„Članstvo bez prava glasa“ je loša ideja koja nije potekla od Evropske komisije i Evropske unije - ocijenio je šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
On je, gostujući na Televiziji Crne Gore, poručio da postoje neke stvari koje će biti u ugovoru za pristupanju, te da se to prilagođava određenoj zemlji.
- Isto će se desiti sa Crnom Gorom, to će se desiti, ali ne i da se mijenjaju temeljne stvari, kao na primjer glasačka prava. To se ne može staviti u ugovor jer to bi bilo protiv ugovora o EU koji kaže da su sve članice jednake. Morali biste da promijenite temeljni ugovor EU, što se neće desiti - izjavio je Satler.
On je kazao da je „tim Crna Gora“ uradio dobar posao što je rezultiralo dobrim izvještajem Evropske komisije.
- Ovo je timski rad i svaka čast, ovo je bila dobra poruka. Ali, rekao sam - nemojte se opuštati, najteže tek slijedi - kazao je Satler.
Na pitanje da li je moguće da se za 14 mjeseci zatvore sva poglavlja, Satler odgovara da moramo održati fokus.
- Želimo da vidimo i brzinu, ali i kvalitet - rekao je šef delegacije EU u Crnoj Gori i dodao da žele Crnu goru u EU, ali "Crnu Goru koja je dobro pripremljena".
<h2>„Ogroman problem ako niste u stanju da tretirate otpadne vode“</h2>
Kada je riječ o izgradnji kolektora u Botunu, on je kazao da bi to trebalo pomatrati sa aspekta zdravlja. Istakao je da je riječ o velikom ekološkom problemu.
- Vlast je potpisala ugovore prije nekoliko godina i ukoliko ne počnete sa izgradnjom moraćete da platite kazne. Postoji i aspekt poglavlja 27. Ukoliko niste u stanju da tretirate otpadne vode u glavnom gradu gdje živi više od polovine stanovnika, to je ogroman problem i članice će to primijetiti - istakao je Satler.
Sve su to, poručuje on, aspekti koji jasno zagovaraju da se nastavi sa izgradnjom.&nbsp;
- Optimističan sam - poručio je šef delegacije EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Satler: „Članstvo bez prava glasa“ loša ideja koja nije potekla od EU

Kredibilno članstvo u NATO, učanjenje u Evropsku uniju (EU) i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu su Vlade i svaki progres na tom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore i regiona, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović. 
 
On je to rekao na sastanku sa ambasadorkom Kanade u Crnoj Gori Mišel Kameron, koja je posjetila Ministarstvo odbrane. 
 
Krapović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, upoznao Kameron sa spoljnopolitičkim prioritetima Vlade, kao i prioritetima odbrambenog sektora. 
 
- On je istakao da su kredibilno članstvo u NATO, punopravno članstvo u EU i jačanje dobrosusjedskih odnosa u fokusu aktuelne Vlade i da svaki progres na ovom planu doprinosi prosperitetu i stabilnosti Crne Gore, kao i cijelog regiona - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je na sastanku razgovarano o novim geopolitičkim okolnostima, koje uslovljavaju povećanje ulaganja u odbranu. 
 
Krapović je informisao Kameron o planiranom odbrambenom budžetu za tekuću godinu, ističući je da je modernizacija kapaciteta Vojske Crne Gore visoko na listi prioriteta Ministarstva odbrane. 
 
On je ukazao na značaj saradnje sa Kanadom u procesu modernizacije vazduhoplovnih kapaciteta. 
 
Krapović je istakao da je važan nastavak zajedničkog doprinosa jačanju istočnog krila Alijanse, kroz angažovanje pripadnika odbrambenih snaga u borbenoj grupi u Letoniji. 
 
Kameron je rekla da integrisano savezničko djelovanje mora biti imperativ, kada je sistem održavanja mira i sigurnosti urušen nizom narastajućih bezbjednosnih izazova. 
 
Ona je navela da je zadovoljna što je Crna Gora posvećena poštovanju demokratskih vrijednosti, promociji mira i aktivnom doprinosu kolektivnom sistemu bezbjednosti. 
 
Kameron je poručila da će Kanada nastaviti da pruža podršku proevropskoj Crnoj Gori. 
 
- Sagovornici su kazali da su spremni za nastavak kvalitetnih odnosa u oblasti odbrane, kao i za identifikovanje novih modaliteta saradnje od obostranog interesa - zaključili su u MOD.

Krapović: Kredibilno članstvo u NATO i EU u fokusu Vlade

Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine, poručeno je drugog dana Minhenske bezbjednosne konferencije kojoj prisustvuje potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović je učestvovao u nizu panel diskusija posvećenih aktuelnim globalnim i regionalnim krizama, jačanju transatlantskog partnerstva, ulozi Evrope i EU u svijetu, kao i Ukrajini i sukobu na Bliskom istoku.&nbsp; Održan je i sastanak lidera Zapadnog Balkana, fokusiran na evropsku perspektivu i dalji put regiona ka članstvu u EU, na kojem su uvodni govornici bili Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, i ambasador Volfgang Išinger, predsjednik Savjeta fondacije Minhenske bezbjednosne konferencije.&nbsp; U diskusiji, pored ministra Ibrahimovića, učestvovali predstavnici država regiona: Vjosa Osmani, predsjednica Kosova, Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, Edi Rama, premijer Albanije, Timčo Mucunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije Srbije i Peter Grk, generalni sekretar Bledskog strateškog foruma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216120248_a1dafb8f924f56503a6cb8aa1459a70d19ebf601972a3b6ec33df28e06657b9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Istaknuta je snažna podrška Evropske komisije procesu proširenja, te ocijenjeno da članstvo u EU predstavlja ključni faktor stabilnosti i razvoja regiona, koji bi značajno doprinio dugoročnom miru, ekonomskom razvoju i jačanju otpornosti na geopolitičke izazove. - Crna Gora je prepoznata kao predvodnica evropske integracije u regionu i država koja je najdalje odmakla u pristupnim pregovorima. Ocijenjeno je da, uz efikasnu implementaciju reformi, ima realne šanse da postane naredna članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za kredibilnom i dosljednom politikom proširenja EU, koja bi državama kandidatima pružila jasne smjernice i omogućila postepeno pidruživanje, zasnovano na individualnim zaslugama - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Ibrahimović je, na marginama konferencije, razgovarao sa komesarkom Martom Kos. Naglasio je da je Crna Gora u potpunosti posvećena evropskom putu i da je neophodno staviti fokus na ubrzanje integracije Zapadnog Balkana.&nbsp; Kos je ocijenila da Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak, te ukazala na važnost dodatnog intenziviranja reformi, u cilju što skorijeg članstva u EU.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250216120248_0e4641c6f081e275d3dd72045b8bdcf4889c06e84c5cec8298e2223ddba19876" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji"> </figure>  Ministar se, drugog dana konferenije u Minhenu, sastao i sa državnim sekretarom u Ministarstvu vanjskih poslova Države Katar Mohamedom Al-Khulaifijem.&nbsp; Obostrano je ocijenjeno da postoji interes dvije države za jačanje političkog dijaloga i unaprjeđenje bilateralne saradnje, naročito u oblastima ekonomije, turizma, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.&nbsp; Bilo je riječi i o intenziviranju kontakata i saradnje između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Katara.&nbsp; Pored toga, ministar je imao kraće razgovore sa kolegama, šefovima diplomatija Slovenije Tanjom Fajon, Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom i BiH Elmedinom Konakovićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250216120248_6a68858c25782293269cc3450c73b94df67dc9377c6cbd5281acbafa4242c286" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Grlić Radman i Ibrahimović"> </figure>  - Učešćem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, ministar Ibrahimović potvrdio je posvećenost Crne Gore evropskim i evroatlantskim vrijednostima, jačanju stabilnosti i saradnje na Zapadnom Balkanu, kao i proaktivnom doprinosu globalnoj bezbjednosti i sigurnosti - zaključeno je u saopštenju.

Ibrahimović na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji: Uz uspješne reforme, članstvo Crne Gore do 2028. dostižan cilj

Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterijuma, piše agencija Reuters koja navodi da pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.
U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.
<h2>Ukrajina (kandidat od 2022.)</h2>
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili da započnu pristupne pregovore sa Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.
Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. godine. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.
Proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio je 2014. da potpiše sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU stupio je na snagu 2017.
Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
<h2>Moldavija (kandidat od 2022.)</h2>
Evropska unija ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.
Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformiše javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.
Čelnici EU-a odlučili su da počnu pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu započeli su u junu ove godine.
<h2>Turska (kandidat od 1999.)</h2>
Dok je još uvijek bila zvanična država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudska prava i vladavinu.
Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.
Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.
<h2>Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005.)</h2>
Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.
Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.
Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. Međutim, razgovori tek treba ozbiljnije da počnu zbog prigovora susjedne Bugarske zbog istorije i jezika.
<h2>Crna Gora (kandidat od 2010.)</h2>
Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.
Pristupni pregovori započeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU – od kojih su tri privremeno dovršena.
<h2>Srbija (kandidat od 2010.)</h2>
Najveća država Zapadnog Balkana identifikovana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.
Pristupni pregovori započeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.
<h2>Albanija (kandidat od 2014.)</h2>
Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine
Pregovori o pristupanju zvanično su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uslove o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. Međutim, njeni pregovori tek treba da započnu ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.
<h2>Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022.)</h2>
Bosna i Hercegovina je identifikovana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.
Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora da sprovede 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.
U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijumima za članstvo.
<h2>Gruzija (kandidat od 2023.)</h2>
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u martu 2022. godine, da bi Vlade EU dodijelile ovoj državi status kandidata u decembru 2023.
Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.
<h2>Država koja čeka status kandidata Kosovo (podnijeli zahtjev za članstvo u EU 2022.)</h2>
Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti ove države od Srbije 2008. godine.
Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom koji služi kao temelj za pristupni put.

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: clanstvo