Opština Bijelo Polje još jednom izražava zabrinutost zbog načina na koji se planira i vodi državna politika kapitalnih investicija. Dok se građanima na sjeveru Crne Gore godinama obećava završetak ključnih turističkih projekata, poput žičare na Cmiljači i žičare prema Đalovića pećini, ovi projekti ni nakon pet godina nijesu privedeni kraju, odnosno, potpuno su zapostavljeni i prepušteni zubu vremena, kazali su u Komisiji za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje.
Umjesto da se, kako kažu u Komisiji, država fokusira na finalizaciju već započetih investicija i da pronađe model javno–privatnog partnerstva za projekte koji imaju gotove trase, urađenu infrastrukturu i već dokazan turistički potencijal, građanima se sada nudi nova priča o još jednoj žičari, vrijednoj 50 miliona eura, ovog puta između Lovćena i Cetinja, a što je, ističu, znatno više nego što je potrebno za završetak pomenitih projekata u Bijelom Polju.
U Komisiji za kapitalne projekte podsjećaju da je za Opštinu Bijelo Polje, ali i za cijeli sjever, završetak postojećih projekata od strateškog značaja.
- Žičare na Cmiljači i Đalovića pećini nijesu samo turistički sadržaji, to su razvojni stubovi koji otvaraju radna mjesta, povećavaju posjete i podižu ekonomski potencijal cijelog regiona, a što bi uticalo na evidentno iseljavanje sjevera. Umjesto realnih rokova, jasnog plana i odgovornosti, građani sjevera dobijaju nove najave i nove skupe projekte, dok postojeći stoje u mjestu i čekaju neku novu, ozbiljniju Vladu koja će imati volje da ih završi - navedeno je u saopštenju za javnost Komisije.
Komisija za kapitalne projekte Opštine Bijelo Polje pozvala je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstvo turizma i Ministarstvo javnih radova da hitno objave realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine, pokažu plan finansiranja i model upravljanja i objasne zbog čega sjever konstantno čeka, dok se nove investicije usmjeravaju isključivo na jug i centralni dio države.
- Građani Bijelog Polja i sjevera zaslužuju ravnopravan tretman i završene projekte – ne nova obećanja. I na kraju, pitamo se svi, šta je za ovu vladu ravnomjeran regionalni razvoj - zaključeno je u saopštenju Komisije za kapitalne projekte koju čine Ljubomir Sošić, direktor Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine, Fahrudin Begović, menadžer opštine i Mensur Hajdarpašić, sekretar Sekretarijata za investicije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Komisija za kapitalne projekte BP: Hitno objaviti realne rokove za završetak Cmiljače i Đalovića pećine

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predsjednikom Petrom Smolovićem i rukovodstvom opštine Bijelo Polje, gdje je poručio da su završetak važnog projekta Đalovića pećine i ski centra Cmiljača u tom kontekstu prioritet za lokalne i državne vlasti, kako bi se vratio optimizam, posebno među mlade ljude koji napuštaju sjever.
Teme razgovora, kako se navodi u saopštenju, bile su aktuelna situacija u opštini i izazovi sa kojima se suočava, te načini na koji bi se ubrzao razvoj grada i bolji život građana.
- Imam odgovornost da, nakon današnjeg sastanka, dodatno stavim fokus na završetak ovih velikih i važnih infrastrukturnih projekata za Bijelo Polje - poručio je Milatović.
On je kazao da je nezadovoljan dosadašnjom lošom koordinacijom rada određenih ministarstava u okviru Vlade sa opštinom Bijelo Polje.
- Očigledno je to razlog kašnjenja brojnih infrastrukturnih projekata. Zahtijevam od Vlade da se odgovornije uključi u rješavanje ovih problema. Ključno je da prilikom implementacije i realizacije svakog od velikih infrastrukturnih projekata imate jedan kontinuiran dijalog projektnih timova opštine Bijelo Polje i Vlade, na čijem čelu bi bio ili predsjednik Vlade ili potpredsjednik Vlade, koji bi u kontinuitetu koordinirao ključnim resornim ministarstvima zaduženim za implementaciju ovih projekata - rekao je predsjednik Milatović.
Dodao je da se već godinama izdvajaju sredstva u kapitalnom budžetu države, koja nikako da se adekvatno utroše kako bi se projekti poput pomenutih doveli do kraja.
Na sastanku se razgovaralo i o uticajima gradnje druge faze autoputa, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, razvoju poljoprivrede i drugih privrednih grana u opštini.
Milatović se, kako se dodaje, osvrnuo i na današnji razgovor sa građanima Bijelog Polja, uz ocjenu da je taj vid komunikacije praksa koju zastupa od početka svog mandata.
<ol>
 <li>- Ovo je prvi put u višepartijskoj istoriji Crne Gore da imate političku kulturu da dođe predsjednik kojega su građani neposredno birali i da možete da mu postavite bilo koje pitanje. Želim da čujem građane Bijelog Polja i svih drugih crnogorskih opština. Želim da ih čujem, da dodatno razumijem izazove i probleme sa kojima se suočavaju i da u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti predsjednika države stavim fokus na te probleme. Da u saradnji sa Vladom i lokalnim samoupravama rješavamo te izazove - saopštio je Milatović.</li>
</ol>

500x500

1250x600

1084x550

Milatović: Vlada da se posveti realizaciji projekata Đalovića pećine i ski centra Cmiljača

Nakon godina planiranja i obećanja, valorizacija jednog od najznačajnijih turističkih potencijala sjevera Crne Gore – Đalovića pećine – konačno dobija nastavak. U naselju Gubavač počela je druga faza rekonstrukcije istoimenog putnog pravca, koji će biti ključna saobraćajna veza ka budućem turističkom kompleksu. Vrijednost radova iznosi 2,5 miliona eura, a osim proširenja puta, planirana je i kompletna prateća infrastruktura – trotoari, rasvjeta, rigole i pristupni putevi. Projekat je dio šire inicijative započete još 2019. godine, čija se realizacija godinama najavljuje kao šansa za razvoj ne samo Bijelog Polja, već i cijelog sjevera. Mašine koje trenutno rade u Gubavaču mještanima donose nadu da će put konačno biti ono što godinama priželjkuju – bezbjedan i funkcionalan. - Mnogo će nam značiti, kako za mještane ovog mjesta, tako i za sve koji prolaze ovuda. Zadovoljni smo, problemi koji se pojave rješavaju se u hodu - kaže Ermin Kovačević, predsjednik MZ Gubavač. Sličan stav ima i Šućro Bučan, jedan od mještana. - Srećni smo jer se kapaciteti šire prema rijeci Bistrici i naselju. Biće mjesta i za jednu dodatnu traku. Ima manjih problema sa prilazima kućama, ali narod je kooperativan i generalno zadovoljan – kazao je on. Rekonstrukcija dionice kroz Gubavač, zajedno sa presvlačenjem asfalta od Lozne Luke do Bistrice, predstavlja završetak druge faze izgradnje puta ka Đalovića pećini – prirodnom dragulju koji godinama čeka na punu valorizaciju. U njen turistički potencijal se vjeruje, ali se realizacija konstantno odlaže – uz nadu da će, ukoliko ne država, onda strani investitori biti ti koji će priču konačno pomjeriti s mrtve tačke. Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, ističe da je projekat već predstavljen premijeru, sa idejom da ga dalje ponudi investicionim kompanijama iz Emirata. - Mislim da bi to bio strateški ulaz na sjever Crne Gore. Nama je važno da se resursi koje smo godinama stvarali zajednički – država i opština – konačno upotrijebe, da dovedu turiste i otvore nova radna mjesta - rekao je Smolović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042107040_75bee5b1ddb37060152d56868d172bc1d5098d1ec65d8bfbe6017b34f6115724" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žičara - Đalovića pećina"><figcaption>Žičara za potrebe pećine(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Međutim, iako su planovi ambiciozni, realizacija i dalje ne protiče bez prepreka. Radovi na izgradnji vodovoda kasne, a završetak žičare od manastira Podvrh do ulaza u pećinu još se čeka. - Nakon više sastanaka sa Upravom za kapitalne projekte i izvođačima, dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na vodovodu i žičari biti nastavljeni početkom maja. Vrijednost radova na vodovodu je 910 hiljada eura, a na žičari oko četiri miliona. Opština je sve svoje obaveze izvršila – sada je red na Upravi i izvođačima - poručuju iz bjelopoljskog Sekretarijata za izgradnju. Završetkom druge faze ovog projekta, do početka ljeta, očekuje se kompletiranje svih radova na saobraćajnici od raskrsnice sa magistralnog puta Beograd-Bar do žičare kod manastira Podvrh, u ukupnoj dužini od 14 kilometara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042107044_97b70dc67709edb6b922f33f96394b5d711818f4ed23adfc5255b62261ddac88" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Centar za posjetioce u Bistrici"><figcaption>Centar za posjetioce u Bistrici(Photo: Portal ETV/A.H.)</figcaption></figure>  Mještani Bistrice i okolnih sela, koji se već dugo pripremaju za prve turiste, sve više gube strpljenje. Iako spremni da ponude ono što imaju – netaknutu prirodu, gostoprimstvo i bogatu kulturnu baštinu – turisti još ne stižu. Sve češće se postavlja pitanje koliko je država zaista posvećena projektu koji bi mogao da promijeni svakodnevicu ovog kraja. A dok odgovori kasne, a radovi se odlažu, građanima Bijelog Polja ostaje samo nada – da će Đalovića pećina ipak jednog dana postati ono što joj svi već godinama predviđaju – evropski turistički biser.

Arnela Hajdarpašić

Počela druga faza rekonstrukcije puta ka Đalovića pećini

U projekat valorizacije Đalovića pećine, na sjeveru Crne Gore, do sada je uloženo oko 19 od planiranih 25 miliona eura, kazali su iz Uprave za kapitalne projekte za Radio Slobodna Evropa.
Međutim, radovi na projektu, koji je trebalo da podstakne razvoj sjevera, obustavljeni su 2021. zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je dovelo do ekološke devastacije i uginuća velikog broja slijepih miševa.
Nije poznato kada će radovi biti nastavljeni.
Ovaj državni projekat počeo je 2012, u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista koja je 2020. izgubila vlast.
- Do tada je bilo završeno gotovo 70 odsto radova. Veliki je novac uložen i sada projekat propada. Revanšizam, loše namjere i neznanje - kaže za RSE Nikola Rakočević, poslanik ove stranke.
Novac je uložen u izgradnju centra za posjetioce, žičaru, enterijer pećine, kao i putnu i elektro infrastrukturu… No, ništa od toga nije konačno završeno.
<h2>Neistraženi prirodni fenomen</h2>
Đalovića pećina smještena je u istoimenoj klisuri, dvadesetak kilometara od Bijelog Polja. Dugačka je nešto više od 17 i po kilometara.
- To je, bez sumnje, najveća i najljepša pećina u Crnoj Gori i jedna od najljepših na Balkanu - kaže za RSE speleolog Željko Madžgalj, jedan od inicijatora njene valorizacije.
Navodi da je istražen samo jedan njen dio, koji obiluje kanalima, hodnicima, dvoranama, brojnim pećinskim ukrasima.
- U njoj se nalazi čak 15 stalnih i do 30 povremenih jezera. Nevjerovatan potencijal - naveo je on.
Prema riječima Madžgalja, glavni problem bila je njena nepristupačnost turistima jer se nalazi u dubini klisure.
Zato su tu “manu”, kaže, htjeli da, pretvore u prednost, izgradnjom žičare.
- Žičara vodi do njenog ulaza i skoro je završena. Ostao je još jedan stub - dodao je.
Prema riječima Madžgalja, procjene su da bi Đalovića pećinu, nakon završetka radova, moglo posjetiti više od 120.000 ljudi godišnje.
Speleološka istraživanja Đalovića klisure i njene okoline započeta su 1987. godine.
<h2>Obustava radova</h2>
Radovi su prije četiri godine obustavljeni zbog probijanja ulaza u pećinu, za šta izvođač radova Novi Volvox iz Podgorice nije imao dozvolu.
Iz ove firme više od mjesec nisu odgovorili na upit RSE o detaljima probijanja ulaza.
- Imali su dozvole samo za dio ispred ali ne i za ulaz u pećinu - kažu za RSE iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Probijanje ulaza prouzrokovalo je ekološku štetu u ovom području.
Agencija za zaštitu životne sredine je u međuvremenu počela izradu Studije koja treba da pokaže kakvo je bilo stanje biodiverziteta u pećini prije početka radova.
Rezultati studije će biti poznati početkom ove godine a neophodni su kako bi se planirao nastavak radova, kazali su za RSE.
<h2>Stradali slijepi miševi</h2>
Vještačko otvaranje u Đalovića pećini prekinulo je hibernaciju slijepih miševa, uzrokujući uginuće oko 100 jedinki.
Utvrđeno je da se otvaranjem ulaza direktno uticalo na promjenu mikroklime pećine.
Hibernacija je ključna za njihov opstanak tokom zime, jer im omogućava da štede energiju u periodu kada nema hrane. Nagli prekid hibernacije ih prisiljava na trošenje rezervi energije koje ne mogu obnoviti, što često dovodi do uginuća.
Svi slijepi miševi u Crnoj Gori zakonom su zaštićeni.
<h2>Odgovornost nepoznata</h2>
Iz Agencije kažu da su im za dalje planiranje potrebni i projekti i planovi Uprave za kapitalne investicije koje čekaju duže od dvije godine.
- Do danas nismo dobili informaciju o tome - kažu oni.
Uprava za kapitalne investicije za RSE kaže da odgovornost za pribavljanje traženih saglasnosti pripada Ministarstvu ekonomskog razvoja, odakle su RSE uputili na Ministarstvo turizma. Tamo je za RSE, nezvanično, rečeno da to nije u njihovoj nadležnosti.
Iz Uprave za kapitalne projekte, kažu da su sa Opštinom Bijelo Polje uskladili aktivnosti vezane za nastavak radova, čim dozvole vremenski uslovi ove godine.
- Ali obaveza Ministarstva turizma je da u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine obezbijedi preduslove za nastavak radova na objektima ispred pećine - kažu za RSE.
Radovi u unutrašnjosti pećine zavise od završetka Studije Agencije za zaštitu životne sredine, kažu iz Uprave za kapitalne projekte.
Dok institucije međusobno prebacuju odgovornost, pećina ostaje nezaštićena i izložena riziku od devastacije, smatraju u Speleološkom klubu Pauk.
U međuvremenu je u avgustu 2022. na zidovima pećine ispisivanjem imena, napravljena šteta.
- Na tim našim predivnim ‘freskama’ prirode, koje je stvarana milionima godina napravljena je velika šteta. Ista imena koja su ispisana na zidovima, upisana su u knjigu utisaka tako su počinioci otkriveni - kazali su iz Speleološkog kluba Pauk.
Oni su prijavljeni i prekršajno odgovarali.
<h2>Politička previranja i prekid radova</h2>
Trenutna stagnacija je rezultat “neznanja i loše namjere”, smatra Nikola Rakočević, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, u vrijeme čije vladavine je odrađen veći dio radova.
- Projekti su planirani u kapitalnim budžetima, ali realizacija se odugovlači. To ne možemo tumačiti drugačije nego kao namjeru da se uspori razvoj sjevera - izjavio je Rakočević.
Navodi i da značajna svjetska imena iz oblasti speleologije procjenjuju da je ona među sedam najvažnijih u Evropi.
- Iskustvo Slovenije sa Postojinskom jamom potvrđuje značaj ovakvog turističko-istraživačkog projekta - dodao je on.
Rakočević kaže da bi efekti otvaranja Đalovića klisure bili brojni - povećanje proizvodnje hrane, otvaranje novih hotelskih i smještajnih kapaciteta, pokretanje male privrede, ali i zaustavljanje migracija iz Bijelog Polja.
Bijelo Polje ima oko 38 hiljada stanovnika.

Đalovića pećina: Milioni potrošeni, radovi zaustavljeni, odgovorni nepoznati

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Tag: dalovica-pecina