Nakon velikog nevremena koje je posljednjih dana zahvatilo crnogorsko primorje, na više budvanskih plaža zabilježene su velike količine otpada koje je more izbacilo na obalu.
Prema snimcima, uz obalu su rasuti plastika i različite vrste smeća, što je izazvalo zabrinutost zbog uticaja istog na životnu sredinu.
I pored napora pojedinaca, nevladinih organizacija i nadležnih institucija, morski otpad i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških problema na crnogorskom primorju.
Kako se navodi, snimci su zabilježeni na lokalitetu Brijeg od Budve, na plaži Ričardova glava, dok su, prema dostupnim informacijama, slični prizori uočeni i na drugim budvanskim plažama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uz obalu rasuti plastika i različite vrste smeća

Njegova vizija oblikovala je moderni Dubai i zauvijek redefinisala pojam investicije na Bliskom Istoku. Mohamed Alabar, istaknuti investitor koji sada planira velike projekte u Crnoj Gori, u ekskluzivnom intervjuu za crnogorske medije iz Dubaija otkriva svoje ambiciozne planove za našu zemlju. O Crnoj Gori govori kao o netaknutoj destinaciji sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. Ističe prelijepu prirodu, od zadivljujuće obale do impozantnih planina, i naglašava da su ljudi ovdje topli i gostoljubivi. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dragulj izuzetne ljepote i neponovljive energije. Ključno pitanje glasi – gdje će ulagati? Alabar odgovara da intenzivno istražuje cijelu crnogorsku obalu, ali i planinska skijališta. Njegova vizija uključuje razvoj vrhunskog ljetnjeg rizorta, koji bi dodatno pozicionirao Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na globalnoj mapi luksuznog turizma. Gospodine Alabar, hvala Vam za gostoprimstvo i prilikuda sa Vama popričamo o aktuelnim temama, ali i Vašem razvojnom putu. Društvo nam na početku ovog intervjua pravi mali Mohamed, Vaš unuk, pa za početak recite nam o toj viziji od koje je sve počelo, kada ste jednom i sami bili mali Mohamed? ALABAR: Ne znam da li je to bila vizija, ali znate, mislim da smo mi kao ljudska bića pod uticajem mnogih stvari u životu. I mislim da, ako nas one lijepo dodirnu, to je blagoslov. Cijelog svog života gledam velike, prelijepe zemlje, predjele, i divim im se. Pretpostavljam da sam duboko u sebi upravo to govorio: hoće li moj narod tako živjeti? Može li se to desiti u mom gradu, u mom mjestu? To je bilasamo misao. A kako sam bivao stariji i mogao da idem naprijed, pokušao sam jednu stvar i onda se ona ostvarila... Imao sam i mnogo pomoći. Moja vlada je bila podrška, ljudi su mi vjerovali, ekonomija je bila u redu. Dakle, postoji mnogo elemenata, i Bog je bio tu. A onda je to postala navika – da mislim da mi kao ljudska bića želimoda živimo lijep život.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a" data-rendition-name="original" width="4591" height="3104" loading="lazy" alt="Alabar sa unukom"> <figcaption>Alabar sa unukom(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>MOGU BITI HRABAR</h2> U Vašoj karijeri je puno toga čime se možete pohvaliti, a mi sjedimo preko puta Burdž Kalife, najvišeg arhitektonskog zdanja na svijetu koje je Vaš projekat. Koja je tajna koja stoji iza tog uspjeha? ALABAR: Ne znam da li postoji tajna, ali definitivno kada sam bio mlad, mislim da sam vjerovatno bio uplašen. Nijesam mislio da mogu išta od ovoga da uradim. Ali ljudska bića, postepeno, uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, ljudi sa kojima radite, porodice... i to se desi. Ako ste na pravom mjestu – a morate biti na pravom mjestu, naravno – onda kažete: mogu biti hrabar. Baš kao kada je Njegovo Visočanstvo željelo da izgradim Burdž Kalifu. Prvobitno sam projektovao zgradu od 90 spratova. Ali njegova vizija je bila toliko velika. Rekao je: ne, to se neće desiti. Ako nijeviše od bilo čega drugog na svijetu – ne dolazi mi. Ne želim da te vidim. Dakle, imaš i vođu koji ti pomaže da ideš naprijed. I zaista mislim da to dugujemo našim porodicama. Dugujemo to našem društvu, našoj zemlji, našim komšijama, našim prijateljima – da treba da pomažemo jedni drugima da idemo naprijed na mnogo, mnogo načina. Mnogi zaposleni sa kojima smo ovdje razgovarali kažu da ste mudar čovjek sa dalekom vizijom i da je zadovoljstvo raditi sa Vama. Koja je tajna tog dobrog odnosa sa Vašim timom? ALABAR: Pa, dobro, ne znam baš da li svi vole da rade sa mnom, jer nisam lak šef. Da, brz sam. Zahtijevam kvalitet. Zahtijevam dobar dizajn. Zahtijevam dobru korisničku podršku. Zahtijevam sve. Uvijek govorim svojim zaposlenima: morate biti kao umjetnici. Kada radimo naš razvoj, moramo znati puteve, pejzaže, igrališta, muziku, umjetnost, hranu, osvjetljenje, hotele, kupovinu, velnes, fontane, operskekuće, vatromete... Mislim, morate znati sve. I zaista mislimda, ako ste zaljubljeni u ono što radite, lako je sve naučiti. Ali ako ne volite ono što radite – ne ide. Dakle, imam odličan tim. <h2>RADITE NAPORNO</h2> Ali zaposleni kažu da, i kada pred njih stavljatezahtjevne zadatke, uvijek im objasnite razlog zbogkojeg im bude lakše da ih obave. Je li tako? ALABAR: Svi su oni mladi ljudi. Napravio sam više grešaka u životunego svi oni zajedno. I naučio sam iz tih grešaka. Ali istovremeno, mislim da je agonija koju nosim u sebi to što, znate, u mojim godinama sam pod pritiskom. Ljudi očekujuda radim dobre stvari, dobre projekte, da živimo lijep život, uz kvalitet i odgovornost. Čak mi je i vlada stavila velikiteret jer mi vjeruje. I to je na mene stavilo veliki pritisak – da ne želim nikoga da razočaram. Moram da primijenimnajbolju tehnologiju koju imamo. Dakle, nakon svegaurađenog, sada sam pod pritiskom da – šta god da uradim – mora biti još bolje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  I sada, nakon svih Vaših uspjeha, kako biste savjetovali malenog Mohameda, ili uopšte – mlade ljude? ALABAR: Pa, rekao bih mu da, ako ga Bog podari pozitivnim, otvorenim umom, da samo vrijedno radi, da bude iskren u vezi sa onim što radi. Praviće sigurno greške, ali da uvijek ide naprijed jer se svijet razvija. Smatram da naše društvo, mi sami kao ljudska bića, naše zemlje, naši gradovi, naši građani – svi imamo dužnost da idemo naprijed. U suprotnom, zaostaćemo. I barem kako ja osjećam – moramo biti ukorak sa svijetom. I zaista mislim da je to postala moja navika u načinu na koji poslujem. Probao sam to u mnogim drugim gradovima i dobro je funkcionisalo. Dakle, to je zaista dobra formula. Zato – budite pozitivni. Radite zaista naporno. Budite iskreni u vezi sa onim što radite. I morate biti hrabri. Intervju sada nastavljamo sami. Ugostili ste delegaciju crnogorskih medija ovdje u Dubaiju, gdje ste realizovalii svoje najveće projekte: Burdž Kalifu, Dubai Hills, Dubai Mall. A kada se i kako rodila ideja da Crna Gora bude jedna od Vaših investicija? ALABAR: Kada sam pogledao vašu obalu, veličinu vaše zemlje, veličinu vaše populacije, veličinu BDP-a, udio turizma, rekao sam: ovo može ići mnogo dalje. Sagledao sam nivoplata, hotelske cijene u određenim oblastima... Na primjer, 120 eura za dan na moru – pa ne možete biti na plaži za 120 eura, trebalo bi da bude 400 eura. Dakle, ima tu mnogo da se uradi, ali to nije pitanje novca. Radi se o napretku društva, o kretanju naprijed. Radi se o ponosu stanovništvakada mu ekonomija napreduje. Gledao sam vaše podatke. Inače, bili smo tamo prije 20 godina – Dubai je bio takav.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> </figure>  <h2>CRNA GORA IMA NEVJEROVATN POTENCIJAL</h2> Kako i gdje vidite budućnost Vašeg investiranja u CrnojGori? ALABAR: Pa, zemlja je veoma zanimljiva. Netaknuta je, ima nevjerovatan potencijal, prelijepe ljude, prelijepu zemlju – bilo da je u pitanju obala ili planine. Osim toga, naravno, nalazi se u Evropi. I ono što shvatam jeste da je Crna Gora potcijenjena. Ima toliko prostora za napredak. Sviđaju mi se neke od promjena koje se dešavaju u zemlji. Sada razmatram nekoliko mogućnosti. Ako se nešto desi i akodobijem priliku – obećavam vam, pokušaću da uradimdobar posao. Pomenuli ste da biste sarađivali sa nekim od domaćih investitora. Da li ste imali nekog određenog na umu? ALABAR: Pa, ne, ne baš. Ali vjerujem da znate, ili da ste primijetili, da ovdje u Dubaiju imam oko 40.000 akcionara u svojojkompaniji. A u Egiptu imam blizu 11.000 lokalnihakcionara. Zato mislim da je dobro za mene kao stranca, kada dolazim u zemlju, da investiram zajedno sa lokalnimstanovništvom. Dakle, u bilo kom gradu da imam svojprojekat, volio bih da pozovem lokalne biznismene da mi se pridruže. Da se osvrnemo na one teme koje su uzburkale domaću javnost. Većinu lokalnih plaža ste vratili lokalnim zakupcima. Šta se dešava sa onom jednom u Ulcinju koju ste zakupili? Da li je pripremate za sezonu? ALABAR: Ne, mislim da sada razgovaramo sa nekim. Mislim da se nešto trenutno dešava sa tom jednom preostalom plažom. Najvjerovatnije će je i neki operater preuzeti. Mislim da se upravo sada nešto radi po tom pitanju. Da li razmatrate plažu Buljarica za svoje investicije? ALABAR: Istražujem cijelu obalu. Takođe, istražujem i planinska skijališta. Zaista bih volio da izgradim dobar ljetnji rizort u Crnoj Gori. Kada Vas možemo očekivati? ALABAR: Nadam se da ću možda pronaći nešto u naredna tri mjeseca. Ili bar naznaku da bismo mogli nešto da uradimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>PRVO ME PROVJERITE, NEMOJTE SAMO NEGATIVNO PRIČATI</h2> Da li ste malo razočarani odnosom prema Vama i navodima dijela nevladinog sektora da perete novac? I kako vidite korake Vlade u Vašem slučaju? ALABAR: Nisam razočaran. Ali ono što je u potpunosti promijenilo moje gledanje na tu situaciju jeste to što, kada sam drugi, treći put otišao u Crnu Goru i šetao ulicama, ljudi su me prepoznali. Bili su tako ljubazni. Dočekivali su me... Govorili su mi: nadam se da ćete ostati duže, nadam se da ćete nešto uraditi u mojoj zemlji. Ja sam veoma emotivan čovjek. Rekao sam: uradiću nešto u ovoj zemlji. I nije me briga ako ljudi sumnjaju u vezi sa bilo čim. Na to imaju puno pravo. Ali – morate me provjeriti ako mislite da sam loš. Prvo me provjerite. Nemojte samo negativno pričati. Istražite. Ali dobra vijest je da mislim da sada ostale tek samo dvije, tri osobe koje o meni govore negativno. Većina ljudi u Crnoj Gori je bila ljubazna prema meni, prijatno su me dočekali i uzbuđeni su. A to je za mene veliki podstrek. I nadam se da ih neću iznevjeriti. <h2>OVAJ MOHAMED IZ DUBAIJA – ON JE BIO DOBAR ČOVJEK</h2> Da li biste sada, nakon svega što ste prošli u crnogorskoj javnosti, imali savjet za nove investitore ili možda neki savjet za Vladu kod najava ovako velikih Investicija? ALABAR: Nemam savjet ni za koga. Mislim da je to bila moja stvar. Moram da upravljam svojim poslom. I sve što mogu da vam kažem je da sam zaista uzbuđen što me ljudi dočekuju. Zato ozbiljno tražim prilike i uradiću nešto u Crnoj Gori. Obećavam vam. Obećavam vam! Uradiću to. Uz to, znate, dobijam mnogo predloga iz mnogih gradova, od mnogih biznismena. Dakle, svakako bi trebalo da nešto uradim. A to što kažete da su mediji prenosili – mislim da su me stvarno još više uzbudili, jer mislim da je vaša zemlja veoma zanimljiva i da moram da poslujem sa njom. Stvoriću nešto što je toliko lijepo da će ljudi reći: vau, ovaj Mohamed iz Dubaija – on je bio dobar čovjek. U jednom od Vaših ranijih intervjua pomenuli stemogućnost osnivanja svojevrsnog centra za obuku lidera. Da li tako nešto planirate da sprovedete i u Crnoj Gori? ALABAR: Program liderstva mi je u srcu, jer sam i sam bio dio tog programa i eto – valjda sam postao neko poseban. Zato bihzaista volio da to ponovim u svakoj zemlji u kojojposlujem. Moj tim u Albaniji sada su profesionalci prveklase, ali smo ih obučavali tri, četiri godine. Moj tim u Srbiji je takođe prva klasa. Dakle, gdje god da idemo – ljude koje dovodimo u naš tim obučavamo. Dovodimo ih u Dubai, vodimo ih u druge zemlje. Mislim da bi bilo veoma zanimljivo imati centar za obuku za tehnologiju i ugostiteljstvo u Crnoj Gori. <h2>NEVJEROVATNA LJEPOTA, NEVJEROVATNI LJUDI</h2> <h2>Kada biste svoju porodicu vodili u Crnu Goru na odmor, gdje biste birali da odete – na more ili na planinu?</h2> ALABAR: Pa, znate, moja majka želi da ide u planine. Nedavno smo isplanirali putovanje. Kao Arapi, znate, mi više volimo planine jer je ljeto veoma vruće kod nas, kao što vidite. Dakle, trčimo u hladnije krajeve, i znate – neki od gradova koje sam vidio u vašoj zemlji su samo sat udaljeni odglavnog grada. To je jednostavno nevjerovatna ljepota, nevjerovatni ljudi, vrijeme... Mada i obala Crne Gore je nevjerovatna. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPys-pmq6WtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Alabar: Sigurno dolazim u Crnu Goru - napraviću nešto po čemu ćete me pamtiti

Prvomajski praznici, sunčano i toplo vrijeme, idealna su prilika za produženi vikend na Crnogorskom primorju, piše Primorski portal.
- Slobodni dani i lijepo vrijeme motivisali su mnogobrojne Podgoričane i građane sa sjevera Crne Gore, regiona da uživaju u moru i suncu, ljepotama primorskih gradova. Kilometarske kolone iz pravca Podgorice ka Primorju potvrda su da mnogi žele da uživaju na obali mora- piše Primorski portal.
Rijetki su sa Primorja krenuli na sjever.

Kilometarske kolone iz Podgorice ka moru

Regionalni vodovod „Crnogorsko primorje“ ovu ljetnju turističku sezonu trebalo je da dočeka sa filterskim postrojenjem od 100 l/s koje bi trebalo da bude bajpas za obezbjeđivanje dovoljne količine vode za primorske opštine tokom ljeta, međutim, kako tvrde zapošljeni u ovom preduzeću, postoji ozbiljna bojazan da ovaj posao neće biti na vrijeme okončan. - Zbog smanjene izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, sa kojeg se snabdijeva Crnogorsko primorje, Vlada i stručnjaci iz ove oblasti su u proteklih nekoliko godina tražili rješenje kako bi spriječili nestašicu vode u špicu sezone. Tako je na prijedlog tadašnjeg menadžmenta Regionalnog vodovoda, na lijem je čelu bio Borislav Ivanković, Vlada Dritana Abazovića u julu 2023. godine opredjelila iznos od cca 577.000 eura za izgradnju mobilnog postrojenja od 100 l/s koje bi obezbijedilo dovoljne količine vode. Novac je uplaćena 2. avgusta iste godine, međutim, predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić odjednom se predomislio i počeo da opstruira realizaciju zaključka Vlade tražeći modalitet da se preduzeće zaduži skoro šest miliona eura i da samostalno izgradi stacionarno postrojenje kapaciteta 500 l/s, pritom ne vodeći računa o zakonskim i tehničkim preduslovima za realizaciju takvog poduhvata – ističu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423070452_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>I DALJE U OSTAVCI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vododvod)</figcaption></figure>  Podsjećaju da je za postrojenje od 100 l/s trebalo skoro dvije godine priprema da bi dobili sve neophodne saglasnosti i dozvole za UT uslove. - Lakušić je sa svojim savjetnikom Željkom Raičevićem 14. februara prošle godine prvo pozvao na sastanak predstavnike firme „Exploring“ nudeći im avansnu uplatu od skoro 700.000 eura za početak izgradnje postrojenja - bez projekta, građevinske dozvole i bez sprovedenog postupka javne nabavke. Na taj sastanak nije bio pozvan tadašnji izvršni direktor preduzeća Ivanković, nego su ga zaposleni obavijestili i zatražili da i on prusustvuje. Lakušićev pokušaj nije uspio, ali je on nastavio da opstruira projekat, pa je skoro dva mjeseca držao u fioci saglasnost za zaključivanje ugovora sa izabranim ponuđačem za izgradnju mobilnog postrojenja čime je direktno ugrozio i sistem Regionalnog vodovoda. A onda je optužio Ivankovića da je on kriv što filtersko postrojenje nije postavljeno – kažu zapošljeni koji su se obratili Portalu ETV. Kada je Lakušić u novembru prošle godine smijenio Ivankovića i imenovao Krsta Radovića za novog izvršnog direktora, konačno je počela i realizacija ovog projekta. - Međutim, na pragu ljetnje sezone, postrojenje se ni ne nazire – upozoravaju oni. Ugovor sa izvođačem, izabranim na tenderu, kako kažu, potpisan je sredinom septembra prošle godine, a u oktobru je potpisan ankes ugovora i gradnja je trebalo da počne u decembru. Ali, nakon smjene Ivankovića, dodaju naši sagovornici, potpisana su još dva ili tri ankesa kojima su produženi rokovi, odnosno izmijenjeni projekti. - Sala za filtersko postrojenje je pripremljena, a da li je projekat gotov, da li je revidiran - pitanje je koje Lakušić, u ostavci i Radović, direktor koji ne ispunjava uslove za tu poziciju, kriju od očiju javnosti. Logično je da sumnjamo da će posao biti gotov do početka sezone, jer ovakav rukovodeći kadar nije sposoban da riješi ni druge probleme – bilo je, na primjer, više od osam slučajeva pucanja cijevi u posljednjih nekoliko mjeseci – kažu naši sagovornici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423070456_851619dcfe5122b183c2e3a915ca9af69a8ad80ab16953fd7af9d882164f216f" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>NEZAKONITO IZABRAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Objašnjavaju i da je za filtersko postrojenje potrebno da se uveze neophodna oprema, da se uradi platforma na Jezeru za pumpe, da se montira oprema i poveže u cijelinu, pa da se postrojenje pušti u rad i utvrdi da li kapacitet i kvalitet vode odgovara propisanim uslovima. A sve to, dodaju naši sagovornici, pod uslovom da je projekat urađen i revidovan i da su dobijene sve saglasnosti od regultora i institucija. - Zašto resorno ministarstvo na čelu sa Damjanom Ćulafićem i Vlada ćute na sva deašavanja u Regionalnom vodovodu mi ne razumijemo. Očekuje da se okonča ova agonija, a to je moguće promijenom komplet Odbora direktora i imenovanjem novog izvršnog direktora – zaključili su zapošljeni u Regionalnom vodovodu. Portal ETV uputio je pitanja ovom državnom preduzeću o statusu projekta gradnje filterskog postrojenja. Iz kompanije su 28. februara saopštili kako vodosnabdijevanje tokom sezone neće biti ugroženo, odnosno da su počeli radovi na izvorištu Bolje sestre za gradnju filterskog postrojenja, što, kako su tada istakli, dovodi do apsolutne sigurnosti u vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja tokom naredne turističke sezone. Tada su saopštili i da će Regionalni vodovod, kako bi dugoročno bio riješen problem vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ove godine početi sa realizacijom projekta gradnje još jednog postrojenja, dodatnog kapaciteta 500 l/s.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423070456_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>SAOPŠTILI DA VODODSNABDIJEVANJE NEĆE BITI UGROŽENO: Regionalni vodovod(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Regionalni vodovod bio je jedna od tema skupštinskog zasijedanja prošle sedmice kada je poslanik Boris Mugoša pitao ministra održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića, koja je tek tada i zvanično obznanjena, iako je Portal ETV još 19. februara objavio tu informaciju. Objavili smo u martu da Vlada ne stavlja na dnevni red Lakušićevu ostavku i razrješavanje Odbora direktora Regionalnog vodovoda zato što lider Demokratske narodne partije Milan Knežević traži novo uhljebljenje za njega, a nakon što je eksplicitno odbijeno da uđe u Odbor direktora Monteputa, - Spajić ne smije da ulazi u sukob sa Kneževićem zbog stabilnosti Vlade, pa je „kupio“ još malo vremena i odgodio izbor novog Odbora direktora Regionalnog vodovoda uz pomoć ministra finansija koji još nije poslao prijedlog ko će biti predstavnik tog ministarstva – kazali su tada naši izvori. Vlada do danas nije konstatovala Lakušćevu ostavku. Kako su Portalu ETV saopštili zapošljeni u Regionalnom vodovodu Lakušićeva plata je 4.500 eura, a Radovićeva 4.000. Na čelo odbora direktora ove kompanije imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Kaćuša Krsmanović

Sezona na vidiku, a filterskog postrojenja niđe

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: crnogorsko-primorje