Američki Stejt Department saopštio je da ima vjerodostojne izvještaje da bi Hamas mogao prekršiti primirje napadom na palestinske civile u Gazi.
- Ako se napad dogodi, to bi predstavljalo direktno i ozbiljno kršenje sporazuma postignutog u cilju okončanja dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa - navodi se u saopštenju, prenosi AP.
Nijesu objavljeni dodatni detalji o potencijalnom napadu.
- Ukoliko Hamas izvede ovaj napad, biće preduzete mjere radi zaštite stanovništva Gaze i očuvanja integriteta primirja - saopštio je Stejt Department.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD upozoravaju na mogući napad Hamasa na civile u Gazi

Rusija je sistematski mučila ukrajinske civile u više od 100 pritvorskih centara u Rusiji i okupiranom dijelu Ukrajine od početka rata, uključujući i seksualno nasilje, saopštila je danas Kancelarija Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava.
U izvještaju se navodi da je Rusija "podvrgla ukrajinske civilne pritvorenike stalnim obrascima ozbiljnih kršenja" međunarodnog prava od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godie, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U dokumentu se detaljno opisuju slučajevi simuliranih pogubljenja, elektrošokova i dugotrajnog zadržavanja u stresnim položajima nad ukrajinskim građanima za nekrivična djela, poput kritikovanja ruske invazije, za koje se navodi da su u nekim slučajevima bili fatalni.
- To je rasprostranjeno i sistematsko mučenje. Dokumentovana je u svakom regionu okupirane teritorije, kao i u desetinama regiona unutar Ruske Federacije - rekla je šefica Misije UN-a za monitoring ljudskih prava u Ukrajini Danijela Bel, na brifingu za novinare u Ženevi, predstavljajući izvještaj na 22 stranice.
Rusija je ranije negirala upotrebu torture, ili drugih oblika zlostavljanja nad pritvorenicima.
Izvještaj UN-a zasnovan je na razgovorima sa 215 bivših pritvorenika koji su dali detaljne izvještaje o svom zatočeništvu od početka invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.
Kancelarija UN-a za ljudska prava navodi da joj nije odobren pristup u 114 pritvorskih objekata koje je pokazala na mapi u okupiranim djelovima Ukrajine i 28 ruskih regiona.&nbsp;
U nekima se navodno drže ukrajinski ratni zarobljenici za koje UN tvrde da su takođe mučeni.
Ukrajina navodi da je Rusija od 2022. godine pritvorila oko 15 hiljada civila, od kojih je najmanje 1,8 hiljada još u pritvoru.&nbsp;
Bel je rekla da je njena kancelarija potvrdila najmanje 400 aktuelnih pritvora, mada je stvarni obim vjerovatno mnogo veći.
- Mučenje su se često dešavala tokom početnih ispitivanja, ali i kasnije kada su zatvorenici redovno premlaćivani i bili primorani da hodaju povijeni - kazala je Bel.
Ona je novinarima rekla da to nijesu bili nasumični incidenti i da je malo vjerovatno ili nemoguće da oni na vlasti nijesu znali da se ovo dešava.
U nekim slučajevima, ljekari u ruskim objektima su učestvovali u mučenju, rekla je Bel, ili su ignorisali pozive pritvorenika za pomoć zbog simptoma izazvanih mučenjem.
- Njena kancelarija je do sada potvrdila 36 smrtnih slučajeva usljed mučenja, loših uslova ili nedostatka pristupa medicinskoj njezi - dodala je Bel.
Tijela UN-a su ranije dokumentovala nekoliko slučajeva da su ukrajinske snage zlostavljale ruske pritvorenike i Kijev je saopštio da će istražiti sva kršenja.

UN: Ukrajinski civili sistematski mučeni u ruskom zarobljeništvu

Civilna odbrana u Pojasu Gaze saopštila je da je 68 ljudi ubijeno u izraelskima napadima tokom raznih incidenata na palestinskoj teritoriji, uključujući 56 koji su čekali na distribuciju pomoći u hrani.
Prema riječima portparola Civilne odbrane Mahmuda Basala, 30 ljudi je poginulo u napadu u blizini centra za pomoć kod grada Kan Junis na jugu Pojasa Gaze.
Izraelska vojska je za Frans pres navela da je u koridoru Morag ispalila "hice upozorenja" na okupljene koji su išli ka njenim pripadnicima, ali je dodala da nije bilo žrtava.
Basal je rekao da je 20 ljudi ubijeno i oko 100 ranjeno u izraelskom napadu na severu Pojasa Gaze, gdje ulazi dio humanitarne pomoći koju je odobrila izraelska vojska.
Šest ljudi je ubijeno, a 21 je ranjeno u pucnjavi u centru Gaze, takođe dok su čekali hranu, prema riječima portparola Civilne odbrane.

Civilna odbrana Pojasa Gaze: U izraelskim napadima ubijeno 68 ljudi

Osmogodišnji dječak i dvije odrasle osobe ubijene su u ruskom napadu dronovima na selo u sjeveroistočnoj regiji Sumi u Ukrajini, saopštila je regionalna vojna administracija.
Šef regionalne vojne uprave Sumi Oleh Hrihorov kazao je da su potvrdili tri smrti, uključujući osmogodišnjeg dječaka čije je tijelo izvučeno iz ruševina uništene kuće.
- U napadu su poginule različite porodice, sve su živjele u istoj ulici. Otišli su na spavanje u svojim domovima - ali ruski dronovi su zauvijek prekinuli njihov san - napisao je Hrihorov na Telegramu.
Lokalna policija je izvijestila da je šest osoba, uključujući troje djece, povrijeđeno u noćnom napadu u regiji Sumi.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage danas izvele napad na Ukrajinu koristeći 97 Šahed udarnih dronova i nekoliko vrsta mamaca UAV-a.
Ruski balistički raketni napad na grad Dnjenpro pogodio je nekoliko civilnih područja oko podneva u utorak, ubivši sedam ljudi i ranivši 70 drugih, prema lokalnim zvaničnicima.
Šef regionalne administracije Dnjepra Serhii Lisak kazao je da su u obližnjem gradu Samar, u napadu su ubijene dvije osobe, a devet je ranjeno.
U nizu napada oštećeno je 19 škola, deset vrtića, jedna stručna škola, jedna muzička škola i jedna kancelariju za socijalnu zaštitu, kao i osam medicinskih objekata, prema gradonačelniku Dnjepra, Borisu Filatovu.
Prema riječima Aleksandra Prokudina, šefa regionalne vojne administracije, Rusija je takođe bombardovala naseljene četvrti i kritičnu infrastrukturu u južnoj regiji Herson u Ukrajini, ubivši četiri civila i ranivši najmanje 11 drugih.

U ruskim napadima ubijeno 16 civila u Ukrajini

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u telefonskom razgovoru poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da patnje civila u Gazi moraju da se okončaju, kao i da samo primirje u toj enklavi može da oslobodi preostale izraelske taoce, prenose danas francuski mediji.
Makron je takođe pozvao na otvaranje svih prelaza za ulazak humanitarne pomoći u Gazu, prenosi Mond.
Kako prenosi Mond, Makron je prenio izraelskom lideru da su oslobađanje svih talaca i demilitarizacija Hamasa i dalje prioritet za Francusku, dodajući da se nada primirju i konačnom otvaranju perspektive političkog rješenja o dvije države.
Kako je navedeno iz saopštenja Netanjahuovog kabineta, izraelski premijer je Makronu prenio svoje snažno protivljenje formiranju palestinske države, navodeći da bi to bila ogromna nagrada za terorizam.
- Izraelski premijer je kazao francuskom predsjedniku da bi palestinska država formirana odmah pored izraelskih gradova postala uporište iranskog terorizma, i da se najveći deo izraelske javnosti tome protivi, kao i Netanjahuova konsistentna i dugoročna politika - saopšteno je iz kancelarije premijera.
UN su upozorile da humanitarna kriza u Gazi izmiče kontroli, a da pomoć nije ušla u tu enklavu već nedjeljama.
Palestinski militantni pokret Hamas objavio je juče da je Izrael ponudio primirje od 45 dana ako oslobodi polovinu preostalih talaca u Gazi, prenosi Tanjug.

Makron poručio Netanjahuu: Patnje civila u Gazi moraju stati

Sudanske paravojne formacije ubile su 56 civila tokom dva dana napada na grad koji su zauzeli na putu za El-Fašer, posljednji veliki grad u regionu Darfura koji je još u rukama sudanske vojske, saopštili su aktivisti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, u ubistvima su uglavnom stradili stanovnici Um Kadadaha i, prema lokalnom komitetu za otpor, zasnovana su na etničkoj osnovi. 
 
Napadi na Um Kadadah, oko 180 kilometara istočno od El-Fašera, uslijedili su dan nakon što su borci Paravojnih snaga za brzu podršku (RSF) rekli da su preuzeli grad od vojnih snaga. 
 
RSF je pojačao napade na opkoljenu prijestonicu Sjevernog Darfura, El-Fašer, otkako je vojska prošlog mjeseca ponovo zauzela sudansku prijestonicu Kartum. 
 
Lokalni komitet je podijelio spisak ubijenih u Um Kadadahu i saopštio da je RSF počinio "široko rasprostranjene prekršaje", "prisilno raseljavao" građane iz grada i isključio sve telekomunikacije. 
 
Rat između vojske i RSF-a počeo je 15. aprila 2023. godine.

U sukobima u Darfuru ubijeno 56 civila

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: civili