po sedmoro ljudi je poginulo u Rumuniji i Poljskoj, i još petoro u Austriji.
Novotkrivena žrtva u Češkoj, jedna starica (70) sa sela, pronađena je na 20 metara od svoje kuće. Ona je u subotu bila evakuisana, ali je sljedećeg dana napustila centar za evakuisane da bi se vratila kući, javila je češka televizija.
U toj zemlji voda se uglavnom povlači, ali vodostaj je i dalje na vrhuncu u nekim djelovima na jugu Boemije.
U Vroclavu u Poljskoj, redovi ljudi prenose vreće sa pijeskom od ruke do ruke da bi utvrdili obale rijeke Odre. Južnije odatle, to rade poljski vojnici. Najviši vodostaj se u Vroclavu očekuje sjutra.
U Mađarskoj, vlasti su otvorili branu na sjeverozapadu zemlje da bi vode iz rijeke Lejte preusmjerili u jedan rezervoar i zaštitili grad Mosonmađarovar. Vodi je omogućeno da se izlije na poljoprivredno zemljište.
U Budimpešti se očekuje da Dunav naraste na najviši nivo – iznad 8,5 metara – u petak ili subotu.

Još jedna žrtva poplava u Češkoj, Poljska i Mađarska jačaju nasipe oko rijeka

Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.
Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.
U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.
Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.
U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.
Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.
U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.
U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.
Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.
Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.
- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.
- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: ciklon-boris