Političko-mafijaški napad na kolegu Jovanovića, posljedica je medijske hajke glasila Andrije Mandića koji ni poslije napada ne posustaje, napisao je na mreži Iks, zamjenik predsjednika SDP-a, predstavnik Evropskog saveza i šef Skupštine opštine Budva Petar Odžić.
Odžić tvrdi da je, iako Mandić kaže da je napad na Jovanovića lične prirode, to daleko od istine.&nbsp;
- Ostaje pitanje, zašto policija nije ranije reagovala, ako im je Jovanović u više navrata sugerisao o kakvim se osobama radi?! &nbsp;Ministre Šaranoviću, &nbsp;da li da se opet samo jednostavno "vratimo redovnom životu"?! &nbsp;- upitao je Odžić.&nbsp;
Prema njegovim riječima režim Andrije Mandića je ovim doživio potpuni krah, medijska hajka i političko-mafijaško djelovanje će biti poraženo, kako kažem, uskoro.
- Poslije pucanja iz službenog vozila, prebijanja Predsjednika opštine, &nbsp;šta nam još oslobodioci iz NSD-a spremaju?! No pasaran! - zaključio je Odžić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odžić: Političko-mafijaški napad na Jovanovića posljedica medijske hajke glasila Andrije Mandića koji ni poslije napada ne posustaje

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković najoštrije je osudio napad na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića i pozvao nadležne da hitno rasvijetle slučaj i obavijeste javnost o svim detaljima.
- Skandalozno je da se Nikoli Jovanoviću i Petru Odžiću kao nosiocima zdravih promjena u Budvi, mjesecima crta meta i da u ovoj nesrećnoj državi niko ne reaguje. Pitam se što je sledeće?! Ovakva Crna Gora nije ni za društvo najnerazvijenijih afričkih zemalja, a ne Evropske unije!”, kazao je Đurašković.

1250x600

1084x550

Đurašković: Jovanoviću i Odžiću se mjesecima crta meta, u ovoj nesrećnoj državi niko ne reaguje

Nanošenje teških tjelesnih povreda predsjedniku Opštine Budva Nikoli Jovanoviću je posljedica klime koja se kreira kako iz državnog, tako iz lokalnog parlamenta od strane onih koji se i danas ne mire s činjenicom da su politička prošlost Budve, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista Budva.&nbsp;
Konkretno, kako ističu, Nova srpska demokratija u kontinuitetu crta metu Jovanoviću, pa u svijetlu prijetnji kojima je bio izložen svega nekoliko mjeseci unazad od kriminalnih struktura, za koje se u Budvi dobro zna u čije ime i za čiji račun postupaju, jasno je da jutrošnji brutalni napad nije incident.
- Zaključno, pozivamo nadležne državne organe da u najskorijem roku rasvijetle slučaj i procesuiraju počinioce ovog kukavičnog čina, te da uspostave bezbjednosne uslove u Budvi u čijim okvirima građane neće biti strah da izađu na ulicu - zaključuju iz budvanskog DPS-a.&nbsp;

DPS Budva: Nanošenje teških tjelesnih povreda Nikoli Jovanoviću posljedica mete koju mu mjesecima crta Nova srpska demokratija

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije". Istakao je i da će, kada taj dan dođe, Izrael i Iran ponovo biti lojalni partneri.
- Svi se nadamo da će perzijska nacija uskoro biti oslobođena tiranije, a kada taj dan dođe, Izrael i Iran će ponovo biti lojalni partneri u izgradnji budućnosti prosperiteta i mira za oba naroda - rekao je Netanjahu na sedmičnom sastanku kabineta.
Dodao je da Izrael pomno prati dešavanja u Iranu.
- Narod Izraela i cijeli svijet su u strahopoštovanju pred ogromnom hrabrošću iranskih građana - naveo je Netanjahu.
Ministar vanjskih poslova Gideon Sar dao je slične komentare.
- Podržavamo borbu iranskog naroda za slobodu i želimo im uspjeh. Mislimo da zaslužuju slobodu. Nemamo nikakvo neprijateljstvo s iranskim narodom - kazao je juče Sar.
Netanjahuove izjave uslijedile su nakon što je iranski zvaničnik upozorio da će njegova zemlja napasti američke vojne i brodske ciljeve ako Sjedinjene Američke Države napadnu Iran.
Iran je više puta optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael za podsticanje nemira i pokušaj potkopavanja nacionalnog jedinstva Islamske Republike.

Netanjahu se nada da će Iran uskoro biti oslobođen "tiranije": Kada taj dan dođe, bićemo lojalni partneri

Kada su se evropski saveznici sastali u Parizu kako bi učvrstili bezbjednosne garancije za Ukrajinu, tamo su bili i izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa. To je nakratko pružilo nadu da bi glas EU mogao da se čuje u Vašingtonu uprkos žestokoj kontroverzi oko Grenlanda, piše Dojče vele.
- U velikoj mjeri smo završili bezbjednosne protokole - rekao je Stiv Vitkof, jedan od dvojice izaslanika, dok je stajao uz lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine u predsjedničkoj palati u Parizu. 
- Ovo je važno kako bi, kada se ovaj rat završi, bio završen zauvek - dodao je Vitkof.
Ipak, čak i dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo potpisivale odlučnost da u poslijeratnom scenariju rasporede trupe u Ukrajinu, SAD nisu ponudile da priteknu u pomoć tim trupama u slučaju da Rusija ugrozi njihovu bezbjednost.
<h2>Kako bi raspoređivanje moglo da izgleda?</h2>
Prošle sedmice Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina potpisale su deklaraciju o namjerama da se rasporede „multinacionalne snage“ kao podrška obrani i obnovi Ukrajine - nakon rata.
Stručnjaci kažu da deklaracija, kao potpisani dokument, predstavlja čvršću i formalniju garanciju Ukrajini.
U utorak (6. januar) je njemački kancelar Fridrih Merc najavio da bi i Njemačka mogla da odigra vojnu ulogu i rasporedi „snage na teritoriji NATO-a koja se graniči s Ukrajinom“, nakon što se postigne prekid vatre.
Prvi put je i španski premijer Pedro Sančez izrazio spremnost da pošalje trupe u okviru mirovne misije u Ukrajini. Sančez nije iznosio detalje.
Jakob Funk Kirkegard, saradnik briselskog trusta mozgova Brugel, vjeruje da se snage namjerno zovu „multinacionalnim“ kako bi se se otvorio prostor da se priključe i druge zemlje iz ili van Evrope.
- Ko bi to mogao biti? Mislim možda Australija, ili svakako Turska, koja je veliki igrač na Crnom moru - rekao je on za Dojče vele.
Sastanak u Parizu održan je u okviru takozvane koalicije voljnih - koju čini oko 30 zemalja privrženih Ukrajini. Sjedinjene Države nisu među njima.
U saopštenju je ta grupa navela da će pomoći u izgradnji „odbrambenih utvrđenja“ unutar Ukrajine.
Kirkegard je rekao da nije jasno kakve bi tačno fortifikacije to bile. Možda, nagađa, slične onima koje se podižu u članicama NATO-a u blizini Rusije. „Kao u Finskoj“, rekao je, to bi bar moglo da uključi „postavljanje mina i bodljikave žice“.
U saopštenju lidera koalicije takođe se navodi da će učestvovati u predloženom mehanizmu nadzora prekida vatre koji bi da predvode SAD. To bi zahtijevalo opremu i ljude koji bi pratili senzore, snimke dronova i satelita.
Dodaje se da će Ukrajinci „ostati prva linija odbrane i odvraćanja“, dok su stručnjaci za Dojče vele rekli da bi evropske trupe uglavnom bile prisutne kao instruktori, a ne u borbenoj ulozi.
<h2>Mnoga pitanja</h2>
Neki u Evropi sada daju gas kako bi se uspostavila dugoročna bezbjednosna arhitektura za Ukrajinu. Ali još ima više pitanja nego odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da bi Francuska mogla da rasporedi „nekoliko hiljada“ vojnika na ukrajinsku teritoriju.
Ali, dodao je Kirkegard, njemu bi moglo biti teško da dobije odobrenje francuskog parlamenta za finansiranje trupa u inostranstvu, posebno usred političke i ekonomske krize u zemlji.
Potpis Kira Starmera na deklaraciji izazvao je negodovanje među opozicionim liderima i stručnjacima koji tvrde da Britanija nema dovoljno vojnika da šalje nekuda.
Strateški pregled odbrane Ujedinjenog Kraljevstva – zvanični dokument iz prošle godine – bilježi da su se veličina i spremnost armije smanjili poslije kraja Hladnog rata.
U izvještaju piše da je „samo mali deo trupa“ spreman za raspoređivanje u bilo kom trenutku. Pad broja vojnika poklapa se sa smanjenim izdacima za odbranu.
Obraćajući se parlamentu, Starmer je rekao da će broj vojnika koji će biti poslati u Ukrajinu biti određen u skladu sa njihovim vojnim planovima, koje izrađuju i u kojima očekuju podršku drugih članica.
U Njemačkoj će prijedlog kancelara Merca da se trupe rasporede u NATO zemlje koje se graniče s Ukrajinom takođe prvo morati da odobri parlament.
Nekoliko drugih članica koalicije voljnih ostalo je sasvim misteriozno. Moguće, smatra se, da i neće iznositi konkretnije planove dok se jednom ne uspostavi mir u Ukrajini.
- Da li bi svi partneri iz koalicije voljnih snažno reagovali ako Rusija ponovo napadne? To je teško pitanje. Pitam ih sve i još nisam dobio jasan odgovor - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski novinarima u srijedu, 7. januara.
Dok bezbjednosne garancije ne budu odobrene u parlamentima i američkom Kongresu, kako dodaje, ne mogu odgovoriti na pitanje da li su partneri spremni da ih zaštite.
<h2>Izostanak američkog oslonca najveća prepreka</h2>
Najveća prepreka evropskom prisustvu u poslijeratnoj Ukrajini dolazi od nekada najbližeg saveznika preko Atlantika.
Trampovi izaslanici koji su prisustvovali sastanku u Parizu nisu razjasnili evropske dileme oko toga da li bi SAD pritekle u pomoć njihovim trupama ukoliko bi Rusija prekršila uslove mira.
Markus Rajsner, austrijski vojni istoričar i predavač na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Beču, rekao je za Dojče vele da je suštinska poruka deklaracije iz Pariza bila da se SAD pozovu na podršku tom evropskom vojnom poduhvatu.
- Trenutno je nezamislivo da evropske snage uspostave veliko prisustvo u Ukrajini bez podrške SAD i njihovih specijalizovanih vojnih kapaciteta, i bez garancije da će Amerika vojno intervenisati u slučaju ruskog napada - naveo je Rajsner.
Ovo je naročito tačno, kako upozorava, sve dok Rusija zapadne vojnike u Ukrajini smatra vojnim metama.

Čizme u Ukrajini: Smiju li Evropljani bez Amerikanaca?

Bahreinski aktivisti i organizacije za ljudska prava izrazili su ozbiljnu zabrinutost nakon što je opozicionom lideru i ljevičarskom aktivisti Ebrahimu Šarifu izrečena šestomjesečna zatvorska kazna zbog javne kritike odnosa kraljevstva s Izraelom.
Šarif se nalazi u pritvoru od novembra, a optužen je za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama i davanje uvredljivih izjava protiv sestrinskih arapskih država i njihovih lidera.
U četvrtak ga je Bahreinski niži krivični sud osudio na šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 200 bahreinskih dinara (oko 530 dolara).
Presuda se temelji na intervjuu koji je Šarif dao u Bejrutu za LuaLuaTV, u kojem je oštro kritizirao arapske države zbog, kako je naveo, izostanka podrške Palestincima i zbog sve čvršćih veza s Izraelom.
Javno tužilaštvo je u saopćenju objavljenom na Instagramu navelo da je Šarif u intervjuu iznosio lažne i uvredljive informacije, optužujući arapske zemlje za dosluh i zavjeru te pozivajući njihove građane na otpor i ustanak protiv vlasti.
Bahrein je 2020. godine normalizovao odnose s Izraelom u okviru Abrahamovih sporazuma, postignutih uz posredovanje SAD-a. Taj potez izazvao je snažno nezadovoljstvo propalestinskih aktivista u zemlji, a bijes javnosti dodatno je eskalirao nakon početka izraelskog napada na Gazu u oktobru 2023. godine.
Direktor za zastupanje u Bahreinskom institutu za prava i demokratiju (BIRD) Sajed Ahmed Alvadaei ocijenio je presudu kao jeziv presedan.
- Ovom odlukom se istaknuta javna ličnost kriminalizuje zbog podrške Palestini i zbog propitivanja vlada koje su normalizovale odnose s Izraelom usred genocida u Gazi - rekao je Alvadaei, dodajući da presuda predstavlja ozbiljnu eskalaciju napada na slobodu izražavanja u Bahreinu.

Bahrein: Aktivista osuđen na šest mjeseci zatvora jer je kritikovao arapske zemlje zbog odnosa s Izraelom

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro pozvao je u objavi na društvenoj mreži Iks (X) na kreiranje "Velike Kolumbije", odnosno formiranje države koja bi zahvatala teritorij šest južnoameričkih zemalja.
Riječ je o zemlji koja je od 1819. do 1831. godine postojala kao "Republika Kolumbija", a koju je uspostavio Simon Bolivar, venecuelanski oficir koji se smatra najvećim borcem protiv evropskog kolonijalizma u Južnoj Americi. Obuhvatala je prostor današnjih država Kolumbije, Venecuele, Ekvadora, Paname, zapadne Gvajane te sjevera Perua i Brazila.
- Ovo je Velika Kolumbija, to je bila Bolivarova ideja i predlažem da je, putem ustavotvornog izjašnjavanja stanovništva, ponovo izgradimo kao konfederaciju autonomnih nacija - napisao je Petro.
On je i objasnio zbog čega bi formiranje ovakve države bilo pozitivno po zemlje koje bi obuhvatala.
- Imali bismo zajedničke politike u oblastima koje narod predloži. Nesumnjivo, trgovinska politika bila bi usmjerena ka industrijalizaciji, a s obzirom na geografski položaj - ka tome da budemo središte svijeta i Latinske Amerike. Središte čistih energija, znanja i visokotehnoloških infrastruktura za mobilnost i komunikaciju. Za te oblasti postojao bi Velikokolumbijski parlament, sud pravde i vijeće vlade, slično kao u Evropskoj uniji ili u federalnim Sjedinjenim Američkim Državama - dodao je Petro.
Na kraju je kolumbijski predsjednik još dodao da s ovom predloženom državom postoji i veliki potencijal za turizam i za globalnu povezanost.
Ovaj potez bi se mogao shvatiti i kao odgovor na agresivne poteze SAD-a u regiji. Amerika je uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura te njeni zvaničnici konstantno naglašavaju potrebu da SAD "uspostavi kontrolu" nad Južnom Amerikom koja je "dio njihove hemisfere".
Petro je sigurno najglasniji lider jedne južnoameričke zemlje kada je riječ o kritikama upućenim liderstvu SAD-a, a naredne sedmice bi trebalo doći u posjetu predsjedniku ove zemlje Donaldu Trampu.

Tag: crtanje-meta