The budget of the Ministry of Social Welfare, Family Care and Demography for 2026 amounts to 282 million euros. In this year, sufficient funds will be secured for regular and timely payments. The financial plan has been carefully prepared, with realistic projections, providing a stable basis for meeting all obligations.
This was stated by the Minister of Social Welfare, Family Care and Demography Damir Gutić in an interview for Portal ETV, responding to the question of whether citizens should be concerned about the availability of funds for social benefits in 2026, how much money has been allocated for this purpose in the budget, and whether these funds are fiscally sustainable in the long term.
The budget of the Ministry of Social Welfare, Family Care and Demography for 2026 amounts to 282 million euros.
- In that year, sufficient funds will be secured for regular and timely payments - the minister said.
<h2>Demographic challenges threaten long-term sustainability</h2>
Speaking about demographic challenges, the minister said that, from the perspective of demographic policy, they are aware of the challenges Montenegro is facing, which threaten the long-term sustainability of social and economic development.
- We are aware of the challenges Montenegro is facing, which threaten the long-term sustainability of social and economic development - Gutić said.
Negative natural population growth, a continuous decline in birth rates, population ageing, emigration of young and working-age people, depopulation of rural and border areas, particularly in the northern region, as well as growing regional disparities in population potential, require a comprehensive and coordinated approach at the state level. As he noted, demographic changes are slow, and the problems we face today are the result of decades of neglect in this area.
- Therefore, we cannot expect results in the short term, but we can and must lay the foundations for long-term, sustainable outcomes - he stated.
According to him, the establishment of the Ministry of Social Welfare, Family Care and Demography represents an important step forward, as there is now a government department whose primary role is to connect sectors and position demography as a development priority. One of the key reasons why the effects of demographic measures have not been sufficiently visible so far is the fragmented institutional framework. By its nature, demography is an intersectoral field, shaped by conditions and policies in education, the labor market, healthcare, housing, public finances, and regional development. Without strong coordination mechanisms, each individual policy remains partial and limited in scope.
- Demographic policy cannot be the policy of a single ministry, it must be a government-wide priority - the minister emphasized.
<h2>National Demographic Strategy as a key priority</h2>
The minister stressed that the Directorate for Demography was established only six months ago and that they are currently in the phase of setting up a systemic framework and preparatory activities for drafting the National Demographic Strategy, which represents a strategic priority of the Ministry.
- The Ministry has initiated a detailed and inclusive consultative process with all relevant stakeholders, in order for the strategy to encompass all key aspects of demographic development. Comprehensive measures are planned, aimed at encouraging childbirth, regulating migration flows, improving living conditions for the elderly population, and reducing regional disparities - he said.
The goal is to create sustainable policies that will contribute to stabilizing and revitalizing Montenegro’s demographic outlook, in line with the highest standards and the needs of citizens.
On the other hand, they are aware of the complexity of demographic changes and the fact that no population policy measure yields immediate results, but rather must be planned and implemented as long-term, synchronized, and comprehensive efforts.
- Demographic policy must be a state policy, not an occasional initiative - he underlined.
The demographic challenges facing Montenegro are long-term and complex. Precisely for this reason, they require clear political commitment, continuity, and coordination at the government level.
- Without placing demographic issues at the very top of state priorities, no individual policy will deliver the desired results - Gutić told Portal ETV.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gutić for Portal ETV: Citizens should not be worried, there is money for social benefits

Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura. U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.
To je u razgovoru za Portal ETV kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na pitanje da li građani treba da brinu hoće li u 2026. godini biti dovoljno sredstava za socijalna davanja, koliko je novca predviđeno budžetom za ovu namjenu i da li su ta sredstva dugoročno fiskalno održiva.
Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.
„U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate“, rekao je ministar.
<h2>Demografski izazovi prijete dugoročnoj održivosti</h2>
Govoreći o demografskim izazovima, ministar je kazao da su, sa aspekta demografske politike, svjesni izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja“, kazao je Gutić.
Negativni prirodni priraštaj, kontinuirani pad nataliteta, starenje stanovništva, iseljavanje mladih i radno sposobnih lica, pražnjenje ruralnih i pograničnih područja, naročito u sjevernom regionu, kao i rastuće regionalne razlike u populacionim potencijalima, zahtijevaju sveobuhvatan i koordinisan pristup na državnom nivou. Kako kaže, demografske promjene su spore, a problemi sa kojima se danas suočavamo rezultat su višedecenijskog zanemarivanja ovog pitanja.
„Zbog toga ne možemo očekivati rezultate u kratkom roku, ali možemo i moramo postaviti temelje za dugoročne, održive rezultate“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, formiranjem Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije napravljen je važan iskorak, jer sada postoji resor čija je osnovna uloga da povezuje sektore i postavi demografiju kao razvojni prioritet. Jedan od ključnih razloga zašto efekti demografskih mjera do sada nijesu bili dovoljno vidljivi jeste to što je institucionalni okvir bio fragmentiran. Demografija je po svojoj prirodi međusektorska oblast – oblikovana je stanjem i politikama u obrazovanju, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju, javnim finansijama i regionalnom razvoju. Ako ne postoje snažni mehanizmi koordinacije, svaka pojedinačna politika ostaje parcijalna i ograničenog dometa.
„Demografska politika ne može biti politika jednog ministarstva, ona mora biti prioritet Vlade“, istakao je ministar.
<h2>Nacionalna demografska strategija kao ključni prioritet</h2>
Ministar je naglasio da je Direktorat za demografiju formiran prije svega šest mjeseci i da se trenutno nalaze u fazi uspostavljanja sistemskog okvira i pripremnih aktivnosti za izradu Nacionalne demografske strategije, što predstavlja strateški prioritet Ministarstva.
„Ministarstvo je započelo detaljan i inkluzivan konsultativni proces sa svim relevantnim akterima, kako bi strategija obuhvatila sve ključne aspekte demografskog razvoja. U planu su sveobuhvatne mjere usmjerene na podsticanje rađanja, regulaciju migracionih tokova, unapređenje uslova za život starijeg stanovništva i smanjenje regionalnih razlika“, poručio je on.
Cilj je kreiranje održivih politika koje će doprinijeti stabilizaciji i revitalizaciji demografske slike Crne Gore, u skladu sa najvišim standardima i potrebama građana.
Sa druge strane, svjesni su složenosti demografskih promjena i činjenice da nijedna mjera populacione politike ne daje trenutne rezultate, već se planiraju i sprovode kao dugoročne, sinhronizovane i sveobuhvatne.
„Demografska politika mora biti državna politika, a ne povremena inicijativa“, podvukao je on.
Demografski izazovi sa kojima se suočava Crna Gora dugoročni su i kompleksni. Upravo zato zahtijevaju jasnu političku posvećenost, kontinuitet i koordinaciju na nivou Vlade.
„Bez stavljanja demografskih pitanja u sam vrh državnih prioriteta, nijedna pojedinačna politika neće dati željene rezultate“, kazao je Gutić za Portal ETV.

Gutić za Portal ETV: Građani da ne brinu, ima novca za socijalna davanja

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Uprava za statistiku potpisali su danas sporazum o saradnji, s ciljem jačanja institucionalne podrške kreiranju i praćenju demografskih, porodičnih i socijalnih politika u Crnoj Gori, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Sporazum su, u prostorijama Ministarstva, potpisali ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović.
Kako je saopšteno, saradnja dvije institucije obuhvatiće oblasti demografije, porodice, migracija i socijalne politike, a poseban fokus biće na podršci planiranju, izradi i praćenju sprovođenja Nacionalne demografske strategije Crne Gore za period 2027–2037. godine.
Sporazumom je predviđeno i zajedničko učešće u pripremi i objavljivanju analiza, publikacija, studija i izvještaja iz navedenih oblasti, uz razmjenu podataka i stručnih znanja. Dokument je zaključen na neodređeno vrijeme.
Ministar Damir Gutić ocijenio je da sporazum predstavlja važan korak ka odgovornijem oblikovanju javnih politika.
- Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa Upravom za statistiku postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori. Ova saradnja omogućava kvalitetniju razmjenu podataka, zajedničke analize i snažniju podršku izradi Nacionalne demografske strategije 2027–2037. Pouzdani i uporedivi podaci su preduslov za odgovorne i efikasne politike- kazao je ministar Gutić.

Portal ETV

1084x550

Gutić sa Pejovićem: Postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori

Skupština je danas završila raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji, prema riječima predlagača, predstavlja odgovoran i nužan odgovor države na promjene u ukupnom ekonomskom i pravnom sistemu Crne Gore.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damir Gutić, je obrazlažući predložene izmjene u Skupštini kazao da država ovim zakonom pokazuje da sistem penzijskog i invalidskog osiguranja nije zatvoren i rigidan, već sposoban da prati savremene tokove rada, preduzetništva i tržišta.
- Uvođenjem instituta dopunske preduzetničke djelatnosti u Zakon o privrednim društvima, država je jasno poručila da želi da podstakne rad, dodatnu inicijativu i legalne oblike sticanja prihoda. Naša je obaveza bila da obezbijedimo da se novi oblici rada integrišu u sistem, a ne da ostanu van njega. Upravo to i radi ovaj zakon - objasnio je Gutić.
Prema njegovim riječima, cilj ovih izmjena nije povećanje nameta, niti stvaranje dodatnog opterećenja za građane.
- Cilj je red, jasnoća i pravna sigurnost. Jasno razgraničavanje osnova za obračun doprinosa, uz ograničenje do visine godišnje osnovice, znači pravedniji sistem, odnosno sistem u kome se zna ko, kada i na osnovu čega plaća doprinose bez pravne nesigurnosti i bez prostora za različita tumačenja - rekao je Gutić.
On je rekao da ovaj zakon ima i jasnu socijalnu poruku - država neće zatvarati oči pred radnicima angažovanim na stalnim sezonskim poslovima.
- Omogućavanjem produženog osiguranja nakon isteka ugovora o radu, šaljemo jasnu poruku da kontinuitet staža i socijalna sigurnost ne smiju zavisiti od formalnih prekida u zaposlenju - rekao je Gutić.
On je dodao da se ovim zakonom ne ugrožava fiskalna stabilnost, niti se stvaraju novi troškovi za budžet Crne Gore.
- Naprotiv, jačamo sistem doprinosa, unapređujemo poresku disciplinu i dugoročno štitimo održivost penzijskog fonda - poručio je Gutić.
To je, kako tvrdi, politika odgovornosti prema sadašnjim i budućim penzionerima.
- Ovaj zakon nije zakon velikih političkih parola, već zakon sistemskih rješenja. On pokazuje sposobnost države da planira unaprijed, da usklađuje propise i da istovremeno vodi računa o radnicima, preduzetnicima i stabilnosti javnih finansija - zaključio je Gutić.

1250x600

Dopunska preduzetnička djelatnost integrisana u sistem

Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

Nezaposleni roditelji odnosno staratelji djece sa smetnjama u razvoju do sada su, nakon smrti djeteta ili štićenika ostajali bez primanja, jer su bila vezana za djecu, a ne za njih, tako da im je starost bila neizvjesna, jer su u poznim godinama morali da zavise maltene od socijalne pomoći. Nacrtom novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti predviđeno je da pomenuta primanja roditeljima odnosno starateljima djece sa smetnjama u razvoju budu trajna, kazao je u emisiji TV NK „PodsjetNIK“, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
Ali – novim Zakonom će biti obuhvaćeni samo nezaposleni roditelji odnosno staratelji djece sa smetnjama u razvoju koji primaju ličnu invalidninu. Ne i ostali. Makar, ne sada. Njima preostaju stare borbe, neizvjesna sudbina i nada u neki novi nacrt zakona koji tek treba da bude napisan.
- Mi smo u fazi izrade novog Nacrta o socijalnoj i dječijoj zaštiti. Imamo određene predloge kako da definišemo te iznose i da oni u budućem periodu budu veći. Ono što bih posebno naglasio jeste da će novi Zakon donijeti nekoliko novina. Jedna od novina se tiče staratelja i roditelja djece sa smetnjama u razvoju koji će moći da steknu penziju ukoliko njihova djeca, odnosno štićenici budu preminuli, a pritom će morati da imaju samo minimalni broj godina. Novim Zakonom želimo korigovati dosta stvari za koje se pokazalo da trebaju biti unaprijeđena. Država treba da se potrudi i da uradi najviše što je moguće u okviru raspoloživih resursa. Novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti je u suštini završen. Očekujemo njegovo brzo usvajanje, a svakako do kraja godine će biti usvojen i na takav način ćemo dati dodatnu sigurnost roditeljima i starateljima djece sa smetnjama u razvoju - kazao je Gutić.
Trenutno je iznos lične invalidnine 333 eura, naknada za roditelja odnosno staratelja iznosi 288,50 eura, dok je naknada za tuđu njegu i pomoć 98 eura i ti iznosi, obećao je ministar, treba da budu korigovani.
- Koliko god da uradimo za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i za njihove roditelje i staratelje uvijek je malo, uvijek treba više i država treba tome da posveti posebnu pažnju - poručio je Gutić.
Napravljen je korak naprijed. I dobro je. Ali, djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji odnosno staratelji nemaju vremena. Potrebni su im skokovi, a ne koraci.

Gutić: Predviđena trajna primanja za nezaposlene roditelje i staratelje djece sa smetnjama u razvoju

Premijer Milojko Spajić je obećao presjek rada ministara, mjerljive rezultate, pa čak i smjene onih koji podbace. Dva kvartala su prošla, bilansi su stigli - i za mnoge ministre, saldo je brutalno poražavajući. Neki su čak zaslužili i nulu. A mnogi su ostali ispod polovičnog učinka, čime su zaslužili makar da njihovo otpuštanje bude razmotreno. No, umjesto da vidimo rekonstrukciju, danas je na Vladi, kako saznaje Portal ETV, potpuno izbjegnuta ta tema. Ćutnja umjesto odgovornosti. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fportal-etv-ekskluzivno-objavljuje-saranovic-za-prva-dva-kvartala-imao-manje-od-polovine-realizovanih-zadataka-vujovic-bila-na-nuli-najbolji-prosjek-imali-deljosaj-i-vukicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore na cijem je čelu Mirsad Azemović, kulture i medija kojim rukovodi Tamara Vujović, sporta i mladih na čijem je čelu Dragoslav Šćekić, te socijalnog staranja kojim rukovodi Damir Gutić. Saldo im je nula. Jedan od onih sa lošim učinkom je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Njegov rezultat? Porazan - ispunio je manje od polovine planiranih obaveza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724160728_305ad96ec85008332e38a00decf6ae7b7889c002463d559511eaf565b36fdf91" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Statistički prikaz"> </figure>  Šaranović koji samouvjereno priča o „sjajnim“ rezultatima, o „zaustavljenim klanovima“, o „zavidnim dostignućima“ MUP-a. U realnosti, bezbjednosna situacija je na ivici panike, ubistva u sred bijela dana, u samom centru grada, brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva, prijetnje predsjedniku SO Budva. Građani se sve češće pitaju treba li im pancir za šetnju gradom. Dok Šaranović sjedi na vrhu jednog od najvažnijih resora, brojke mu ne idu u prilog. Ostaje pitanje – da li je premijer Spajić ozbiljan kada govori o odgovornosti i smjenama, ili će se i ovaj put sve završiti na još jednoj konferenciji sa floskulama o „novoj metodologiji“? Katastrofalne rezultate imao je ministar zdravlja Vojislav Šimun sa 20 odsto reaalizovanog programa, koliko je ostvarilo i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja na čelu sa Ernadom Suljevićem. Ministarstvo energetike i rudarstva kojim rukovodi Admir Šahmanović je na nešto iznad 14 odsto realizovanog. Ako Šaranović i ostali ministri nakon poraznih rezultata ne budu na listi za odlazak - biće jasno da rezultati u ovoj Vladi nijesu ništa drugo do ukrasne brojke za Vladine interne prezentacije.

Smije li Spajić smijeniti Šaranovića, Šimuna, Vujović…

Nastavak razvoja usluga socijalne i dječje zaštite u opštini Berane biće prioritet u narednom periodu - zaključeno je na sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Damira Gutića i predsjednika Opštine Berane, Đoleta Lutovca.&nbsp;
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su kazali da su na sastanku razmatrane teme koje se tiču efikasnije socijalne zaštite građana Berana, a posebno osnivanje regionalne kancelarije za hraniteljstvo i otvaranje regionalnog centra za žene žrtve nasilja. 
 
- Gutić je istakao aktivnosti koje resor preduzima na razvoju podrške za porodice, uzimajući u obzir sve izazove u oblasti hraniteljstva, dok je Lutovac naglasio potrebu za jačanjem institucija koje će pružati pomoć ženama žrtvama nasilja - istakli su u tom resoru. 
 
Kako se navodi, Gutić i Lutovac saglasili su se da će dvije strane nastaviti rad na implementaciji ovih inicijativa, čiji je cilj unaprjeđenje kvaliteta života građana, sa posebnim fokusom na najosjetljivije grupe. 
 
Iz Ministarstva su kazali da je sastanak bio korak ka stvaranju dugoročnih rješenja u oblasti socijalne zaštite. 
 
- Sagovornici su se saglasili da je otvaranje Dnevnog boravka za stara i odrasla lica sa invaliditetom u opštini Berane prvi korak ka raznovrsnosti pruzanja usluga, a Gutić je informisao da će Ministarstvo u skladu sa strateškim opredjeljenjem države nastaviti da razvija usluge podrške za život u zajednici - dodaje se u saopštenju. 
 
Gutić je sa saradnicama obišao i Centar za socijalni rad, gdje je sa direktorom Petrom Pajkovićem razgovarao o stanju u Centru, njegovom funkcionisanju i izazovima sa kojima se suočava u radu. 
 
- Zajednički je ocijenjeno da je stanje u Centru dobro, te da će saradnja Ministarstva i Centra biti nastavljena na svim važnim inicijativama za unaprjeđenje položaja korisnika - navodi se u saopštenju.

Gutić i Lutovac: Socijalna i dječja zaštita biće prioritet u Beranama

Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Otvoren Senior fest u Kotoru

U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: damir-gutic