Jak zemljotres pogodio je večeras Rusiju. Epicentar potresa od 7,8 Rihtera dogodio se u Tihom okeanu, na 125 kilometara jugoistočno od Petreopavlovska, glavnog grada Kamčatke.
Zemljotres se dogodio na 50 kilometara dubine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FHamdanWahe57839%2Fstatus%2F1968764753980870832%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1968764753980870832%7Ctwgr%5E9c4caff29c3b0e5bc4580dec8f2cb657dba17b05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Upozorenje na cunami izdato je za istočnu obalu ruskog poluostrva Kamčatka nakon zemljotresa, saopštili su zvaničnici.
- Izdato je upozorenje na cunami za istočnu obalu poluostrva. Stanovništvo je upozoreno - saopštio je guverner Vladimir Solodov na Telegramu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jak zemljotres od 7,8 Rihtera pogodio Rusiju, izdato upozorenje na cunami

Zemljotres jačine 7,4 stepeni Rihterove skale pogodio je istočnu obalu Kamčatke, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Kako prenosi N1, guverner ruskog regiona Vladimir Solodov saopštio je da je, nakon jakog zemljotresa, proglašena opasnost od cunamija na Kamčatki i Kurilskim ostrvima.
Prema ruskoj geofizičkoj službi, jačina zemljotresa bila je 6,3 jedinica Rihtera i epicentar se nalazio 123 kilometra od Petropavlovska Kamčatskog, na dubini od 46,8 kilometara.
Solodov je rekao da su sve službe u Kamčatskoj pokrajini stavljene u stanje visoke pripravnosti, dodajući da trenutno nema informacija o razaranjima ili ozbiljnoj šteti.
Prema proračunima regionalnog Ministarstva za vanredne situacije, u naseljenim područjima se očekuje da talasi budu "ne viši od 26 centimetara u Aleutskom opštinskom okrugu, ne viši od 37 centimetara u Ust-Kamčatskom opštinskom okrugu i ne viši od 9 centimetara u Petropavlovsk-Kamčatskom gradskom okrugu".&nbsp;
Najviši talasi su mogući u oblasti Rta Majačnog i Halaktirske plaže - do 120 centimetara.

Snažan zemljotres pogodio Kamčatku, izdato upozorenje za cunami

Snažan zemljotres jačine 8,7 stepeni Rihterove skale pogodio je dalekoistočnu obalu Rusije, što je dovelo do izdavanja upozorenja na cunami u dijelovima Rusije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Prema prvim informacijama, nekoliko ljudi je povrijeđeno nakon jutrošnjeg zemljotresa koji je pogodio udaljeno poluostrvo Kamčatka, javlja državna novinska agencija TASS.
Neki su zadobili povrede tokom evakuacije, uključujući ženu koja je skočila kroz prozor.
Ministar zdravstva regije Oleg Melnikov izjavio je da su svi "u zadovoljavajućem stanju".
Najsjeverniji japansko ostrvo Hokaido bilo je jedno od prvih mjesta gdje su zabilježeni talasi cunamija, zajedno s djelovima Rusije. Talasi su iznosili oko 30 do 40 cm.
Zvaničnici na Havajima naredili su "hitnu evakuaciju" velikih djelova ostrva Oahu, uključujući glavni grad države Honolulu.
- Očekuju se razorni talasi cunamija - navodi se u upozorenjima na društvenim mrežama Odjeljenja za upravljanje u vanrednim situacijama Honolulua.
Prema američkom centru za upozoravanje na cunami, nakon zemljotresa, Ekvador bi mogao pogoditi cunami od tri metra.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je upozorenje na cunami na Havajima i savjete za Aljasku i pacifičku obalu SAD-a.

Jak zemljotres pogodio obalu Rusije: Zbog opasnosti od cunamija u toku evakuacija stanovništva u SAD-u i Japanu

Snažan zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihterovoj skali pogodio je danas Aljasku, a izdato je i upozorenje na cunami.
Nacionalni centar Sjedinjenih Američkih Država za upozorenje od cunamija objavio je da postoji opasnost od cunamija za pojedine djelove Aljaske.
Američke nadležne službe za meteorologiju navele su da je epicentar zemljotresa bio na oko 80 kilometara od mjesta Send Point, na dubini od 35 kilometara.
Evropsko-mediteranski seizmološki zavod objavio je da je zemljotres bio jačine 7,3 stepena.
Za sada nema izvještaja o eventualnim povredama ili materijalnoj šteti.

Aljasku pogodio zemljotres jačine 7,2 stepena: Izdato upozorenje na cunami

Snažan zemljotres danas je pogodio sam jug Južne Amerike, a njime su najviše pogođeni Čile i Argentina. Vlasti su izdali upozorenje na cunami i odmah je otpočeta evakuacija stanovništva.
Kako pišu tamošnji mediji, epicentar zemljotresa bio je između Anktarktika i juga Južne Amerike u zloglasnom Drejkovom prolazu, a dva najjača zemljotresa bila su snage 7,1 i 7,5 stepeni po Rihterovoj skali.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FYapTvEcuador1%2Fstatus%2F1918352217599324382%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1918352217599324382%7Ctwgr%5E1c675b9605daee03967cabe7e403d450f10623f6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Međutim, ovdje nije kraj, nakon ovoga još serija zemljotresa pogodila je ovaj dio svijeta, a udari su zabielježeni u razmaku od 15 minuta do pola sata.
Nadležni su procijenili da će obalu udariti talas visine od jednog do tri metra.
Takođe, veliki broj sinmaka stiže iz Južne Amerike gdje se vidi da se mora drastično povuklo, što je jedan od ključnih pokazatelja da će doći do udara cunamija.
Ovim povodom oglasio se i predsjednik Čilea Gabriel Borić koji je pozvao na hitnu evakuaciju.
- Pozivamo na evakuaciju priobalnog pojasa u čitavom regionu Mageljanes. U ovom trenutku naša dužnost je da spriječimo (opasnost) i poslušamo vlasti. Regionalni i nacionalni centri upravo počinju sa radom. Svi državni resursi su stavljeni na raspolaganje- napisao je na Iks-u.

Čile: U toku evakuacija, nakon zemljotresa očekuju udar cunamija do tri metra

Zemljotres magnitude 7,1 pogodio je obalu ostrva Tonga u Tihom okeanu, gdje je izdato upozorenje na cunami, saopštio je danas američki Zavod za geologiju.
- Opasni talasi cunamija od ovog zemljotresa mogući su u krugu od 300 kilometara od epicentra duž obale Tonge - dodaje se u kratkom saopštenju.

Zemljotres magnitude 7,1 kod ostrva Tonga, izdato upozorenje na cunami

U Indoneziji su se danas oglasile sirene povodom 20 godina od razornog cunamija u zemljama Indijskog okeana, u kojem je poginulo više od 220.000 osoba. U indonežanskom gradu Banda Acehu iz džamije su se sirene čule u vrijeme kada je 26. decembra 2004. zemljotres magnitude 9,1 izazvao cunami.
Zemljotres je bio kod zapadne obale indonežanskog ostrva Sumatra a ogromni talas je udario naIndoneziju, Šri Lanku, Indiju, Tajland i još devet zemalja Indijskog okeana, a žrtava je bilo čak i u Somaliji.
Više ceremonija i bdjenja planirano je danas širom regiona, gdje su prije 20 godina stradali i mnogi turisti koji su bili došli da proslave Božić na plažama.
Najteže pogođeno područje bilo je sjeverno od ostrva Sumatra, gdje je poginulo više od 120.000 osoba.
Pola miliona ljudi je poslije zemljotresa i cunamija 2004. ostalo bez svojih domova, a procjenjuje se da su ekonomske posljedice katastrofe oko 10 milijardi dolara.

1250x600

Dvadeseta godišnjica razornog cunamija u Indijskom okeanu

Nakon zemljotresa jačine 5,9 stepeni po Rihteru cunami visine 50 centimetara pogodio je danas ostrvo Hačijo južno od Tokija, saopštila je Japanska meteorološka agencija (JMA).
Prema podacima policije, za sada nema povrIJeđenih.
Epicentar zemljotresa bio je u vodama blizu Torišime u arhipelagu Izu, na dubini od oko 10 kilometara.
Prema podacima JMA, cunami visine 50 centimetara je detektovan na ostrvu Hačijo, oko 180 kilometara sjeverno od žarišta zemljotresa, a cunami visine 10 centimetara je zabIlježen i na ostrvu Mijake.
JMA je potvrdila da je nedugo nakon zemljotresa izdato upozorenje na cunami za ostrva Izu i Ogasavara, koje je opozvano nakon što je ustanovljeno da je aktivnost cunamija dovoljno opala, iako je i dalje na snazi upozorenje da bi manja promjena nivoa mora mogla da potraje još oko pola dana, prenosi agencija Kjodo.
JMA je najavila talase cunamija visine do jednog metra i pozvala građane da se udalje od priobalnih područja.

Zemljotres izazvao cunami na ostrvu u Japanu: Upozorenje građanima

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: cunami