Crnogorsko narodno pozorište najavilo je bogat i referentan program za početak 2026. godine, koji obuhvata gostovanje Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, izvođenje nagrađivanih predstava iz sopstvene produkcije, kao i gostovanja nacionalnog teatra u Nikšiću i na Cetinju.
<h3>Gostujući program i predstave CNP-a</h3>
Predstava „U očekivanju oca“, prema drami Mira Gavrana u režiji Paola Tišljarića, u izvedbi Kazališta Marina Držića, biće igrana 15. januara na Velikoj sceni CNP-a.
Repertoar čine i ostvarenja iz produkcije nacionalnog teatra:
<ul>
 <li>&nbsp;„Princeza Ksenija od Crne Gore“ – tekst i režija Radmile Vojvodić</li>
 <li>&nbsp;„Pokojnik“ – po Nušiću, u režiji Egona Savina</li>
 <li>&nbsp;„Gospoda Glembajevi“ – režija Danila Marunovića</li>
 <li>&nbsp;„Bladi Mun“ – autorka Ana Đorđević</li>
 <li>&nbsp;„Večeras improvizujemo“ – režija Paola Mađelija</li>
 <li>&nbsp;„Šćeri moja“ – tekst Maje Todorović, režija Ane Vukotić</li>
 <li>&nbsp;„Gidionov čvor“ – režija Ivana Vanje Alača</li>
</ul>
Za predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“, „Gospoda Glembajevi“, „Večeras improvizujemo” i „Šćeri moja“ obezbijeđen je engleski titl.
<h3>Gostovanja u Nikšiću i na Cetinju</h3>
<ul>
 <li>&nbsp;Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, gostovaće 26. januara u Nikšićkom pozorištu.</li>
 <li>&nbsp;„Šćeri moja“ biće izvedena 30. januara u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“ na Cetinju.</li>
</ul>
<h3>Premijere u Erevatoriju CNP-a</h3>
Završena je prva faza proba za dvije nove produkcije:
<ul>
 <li>&nbsp;„Pred penzijom – Komedija o duši“ Tomasa Bernharda, u režiji Nataše Milićević – premijera u februaru,</li>
 <li>&nbsp;„Kockar“ prema Dostojevskom, u režiji Lidije Dedović – premijera u martu.</li>
</ul>
<h3>Februarska akcija: „Dvoje kao jedno – zaljubi se u pozorište“</h3>
Publiku i ove godine očekuje tradicionalna februarska akcija, u okviru koje će sve predstave iz produkcije CNP-a biti dostupne uz 50% popusta na ulaznice.
Repertoari nacionalnog teatra biće dostupni i na svim letovima Air Montenegra, a ponosni partner CNP-a je Crnogorska komercijalna banka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Premijere „Pred penzijom“ u februaru i „Kockara“ u martu

Predstava „Smrt u Dubrovniku“, u režiji Petra Pejakovića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, realizovana u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, biće izvedena u ponedjeljak, 29. decembra, u 20 časova, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Uloge tumače: Slaviša Grubiša, Emir Ćatović, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić i Maša Božović.
Autorski tim čine dramaturškinja Anja Pletikosa, autor muzike Ilija Gajević, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Ivanka Vana Prelević.
Tekst predstave zasnovan je na više od trideset svjedočanstava koja su prikupili Akcija za ljudska prava i Dramski studio Prazan prostor. Predstava je dio projekta „Opsada Dubrovnika 1991–1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“, koji finansira Evropska unija kroz regionalni program EU podrške izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, a sprovodi UNDP.
Ovaj komad, koji je žiri 35. Festivala hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu opisao kao „pozorišno remek-djelo“, u maju je osvojio nagradu za najbolju predstavu u cjelini na ovogodišnjem izdanju festivala.
Ulaznice su dostupne putem sajta www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici CNP-a. Publika informacije o repertoaru može pratiti i na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i na Viber kanalu pozorišta.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

U CNP- u predstava „Smrt u Dubrovniku“ na Sceni Studio

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj, spajajući umjetnost, dokumentaciju i psihološki rad kako bi podstakla razumijevanje, empatiju i iscjeljenje, kao i spriječila ponavljanje sličnih događaja.
To je saopšteno na pres konferenciji povodom premijere predstave koja će biti izvedena 6. decembra u 20 sati, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, a koja se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“, koji sprovode nevladine organizacije (NVO) Juventas i Atak.
Programski direktor NVO Juventas, Jovan Bojović, rekao je da projekat, kako mu i naziv nagovještava, ima za cilj da kroz više segmenata ukaže na važnost suočavanja sa prošlošću i potrebu za pomirenjem u Crnoj Gori.
- Kroz umjetnički segment realizujemo predstavu „M kao Morin“, koja na nesvakidašnji način spaja umjetnički izraz sa onim što smo kao tim prikupili tokom pripreme, istorijskim činjenicama, svjedočenjima pojedinaca koji su dali svoj doprinos, kao i studijama i analizama svih dostupnih informacija. Sve to, naravno, upotpunjeno je ključnim elementom, umjetničkim pristupom koji sve ove sadržaje objedinjavan u jedinstvenu cjelinu - kazao je Bojović.
Bojović je iskazao zahvalnost Crnogorskom narodnom pozorištu koje je kao nacionalni teatar prepoznalo značaj ovoga projekta i u kojem će se realizovati premijera 6.decembra sa početkom u 20h, kao i CZK „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju, gdje je igranje predstave zakazano za 16. decembar. Istakao je značaj podrške koju je pružio KIC Budo Tomović u kojem je naš tim realizovao pripremu predstave.
&nbsp;- Očekivali smo da će centri za kulturu iz Boke prepoznati značaj ove teme i podržati premijerno ili drugo izvođenje predstave. Međutim, bilo zbog popunjenosti repertoara ili nedostatka hrabrosti da se javno otvori ova tema, ta podrška je izostala. Neka o tome sudi javnost - zaključio je Bojović.
Dramaturškinja i predstavnica ATAK-a Dragana Tripković smatra da na predstavu neće doći oni koji su odgovorni za zločine u Morinju.
- Oni koji su pozvani da odgovore — izostaće. Neće nas kritikovati oni iz pozorišta, kritika će doći doći sa drugih adresa, iz onih krugova koji se i dalje plaše istine. Kritika i cenzura dolaze od onih koji u sebi nose težinu nedovršenih odgovora I krivice. A naše je — umjetnički, moralno, ljudski — da kažemo ono što jeste, bez manevrisanja i bez straha - istakla je Tripković.
Kazala je da su od februara ove godine počeli intenzivno istraživanje: dokumentacija, sudski spisi, literatura, razgovori sa aktivistima, istoričarima, svjedocima i onima koji su lično pogođeni onim što se u Morinju dogodilo.
- Iz tog složenog, potresnog materijala izdvojila se građa predstave: koncept kao osnova dokumentarističkog pozorišnog jezika koji je osmislio reditelj; moja dramska poema kao način da se istina izgovori umjetnički, pozorišno i bez patetike; i konstelacije kao psihološki alat za direktno suočavanje s onim što se godinama izbjegavalo - pojasnila je Tripković.
Ukazala je i da je Crnogorsko narodno pozorište prepoznalo motive, širinu i neophodnost ove teme i otvorilo vrata kao institucionalni partner.
- Time je jedna državna kulturna institucija pokazala spremnost da se uključi u procese suočavanja sa prošlošću — ne deklarativno, nego djelom. Taj gest je omogućio da naša predstava dobije svoj puni scenski okvir, nakon štro su nas odbili u Kotoru I Tivtu,ali i da CNP potvrdi ulogu ozbiljnog i hrabrog aktera u kulturnom životu Crne Gore - navela je Tripković.
Reditelj Filip Grinvald smatra da pozorište po svojoj prirodi voli da se bavi užasom i da na njega odgovara igrom.
- Međutim, ovdje mi se učinilo da taj užas prevazilazi uobičajene okvire pozorišta. Dragana i ja smo danima razgovarali o tome kako da mu odgovorimo. Smatrali smo da linearna, realistička dramska forma nije dovoljna, posebno zato što su, o čemu će kasnije biti više riječi, i počinitelji i egzekutori, i žrtve i nalogodavci, komšije, majke, svi oni koji su u toj priči učestvovali ili bili zahvaćeni, i dalje među nama. To je i dalje otvorena priča kojoj se ne nazire kraj. Veliko je pitanje kako joj pozorište uopšte može odgovoriti - naveo je Grinvald.
Kazao je da je proces bio neizmjerno bolan, navodeći da vjeruje da će u svom ishodištu biti oslobađajući i iscjeljujući.
- To nam je i bila namjera - dodao je Grinvald.
Glumica Jelena Nenezić kazala je da je proces rada na predstavi bio težak i ljekovit.
- To ćemo znati tek kada sve podijelimo sa publikom i čujemo njihova iskustva. Težak je bio jer smo se suočavali sa traumom koja se prelama kroz čitave generacije. Ljekovit možda zato što nas je podsjetio da se istina ne može graditi bez empatije, razboritosti i međusobnog povjerenja - rekla je Nenezić
Govoreći o predstavi, istakla je da ona istražuje složenu dinamiku odnosa počinitelja, žrtava i svjedoka — ne da bi presuđivala, već da bi pokazala koliko su te uloge promjenjive, međusobno uslovljene i duboko ljudske.
- Ponekad se granica među njima zamagljuje, a ponekad bolno jasno ukazuje na ćutanje koje traje godinama. Naš cilj nije da ponudimo jednostavan odgovor, nego da otvorimo prostor da se o tim ulogama konačno progovori - pojasnila je Nenezić.
Dodala je da predstava ne traži od publike da se svrstava, niti da prihvati unaprijed ponuđeno tumačenje.
- Svako ko tokom gledanja osjeti da se nešto lično odnosi na njega, to čini isključivo na sopstvenu odgovornost. Nadam se da će publika osjetiti tu složenost ne kao teret, već kao priliku za razumijevanje - zaključila je Nenezić.
Glumica Jelena V. Đukić kazala je da sve što poznajemo u životu, i dobro i loše, nekada bilo samo ideja, samo misao, kao da neke misli mogu biti opasne već i u toj početnoj formi.
- Pročitaću jednu od misli koje me, zapravo, najviše plaše. Šta je držalo u stezi krvoločne zvijeri koje se nazivaju ljudima? Taj strah danas dijelim sa vama. A na kraju, dijelim i vjeru da je ovo ipak samo misao koja nije opasna i da se neće pretočiti u ideju - navela je Đukić.
Glumica Azra Mehonjić smatra da se svjetlija budućnost može graditi samo kroz zajedničko suočavanje sa prošlošću, navodeći da pojedinačne države nemaju održiv put ako su dio šire strukture eksploatacije.
- Moramo shvatiti da smo kolonijalizovani, da smo jedna od mnogih država globalnog juga čiji se resursi i ljudi eksploatišu, i da je logor bio dio tog sistema - navela je Mehonjić.
Ukazala je da se neke stvari osjećaju na nesvjesnom nivou.
- Ne treba da osuđujemo iz pozicije sigurnosti i da mislimo kako bismo mi postupili drugačije. Treba da razmišljamo o tome da i danas, pred nasiljem koje nam je pred očima, često ne reagujemo. Ono je uvijek tu, čak i kad se čini dalekim, godinama ili kilometrima - rekla je Mehonjić.
Tijana Vuković, koja je u predstavi bila zadužena za sistemske konstelacije kazala je da je ta metoda najdjelotvorniji pristup za rad sa kolektivnom i transgeneracijskom traumom.
Vuković je objasnila da je u ovaj rad ušla iz svog naučnog interesovanja za raspad bivše Jugoslavije, tražeći terapijske metode koje bi mogle pomoći u obradi kolektivnih tema.
- Dugo se bavim time kako se institucije kulture odnose prema tim traumama i da li umjetnost može biti prostor u kojem terapijske metode dobijaju svoje mjesto. Mnogo se o tome govori, ali je vrlo malo projekata koji to zaista realizuju. Zato smatram da je ovo nešto jedinstveno - navela je Vuković.
Naglasila je da se rad na predstavi ne zasniva samo na faktografiji i svjedočanstvima, pojašnjavajući da se ovdje radi o dubljim procesima.
- Svako od nas nosi ove teme u svojim porodičnim i političkim sistemima. Ne možemo ni zamisliti šta se sve može pokrenuti u pojedincu dok radi s ovakvim sadržajem, pogotovo kada to treba sažeti u sat ili dva scenskog vremena - rekla je Vuković.
Producent Edin Jašarović naglasio je da u društvu postoji diferencijacija koja se prepoznaje na političkom nivou, ali da predstava ne postavlja dihotomiju umjetnost naspram politike, niti ulazi u označavanje progonjenog i progonitelja.
- Ova predstava je priča o umjetnosti i moralu. O tome kako se zločin sprovodi, ko ga omogućava i kakav je to sistem koji bi ga, bez ikakvog problema, mogao ponovo omogućiti - pojasnio je Jašarović.
Smatra da, u odsustvu bilo kakve javne politike u ovoj oblasti, postoji opasnost da se društvo „ponovo i bez većeg otpora“ nađe u sličnim obrascima.
Predstava se realizuje u sklopu projekta „Suočavanje s prošlošću kroz umjetnost, edukaciju i društveni dijalog“, koji sprovode Juventas i Atak. Projekat se realizuje uz podršku regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koju finansira Evropska unija a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj predstave isključiva je odgovornost realizatora i ne odražava nužno stavove finansijera.

Predstava „M kao Morinj“ otvara prostor za hrabro i odgovorno suočavanje crnogorskog društva sa zločinom u logoru Morinj

Decembarski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta otvoren je sinoć izvođenjem predstave „Bladi Mun“ s prevodom na znakovni jezik, prilagođeno gluvim i nagluvim osobama, saopšteno je iz nacionalnog taetra, a prema riječima direktora CNP-a Ilije Subotića, ova aktivnost potvrđuje opredijeljenost nacionalnog teatra ka inkluzivnoj kulturi i omogućavanju pristupa umjetnosti svim građanima.
- Za predstavu Bladi Mun večeras je bio obezbijeđen prevod na znakovni jezik u cilju pristupačnosti osobama s oštećenjem sluha. Ovo izvođenje smo realizovali u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Crne Gore, nakon što smo prošlog mjeseca predstavu Princeza Ksenija od Crne Gore prilagodili slijepim i slabovidim licima obezbjeđivanjem audiodeskripcije- kazao je Subotić.
On je dodao da će i predstava Bladi Mun, u okviru daljeg razvoja inkluzivnih praksi CNP-a, početkom naredne godine biti izvedena s audiodeskripcijom.
Direktor Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je značaj ovog događaja za zajednicu gluvih, naglašavajući da je riječ o istorijskom iskoraku u pristupačnosti pozorišnog stvaralaštva.
- Ovo je veoma važno za našu zajednicu. Ovo je prvi put u istoriji da se u pozorištu obezbijedi prevodilac za znakovni jezik. Osjećaj je potpuno novi, potpuno drugačiji. Stvarno, osjećali smo se ispunjeno. Hvala od srca Crnogorskom narodnom pozorištu na ovoj inicijativi i na ideji da naprave da mi gluvi budemo jednaki sa čujućima- kazao je on.
Prevoditeljka na znakovni jezik Tijana Mijušković istakla je da je rad na predstavi bio posebno inspirativan i emotivan, naglasivši da je najvažnije bilo omogućiti publici da u potpunosti doživi scenski događaj.
- Osjećaj je fantastičan. Nije bilo naporno i bilo je uzbudljivo. Prije svega, namjera nam je bila da gluve i nagluve osobe koje su prisustvovale predstavi budu zadovoljne, da im se izvedba dopadne, jer mislim da je mnogima ovo zapravo bio prvi put u pozorištu i prvi put da im je predstava prilagođena- rekla je ona.
Mijušković je dodala da su prethodile i detaljne pripreme, objašnjavajući da su ona i druga prevoditeljka na znakovni jezik unaprijed dobile tekst predstave i da su jednom već prisustvovale izvođenju, što im je omogućilo da se lakše usklade sa ritmom i tempom same radnje. Istakla je takođe da je proces pripreme iziskivao posebnu pažnju kako bi svaki pokret i svaka radnja bili jasno i adekvatno preneseni publici.
Svetlana Pajković, jedna od mnogih zadovoljnih u publici, kojoj je ovo ujedno bio i prvi put da gleda predstavu prilagođenu gluvim osobama, poručila je da joj je veče u CNP-u donijelo posebno i dirljivo iskustvo. Istakla je koliko joj je značilo što je prvi put mogla u potpunosti da prati i doživi pozorišnu predstavu.
- Predstava i glumci su bili predivni. Nijesam očekivala ovako nešto i mnogo mi se svidjelo. Do sada nijesam imala priliku da prisustvujem predstavi prilagođenoj gluvim osobama, tako da mi je ovo jedno predivno iskustvo. Nadam se da će ovakvih predstava ubuduće biti još više- kazala je Pajković.
Inicijativa Crnogorskog narodnog pozorišta da omogući prevod na znakovni jezik i time otvori vrata pozorišta publici koja je decenijama bila uskraćena za ovaj vid umjetničkog iskustva predstavlja važan i istorijski iskorak ka inkluziji. Pozitivne reakcije publike potvrđuju da je riječ o velikom i potrebnom koraku. CNP najavljuje nastavak ovakvih programa i dalje širenje pristupačnosti, čime pozorište sve snažnije postaje prostor jednakih mogućnosti za sve građane.

Istorijski iskorak: U CNP-u izvedena predstava sa prevodom na znakovni jezik

Predstava „Ibzen mašina“ biće izvedena sjutra (četvrtak, 27. novembra) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
Režiju potpisuje Ana Vukotić koja je, s dramaturškinjom Željkom Udovičić-Pleština, u „Ibzen Mašinu“ objedinila četiri djela čuvenog norveškog dramskog pisca Henrika Ibzena.
Uloge tumače: Simo Trebješanin, Jelena Minić, Žana Gardašević-Bulatović, Miloš Pejović, Ana Vujošević, Dejan Ivanić, Luka Stanković, Radmila Škuletić, Lazar Đurđević, Jovan Dabović i Ana Vučković.
Naša Mašina, kako kaže Udovičić-Pleština, uzima za okvir „Stubove društva“, ali koristi kao svoje pogonsko gorivo i motive, teme iz „Narodnog neprijatelja“, „Hede Gabler“ i „Nore“. I govori o svijetu u kojem su sve mane i slabosti ne samo dozvoljene nego čak i poželjne.
„Kompaktna konzervativna većina, liberalni mediji nerijetko proglašavaju vlasnike tih osobina uspješnima, pa su ti stubovi društva; koje vodi želja za moći i profitom – prečesto smatrani nedodirljivima. Kao i uvijek, konflikt je između morala i interesa, između istine i ekonomije. Unaprijed znamo da u društvu koje zagovara samo profit istina teško pronalazi put. Zašto? Jer svjedočimo beznađu koje nas proždire, urušavanju javnog morala, pretvaranju medijskog prostora u duhovnu kaljužu, bešćutnosti liberalnog kapatalizma, demokratiji koja se prometnula u demokraturu. Zato naša Mašina ne može i ne smije ostaviti krivce nekažnjenima. Ona ipak otvara prostor nade. U bolje. Sjutra“, zapisala je Udovičić-Pleština.
Drame, po kojima je predstava rađena, prevela je Anka Katušić-Balen. Za scenografiju i dizajn plakata je zaslužan Vanja Magić, za kostime Lina Leković, dok su koreografija i scenski pokret djelo Sonje Vukićević. Dizajn svijetla Ana Vukotić i Vanja Magić, dok je rediteljka Vukotić potpisala i izbor muzike. Asistentkinja režije je Nataša Milićević, a za kostimografiju i scenografiju Mia Đurović i Jelena Ivančević. Izvršna producentkinja predstave je Janja Ražnatović.

CNP: „Ibzen mašina“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović, u adaptaciji i režiji Ane Vukotić, biće izvedena sjutra (subota, 22. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, uz obezbijeđen engleski titl.
Drama „Šćeri moja“ u središte postavlja položaj žene u savremenom društvu i odnos prema ženskom djetetu, kroz istorijski okvir koji otvara prostor za univerzalna pitanja rodne ravnopravnosti. Priča prati odrastanje knjeginje Zorke Petrović – od djevojčice koja se igra loptom, do odrasle žene udate za Petra I Karađorđevića. Kroz njen razvoj, predstava oslikava društvo u kojem, uprkos istorijskom odmaku, žene i dalje nijesu ravnopravno tretirane.
Uloge tumače: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Autorski tim čine: scenograf Aleksandar Vukotić, kostimograf Leo Kulaš, asistentkinja kostimografa Lina Leković, kompozitor Aleksandar Radunović Popaj, koreografkinja Sonja Vukićević, saradnik na dramaturgiji Balša Poček, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Drama „Šćeri moja“ nagrađena je kao najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta, a premijerno je izvedena 17. maja 2016. godine.
Ulaznice su dostupne na sajtu www.cnp.me
&nbsp;i na biletarnici pozorišta. Publika sve informacije o aktuelnim programima može pratiti i putem zvaničnih Facebook, Instagram i Viber kanala CNP-a.
Repertoari Crnogorskog narodnog pozorišta dostupni su i na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro.

CNP: „Šćeri moja“ sjutra na Velikoj sceni

Predstava „Predmet Medeja“, nastala u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Kulturnog centra Bar, biće izvedena večeras u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, u okviru takmičarske selekcije 21. Međunarodnog festivala glumca.
Odlukom selektora Miloša Latinovića, u ovogodišnjem takmičarskom programu nalazi se pet predstava. Pored CNP-a, publici su se predstavila i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Hrvatsko narodno kazalište iz Varaždina, Narodno pozorište Sarajevo i Scena MESS, kao i Zvezdara teatar iz Beograda.
Festival, koji se održava pod sloganom „Svako je sjena sebe samoga“, počeo je 16. novembra, a završava se sjutra veče dodjelom nagrada i kabareom „Dobra stara vremena“ u čast nagrađenih.
„Predmet Medeja“ donosi savremen, gotovo forenzički pogled na Euripidovu junakinju, otvarajući pitanja krivice, nasilja i granica ćutanja unutar intimnih odnosa i društvenih očekivanja.
Uloge tumače: Nada Vukčević, prvakinja drame CNP-a, Jovan Dabović, Luka Stanković, Ivona Raković i Jelena V. Đukić.
Režiju potpisuje Diego de Brea, koji je zadužen i za idejno rješenje i dizajn svjetla (uz Dejana Kalezića i Sretena Miloševića). Dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, dok su asistenti Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obradu zvuka potpisuje Filip Radević, video i foto materijal Duško Miljanić i Vukša Vujošević, za scenski govor zadužena je Dubravka Drakić, a izvršni producent je Danilo Milatović.

CNP: „Predmet Medeja“ večeras na Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću

Povodom 13. novembra – Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) biće izvedena predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u utorak, 11. novembra, i srijedu, 12. novembra, sa početkom u 20 sati.
Jedna od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta, „Princeza Ksenija od Crne Gore“, donosi emotivnu priču o sudbini crnogorske princeze. Komad je premijerno izveden u Zetskom domu na Cetinju 1994. godine, a u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici 1997. godine.
Nova inscenacija ove antologijske predstave donosi nastupe izuzetne glumačke ekipe: Varje Đukić, Ane Vučković, Dejana Ivanića, Izudina Bajrovića, Gorane Marković, Aleksandra Radulovića, Jelene Laban, Slobodana Marunovića, Dušana Kovačevića, Ane Vujošević i Lazara Đurđevića.
Predstava je urađena u saradnji sa Kraljevskim pozorištem „Zetski dom“, a dramaturg je Božo Koprivica. Kostimograf je Boris Čakširan, scenografkinja Marija Kalabić, kompozitor Žarko Mirković, dok je asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović.
Izvršni producenti su Danilo Milatović i Vukosava Tomović, urednik kataloga je Janko Ljumović, a saradnica Darja Šuković.
Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ još jednom će, u čast Njegoševog dana, podsjetiti publiku na slavno kulturno i istorijsko nasljeđe Crne Gore, kroz priču o jednoj od njenih najznačajnijih i najintrigantnijih ličnosti.

CNP: Predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“ povodom Njegoševog dana

Predstava „Ja sam ona koja nisam“, rađena po tekstu Mata Matišića, u režiji Vita Taufera, biće izvedena večeras (ponedjeljak, 10. novembar) u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Riječ je o komadu koji se sastoji od tri jednočinke, od kojih svaka na svoj način promišlja žensko pitanje – od mladosti i porodičnog nasljeđa, preko zrelosti i životnih odluka, do kasnijih godina i suočavanja sa sopstvenim izborima i prolaznošću. Tri žene, tri različita pogleda na život i borbu u muškom svijetu, čine okosnicu ove intrigantne dramske cjeline.
Uloge tumače:
I čin – Anđela Marunović, Nikola Vasiljević, Gorana Dragašević, Srđan Grahovac, Žaklina Oštir, Jelena Nenezić, Dejan Đonović, Lazar Dragojević, Predrag Pavićević, Marko Kažić, kao i studentkinje glume FDU Cetinje: Mina Mićović, Andrea Drašković, Radmila Škuletić i Kristina Mrkić.
II čin – Ana Vučković, Zoran Vujović, Lazar Dragojević i Davor Dragojević.
III čin – Varja Đukić, Izudin Bajrović, Lazar Đurđević, Ana Vučković, Anđela Marunović i Srđan Grahovac.
Autorski tim čine: Stefan Bošković (dramaturg), Lazar Bodroža (scenograf), Lina Leković (kostimografkinja), Mate Matišić (muzika), Julija Milačić-Petrović Njegoš (koreografkinja) i Nela Otašević (izvršna producentkinja).
Ulaznice su dostupne na biletarnici CNP-a i putem sajta www.cnp.me
.Publika sve informacije o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može pratiti i na Facebooku, Instagramu i Viber kanalu.

CNP: Predstava „Ja sam ona koja nisam“ večeras na Velikoj sceni

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: cnp