Sistematski se radi na tome da se progresivno, građansko, multietničko i sekularno društvo pretvori u retrogradno, nacionalističko i klerikalno okruženje, u kojem se afirmišu nazadne ideologije, a osuđeni zločinci glorifikuju i slave. Zbog takve politike, Crna Gora danas prolazi kroz duboko institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće, kazao je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović na panel konferenciji pod nazivom „Quo vadis Montenegro“, u organizaciji Fondacije Gusinje, udruženja crnogorskih iseljenika u Njujorku.
Šehović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da današnja Crna Gora ni izbliza, u onom najvažnijem, vrijednosnom smislu, ne liči na onu koja je 2020. godine predata u ruke novoj parlamentarnoj većini.
- Dijaspora oduvijek bila i da mora ostati jedan od ključnih stubova crnogorske države i politike - dodao je Šehović.
On je naglasio da su njeni predstavnici uvijek na jasan i odgovoran način razumijevali i percipirali političke prilike u Crnoj Gori.
Poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević je ocijenio da nikada nije bilo više laži i prevare, a nikada manje ljubavi prema državi u redovima onih koji vrše vlast.
- Nije Andrija Mandić i njegova politika jedini problem. Imate Demokrate koje na unutrašnjem planu razaraju institucije sistema, dok na spoljašnjem planu rade sve da zaustave evropski put Crne Gore. Imate PES koji sve ovo nijemo posmatra, dok više od polovine njih podržava navedenu politiku. I imate one koji su legitimizatori svega ovoga, predstavnike bošnjačke i albanske manjinske partije. Dobro je što ste prozreli tu politiku i dobro je što takvi nijesu dobrodošli kod vas - rekao je on.
Zirojević je, osvrćući se na ekonomsku situaciju u državi, rekao da su cijene hrane u njujorškom Trump Toweru približno iste kao u podgoričkom City kvartu, te da to dovoljno govori o tome kako se živi u Crnoj Gori.
Konferencija je bila prilika da, sa predstavnicima crnogorske dijaspore, razmijene stavove i mišljenja o brojnim temama, dominantno uključujući političke i ekonomske teme.
Kako se navodi u saopštenju, zaključak panel konferencije bio je da saradnja sa dijasporom mora biti intenzivirana, te da Crna Gora, kao matica, ne smije zaboraviti one koji su, usljed različitih okolnosti, napustili svoja ognjišta i bolji život zasnovali u inostranstvu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šehović i Zirojević: Crna Gora doživljava institucionalno, kulturno i civilizacijsko posrnuće

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) pozdravio je odluku Savjeta Evropske unije da, nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, formira radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Riječ je, kako je rekao, o važnom i ohrabrujućem koraku koji potvrđuje da je evropska perspektiva Crne Gore i dalje realna i dostižna, uprkos opstrukcijama i ideološkim tumaranjima kojima svjedočimo prethodnih nekoliko godina.
- Kao predstavnici političkih subjekata okupljenih u Evropskom savezu, koji su evropske vrijednosti utemeljili u savremenoj Crnoj Gori, posebno smo zadovoljni ovom viješću. Ona potvrđuje da je strateški cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji, u okolnostima povoljnog geopolitičkog momenta, ponovo dostižan. Istovremeno, svjesni smo da će kako vrijeme bude odmicalo nervoza dobrog dijela vladajuće većine, koja nerijetko djeluje kao produžena ruka zvaničnog Beograda i često zastupa tuđe, a ne interese sopstvene države, biti sve izraženija. Sa tim će, sasvim izvjesno, rasti i pokušaji usporavanja evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović u saopštenju za javnost.
Ipak, kako navodi, ovo jeste važan korak, ali i da ključni posao tek predstoji. Jednako važno kao i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja jeste, ističe Šehović, pitanje kakva će Crna Gora ući u Evropsku uniju u vrijednosnom smislu.
- Evropska unija nije samo administrativni i pravni okvir, već prije svega zajednica vrijednosti. Crna Gora koja želi da bude njen dio ne može biti država koja naginje šovinizmu, klerikalizmu i netoleranciji, država u kojoj se afirmišu retrogradne ideologije i sprovodi revizija istorije, niti društvo u kojem se urušavaju građanski karakter, sekularizam i antifašističko nasljeđe. Nažalost, upravo takve pojave danas sve češće gledamo, uz sistemsko kvarenje društva i opasnu relativizaciju temeljnih vrijednosti savremene Evrope - naglasio je Šehović.
Dobra vijest je, dodaje on, što takav put nije neminovan. Crna Gora, smatra Šehović, ima kapacitet da se vrati sebi, svojoj građanskoj, multietničkoj i evropskoj suštini. 
- Prvi naredni parlamentarni izbori, koji su blizu, biće prilika da se jasno odluči hoćemo li evropski put nastaviti samo deklarativno ili suštinski, sa društvom koje zaista dijeli vrijednosti na kojima počiva Evropska unija - kazao je Šehović.
On je poručio da je Evropski savez spreman da zajedno sa slobodnim pojedincima, kao i udruženjima u okviru kojih djeluju, tu vrijednosnu promjenu predvodi odgovorno, ozbiljno i u interesu građana i budućnosti Crne Gore. 
- Jednako onako kako je to početkom devedesetih činila generacija okupljena oko Saveza reformskih snaga - zaključio je Šehović.

Šehović: Poruke iz Brisela su snažan podsticaj, ali bez raskida sa šovinizmom i klerikalizmom nema evropske Crne Gore

Izvještaj Evropske komisije (EK) potvrđuje formalan napredak Crne Gore, ali i suštinsko nazadovanje, ocijenio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza, Damir Šehović.
On je kazao da Izvještaj EK potvrđuje da u Crnoj Gori postoji formalni napredak u pregovaračkom procesu, koji je rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti.
- Još je, međutim, očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje - istakao je Šehović.
Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren uprkos brojnim "klipovima u točkovima" koje u evropski proces uporno ubacuje veći dio vladajuće većine, predvođen Andrijom Mandićem, koji baštini vrijednosti suprotne od onih na kojima počiva Evropska unija (EU).
- Sada je potpuno jasno da Crna Gora formalno korača ka EU, ali suštinski ne samo da stagnira, nego u mnogim segmentima i nazaduje - rekao je Šehović.
Kako je naveo, otuda i nova, do sada najjasnija upozorenja iz Brisela i izjava komesarke Marte Kos o mogućnosti uvođenja prelaznog perioda za nove članice, pa čak i njihovog privremenog isključenja iz Unije ukoliko postanu remetilački faktor.
- Takve poruke ne dolaze slučajno. One su direktna refleksija sve veće zabrinutosti da bi Crna Gora, ako nastavi putem na kojem je sada, mogla postati novi trojanski konj unutar EU, poput današnje Mađarske - ocijenio je Šehović.
EU, kako je kazao, ne želi više retrogradne režime pod svojim krovom, niti one koji se samo deklarativno pozivaju na evropske principe, a u praksi promovišu proruske narative, relativizuju ratne zločine, negiraju genocid u Srebrenici, rehabilituju fašističke saradnike i podgrijavaju nacionalne i vjerske podjele.
- Ne želi Unija one koji pod plaštom evropskih integracija otkrivaju spomenike ratnim zločincima poput Pavla Đurišića i time ponižavaju i istorijsku istinu i moralnu savjest Crne Gore - kazao je Šehović.
Prema njegovim riječima, EU ne želi one koji u 21. vijeku zatvaraju oči pred ksenofobnim porukama usmjerenim prema čitavim etničkim zajednicama, poput one „ubij Turčina“, niti one koji urušavaju odnose sa evropskim partnerima do mjere da pojedine države članice njihove najviše funkcionere proglašavaju nepoželjnima.
- Zato ne čudi što se po prvi put u evropskoj retorici pojavljuju termini poput članstva bez prava glasa i ograničenog pristupa institucijama EU, niti što se počinje licitirati i rokom koji se odnosi na 2030. godinu za pristup novih članica - kazao je Šehović.
On je upozorio da to nije puka birokratska formulacija, već političko upozorenje da se u Uniju neće ulaziti sa autoritarnim refleksima i lažnim proevropskim maskama.
- Kada se tome doda činjenica da vlast u duže od godinu opstruira izbor sudija Ustavnog suda, mjesecima izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, gotovo dvije godine izbor viceguvernera i članova Savjeta Centralne banke i gotovo godinu dana izbor članova Fiskalnog savjeta, kao i da nije poštovala mišljenje Venecijanske komisije u slučaju nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, onda je jasno zašto Brisel šalje poruke koje se ranije nijesu mogle čuti sa te adrese - naveo je Šehović.
Kako je kazao, umjesto da euforično slavi izvještaj i javnost zasipa samohvalama, bilo bi odgovornije da se vlast ozbiljno zamisli nad njegovim stvarnim sadržajem i porukama koje su povodom njegove prezentacije saopštene.
- Između redova tog dokumenta nalaze se upozorenja da Crna Gora, ako nastavi ovim putem, može formalno stići do evropskih vrata, ali će suštinski ostati van njih - ocijenio je Šehović.
On je istakao da je EU jasno poručila da ne želi nove trojanske konje u svojim redovima.
- Crna Gora zato mora odlučiti da li želi biti dio evropske porodice naroda po vrijednostima, a ne samo po geografiji, ili će ostati primjer zemlje koja je propustila istorijsku šansu jer su je vodili oni koji Evropu vide kao paravan za potpuno suprotne interese - rekao je Šehović.
Prema njegovim riječima, zato je danas važnije nego ikad da se "siđe sa tog proruskog trojanskog konja i da se u periodu pred nama okupi sve što je u Crnoj Gori istinski evropsko i građansko".
- Podsjećanja radi, upravo su članice Evropskog saveza, tada okupljene u Savezu reformskih snaga, bile utemeljivači evropske ideje u Crnoj Gori, u vrijeme kada je ta ideja bila u ubjedljivoj manjini, a danas predstavlja ubjedljivu većinu u našem društvu - naveo je Šehović.
On je kazao da Evropski savez, na tim temeljima, i danas ostaje nosilac autentične evropske misije Crne Gore.
- One koja nipošto ne pristaje na imitaciju, već istrajno brani ideju evropske, građanske, pristojne i dostojanstvene Crne Gore - dodao je Šehović.

Šehović: Izvještaj EK potvrđuje formalni napredak, ali još očiglednije vrijednosno i političko nazadovanje

Najnoviji Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori, prema riječima predsjednika Socijaldemokrata i jednog od lidera Evropskog saveza Damira Šehovića, potvrđuje da u našoj zemlji postoji formalan napredak u pregovaračkom procesu, ali i suštinsko političko i vrijednosno nazadovanje.
– Taj napredak je rezultat profesionalnog rada državne administracije, a ne političke volje vlasti. Još je očiglednije da Crna Gora, iako formalno korača ka Evropskoj uniji, u mnogim segmentima zapravo stagnira ili nazaduje – ocijenio je Šehović.
On ističe da su upozorenja iz Brisela, uključujući izjavu komesarke Marte Kos o mogućnosti uvođenja prelaznog perioda za nove članice ili čak njihovog privremenog isključenja iz Unije, jasna poruka Crnoj Gori da trenutni kurs može dovesti do statusa „novog trojanskog konja“ unutar EU, poput Mađarske.
– Evropska unija više ne želi retrogradne režime pod svojim krovom, niti one koji se samo deklarativno pozivaju na evropske vrijednosti, a u praksi promovišu proruske narative, relativizuju ratne zločine, negiraju genocid u Srebrenici, rehabilituju fašističke saradnike i podgrijavaju nacionalne i vjerske podjele. Unija ne želi one koji pod plaštom evropskih integracija otkrivaju spomenike ratnim zločincima poput Pavla Đurišića, niti one koji ćute na ksenofobne poruke poput „ubij Turčina“ – poručio je Šehović.
On podsjeća da vlast već duže od godinu dana opstruira izbor sudija Ustavnog suda, mjesecima odlaže izbor Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, gotovo dvije godine ne bira viceguvernere i članove Savjeta Centralne banke, te ignoriše mišljenje Venecijanske komisije u slučaju nezakonitog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda.
– Sve to jasno pokazuje zašto Brisel danas šalje oštrije poruke nego ikada ranije. Umjesto euforičnog slavljenja izvještaja i samohvala, vlast bi morala da se ozbiljno zamisli nad njegovim stvarnim sadržajem. Jer, između redova stoji upozorenje da Crna Gora može formalno stići do evropskih vrata, ali suštinski ostati van njih – naglasio je lider Socijaldemokrata.
Prema njegovim riječima, činjenica da se po prvi put u evropskoj retorici pominju izrazi poput „članstva bez prava glasa“ i ograničenog pristupa institucijama EU nije birokratska već politička poruka – da se u Uniju neće ulaziti sa autoritarnim refleksima i lažnim proevropskim maskama.
– Crna Gora mora odlučiti da li želi biti dio evropske porodice naroda po vrijednostima, a ne samo po geografiji. Ako nastavimo putem licemjernog proevropejstva, postaćemo primjer zemlje koja je propustila istorijsku šansu jer su je vodili oni koji Evropu vide kao paravan za suprotne interese – zaključio je Šehović.
Šehović poručuje da je sada važnije nego ikad „sići sa proruskog trojanskog konja“ i okupiti sve istinski evropske i građanske snage u Crnoj Gori.
– Podsjećam, upravo su članice današnjeg Evropskog saveza, tada okupljene u Savezu reformskih snaga, bile utemeljivači evropske ideje u Crnoj Gori, u vrijeme kada je ta ideja bila u manjini. Danas, kada ona predstavlja ubjedljivu većinu, Evropski savez nastavlja da brani viziju evropske, građanske i dostojanstvene Crne Gore – poručio je dr Damir Šehović.

Šehović: EU izvještaj razotkriva suštinsko nazadovanje Crne Gore

Sada je i zvanično potvrđeno da u incidentu na Zabjelu nijesu učestvovali državljani Turske, već Azerbejdžanci, koji, uzgred rečeno, još uvijek nijesu pronađeni. U međuvremenu je Crna Gora, zahvaljujući talasu primitivizma i ksenofobije koji se danima širio i koji je bio usmjeren prema kompletnoj turskoj zajednici u našoj zemlji, doživjela neviđenu sramotu i političku i civilizacijsku blamažu, kazao je predsjednik SD-a i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Prema njegovim riječima, nedužnim ljudima su lomljeni lokali, širio se strah, a meta je postala cijela zajednica koja broji oko 13 hiljada lica koja privremeno borave u Crnoj Gori.
- Ali kao da ni to nije bilo dovoljno, Vlada je brzopleto i bez provjere činjenica, preko koljena, kako inače to čini, ukinula bezvizni režim sa Turskom, zemljom sa kojom smo imali prijateljske odnose i njegovali snažnu ekonomsku saradnju. Takav čin nije samo politički neodgovoran, već i državno ponižavajući, jer je pokazao da se ključne odluke u Crnoj Gori mogu donositi pod pritiskom ulične histerije i medijskog linča - poručuje Šehović. 
Šehović je naglasio da je ovo, bez dileme, neviđena sramota i za Crnu Goru i za vlast - za Crnu Goru, jer je dopustila da se pred očima javnosti uruši njen imidž otvorenog i građanskog društva.
- Za vlast, jer se još jednom pokazala neozbiljnom, nezrelom i nesposobnom da razlikuje državničku odgovornost od populističkog refleksa. I, šta ćemo sad? Hoće li iko iz vlasti imati snage da se izvini onima koji su bez ikakvog razloga bili izloženi linču i poniženju? Hoće li se povući odluka o ukidanju bezviznog režima sa Turskom, ili ćemo još jednom svjedočiti pokušaju da se greške prekriju ćutanjem i spinovima? - navodi Šehović. 
Kako zaključuje, Crna Gora mora ostati zemlja razuma, dostojanstva i međusobnog poštovanja, a ne prostor u kojem neodgovornost, predrasude i politička nezrelost diktiraju državne odluke.

Šehović: Primitivizam i ksenofobija kojima smo svjedočili neviđena sramota za Crnu Goru i njenu vlast

O stepenu vrijednosnog posrnuća u kojem se kao društvo nalazimo najbolje svjedoči podatak da u XXI vijeku mjesecima razgovaramo o nezakonito postavljenom spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ali i o tome da li je glavnom gradu potreban kolektor ili nije, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, u jutarnjem programu Televizije Crne Gore, istakao da su upravo „spomenik zločincu i saga o kolektoru u Botunu ogolili svu štetnost aktuelne vlasti i haos koji vlada u našem društvu“, jer je, kako je dodao, nezamislivo da takve teme uopšte dominiraju javnim životom u uređenim državama.
- Da se poštovao zakon, ta bruka od spomenika nikada ne bi ni bila postavljena, pa samim tim ne bi danas ni gledali sagu o tome da država ne može ni da utvrdi gdje se trenutno nalazi - naglasio je Šehović.
Govoreći o krizi vlasti u Glavnom gradu, istakao je da gradska vlast treba da padne, ali ne samo zbog Botuna, nego zbog nesposobnosti.
- Ta vlast se ne bavi problemima građana, ne bavi se komunalnim redom niti bilo kojom temom koja utiče na kvalitet života. Ona nije okupljena ni oko ideje, ni oko programa, ni oko vizije razvoja, a još manje je zasnovana na volji građana. Nastala je prevarom i izbornim inženjeringom grupacije okupljene oko predsjednika države, koji je pod pritiskom, znamo odakle i od koga, promijenio stranu - kazao je lider SD-a.
Prema njegovim riječima, ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou, jer je dovoljno da se pojavi „novi Botun“ kako bi se ogolili haotični odnosi u redovima vladajuće većine.
Šehović je posebno ukazao na loše ekonomske pokazatelje. Podsjetio je da od obećavanog ekonomskog preporoda nije bilo ništa, već je Crna Gora dobila sve suprotno: privredni rast koji je najniži u posljednjih osam godina, najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu, rekordni spoljnotrgovinski deficit, stopu inflacije gotovo duplo veću u odnosu na druge zemlje koje koriste euro, kao i pad stranih direktnih investicija.
- Sve to se dešava zbog odsustva ekonomske vizije i činjenice da se ekonomija vodi bez strategije, na bazi slikovnica i PowerPoint prezentacija. To najbolje pokazuje primjer penzione reforme, zbog koje je deficit Fonda PIO samo u ovoj godini narastao sa 35 na blizu 400 miliona eura - kazao je Šehović.
Ništa bolja, dodao je, nije ni situacija u turizmu, gdje se bilježi pad prihoda, na što je nedavno javnost upozorila i Privredna komora.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora postati članica Evropske unije, Šehović je istakao da nije suština samo u datumu pristupanja, već u tome kakva će država postati članica EU.
- Hoće li to biti razvaljena i obezdržavljena država, sa promijenjenim vrijednosnim karakterom, spremna i pogodna da se njome upravlja sa strane i da sjutra bude novi trojanski konj u Uniji, ili ćemo ući kao uređeno i civilizovano društvo – to je pravo pitanje - zaključio je Šehović.

Šehović: Spomenik zločincu Pavlu Đurišiću i saga o kolektoru u Botunu ogolili haos u društvu i štetnost aktuelne vlasti

Predsjednik Sociajldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović je, na današnjem sastanku lidera opozicionih partija sa Gertom Janom Kopmanom, generalnim direktorom Generalnog direktorata za proširenje i susjedstvo u Evropskoj komisiji, kazao da je Crna Gora možda formalno bliža članstvu u Evropskoj uniji, ali je suštinski nikad dalja od evropskog sistema vrijednosti.
To je, kako je rekao, problem i Crne Gore, ali ništa manje i Evropske unije "čiji ćemo dio prije ili kasnije postati". Naglasio je da u našoj zemlji danas postoje dva paralelna procesa koja idu u potpuno suprotnim smjerovima.
- Prvi, birokratski i administrativni, koji se ogleda u formalnom usvajanju zakona i obavezama iz EU agende, takozvanim štrikovima, i koji makar i na minimalnom nivou funkcioniše. Dok se drugi, suštinski, a to je vrijednosni, svakodnevno urušava - poručio je Šehović.
Dodao je da u EU ne ulaze zakoni, nego društvo.
- A društvo je zahvaljujući ovoj vlasti takvo da se kao nikada do sada afirmišu retrogradne ideologije, glorifikuju i slave osuđeni ratni zločinci, vrši se revizija istorije pa se saradnici fašista u liku četnika rehabilituju, najglasniji promoteri te četničke retrogradne ideologije i negatori Crne Gore i svega crnogorskog dobijaju najviša državna priznanja, obožavaoci lika i djela Vladimira Putina pokrivaju najznačajnije funkcije u državi, a ključni ljudi iz aktuelne vlasti od strane jedne članice Evropske unije proglašavaju se personama non grata - istakao je Šehović.
Upozorio je da se nimalo ne smiju potcjenjivati štetni dometi retrogradnih ideologija.
- Podsjećam da je Holanđanima davne 1995. godine Ratko Mladić u Srebrenici govorio kako je on demokrata, pred holandskim trupama koje su obezbjeđivale tzv. Sigurnu zonu UN-a, dijelio bombone dječacima, a nakon što su mu povjerovali i otišli odatle, njih preko 8.000 je na svirep način ubio, zbog čega je kasnije i osuđen. Surova realnost u Crnoj Gori je to da zagovornici te iste Mladićeve četničke ideologije, koju danas predvodi Mandić, dominantno određuju političke procese u našoj zemlji. To je suština. Sve ostalo su nebitni detalji - poručio je Šehović.
On je kazao da evropska agenda, za koju je potrebna kvalifikovana većina, u parlamentu prolazi isključivo zahvaljujući odgovornom odnosu opozicije prema njoj, dok istovremeno vlast urušava evropske vrijednosti kroz djelovanje koje vodi ka društvenom nazadovanju i ozbiljnom pogoršanju odnosa u regionu.
- Zato vas pozivam da ne nasijedate na floskule i zaklinjanje u EU agendu od strane ove vlasti, nego da se zajedno sa nama uhvatite u koštac sa vrijednosnim anomalijama kojih u Crnoj Gori ima na pretek. A ako do kraja budu insistirali samo na formi i ‘štrikovima’, podsjetite ih da nijesu ispoštovali mišljenje Venecijanske komisije u vezi penzionisanja jedne sutkinje Ustavnog suda, da preko 15 mjeseci opstruiraju izbor sudija tog suda, devet mjeseci izbor članova Savjeta Agencije za elektronske komunikacije, godinu dana izbor viceguvernera i 18 mjeseci izbor članova Savjeta CBCG, deset mjeseci izbor članova Fiskalnog savjeta i slično - naglasio je Šehović.
Zaključio je da „suština nije u tome kada će Crna Gora postati članica EU, nego kakva će ona ući u EU“, te poručio da očekuje od evropskih partnera da ne zatvaraju oči pred ovim vrijednosnim posrnućem, jer upravo to mora biti predmet zajedničke brige i političkog djelovanja.

Šehović: Crna Gora formalno bliža EU, ali suštinski nikad dalja od evropskih vrijednosti

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) potvrđuje da Vlada Crne Gore vodi neodrživu, populističku „bilbord“ ekonomsku politiku umjesto reformskog kursa, ocijenio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je istakao da dokument MMF-a jasno upozorava na rast fiskalnog deficita, rekordni spoljnotrgovinski jaz i inflaciju gotovo dvostruko višu od prosjeka eurozone, što dovodi u pitanje srednjoročnu stabilnost javnih finansija.
- Vladina neodgovorna ekonomska politika vodi ka rastu deficita, povećanju javnog duga i dovođenju u pitanje fiskalne održivosti države- &nbsp;naveo je Šehović, podsjećajući da MMF predviđa deficit veći od zakonski dozvoljenog nivoa, već sada jednog od najviših na Zapadnom Balkanu.
On je ocijenio da nekontrolisani rast rashoda, prije svega kroz reforme zdravstvenog i penzionog sistema, te program Evropa sad 2.0, generiše ogroman pritisak na javne finansije. „To je potvrda da je Vlada, vođena kratkoročnim političkim interesima i jeftinim populizmom, ozbiljno ugrozila ekonomsku perspektivu države“, kazao je.
Kao posebno alarmantno, Šehović je izdvojio upozorenje MMF-a da će javni dug dostići 65% BDP-a do 2030. godine, te da su neophodne duboke reforme poreskog sistema, penzija i zdravstva.
On je podsjetio i na podatke o najvećem spoljnotrgovinskom deficitu u posljednjih 15 godina, uz ocjenu da model rasta zasnovan na potrošnji i uvozu nije održiv. „Bez ozbiljne diverzifikacije i jačanja proizvodnje, Crna Gora će nastaviti da tone u spoljne disbalanse“, upozorio je lider SD-a.
Inflacija, kako je dodao, dodatno ugrožava standard građana. „Nominalni rast plata i penzija pojela je inflacija, pa građani danas realno žive lošije nego što statistika prikazuje“, rekao je.
Kritikovao je i strukturu stranih investicija koje se, kako je naveo, i dalje dominantno slivaju u nekretnine i građevinarstvo, umjesto da stvaraju proizvodne kapacitete i otvaraju kvalitetna radna mjesta.
Šehović je posebno naglasio upozorenje MMF-a da Centralna banka mora ostati nezavisna i kadrovski osnažena, ocijenivši da je to indirektna kritika pokušajima vlasti da ovu ključnu instituciju podvede pod politički uticaj.
- Crna Gora se nalazi u tački kada su potrebne ozbiljne reforme, a ne predizborni eksperimenti sa neizvjesnim posljedicama. Umjesto kockarske, bilbord ekonomije, moramo se vratiti odgovornoj fiskalnoj politici zasnovanoj na ekonomskoj nauci. U suprotnom, ceh će platiti građani kroz veće poreze, dugove i niži standard - zaključio je Šehović.

Šehović: MMF potvrdio – Vlada vodi populističku „bilbord“ ekonomiju

Umjesto slobode, demokratije i ekonomskog preporoda, Crna Gora je danas, pet godina od promjene vlasti, bukvalno razvaljena i zarobljena država, u najvećoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj regresiji od obnove nezavisnosti, poručio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, gostujući na Newsmax TV, naglasio da 30. avgust 2020. nije donio oslobođenje, već tihu okupaciju.
- To nije bio početak slobode, nego projekat obezdržavljenja Crne Gore, čiji je cilj da naše društvo izgubi sve atribute uređene države i da postane proksi zvaničnog Beograda - istakao je Šehović.
Govoreći o podjelama u društvu, predsjednik SD je poručio da su one dublje nego ikad.
- Jeste li za ovih pet godina čuli ijednu ozbiljnu debatu o zdravstvu, obrazovanju ili kulturi? Niste. Ali ste mogli primijetiti kako vlast iz petnih žila pokušava da promijeni vrijednosni sistem na kojem je Crna Gora obnovila nezavisnost. U isto vrijeme sprovodi se brutalan istorijski revizionizam kroz rehabilitaciju četništva i veličanje ratnih zločinaca. Građanski orijentisana Crna Gora sa tim nikada neće pristati da se pomiri - kazao je Šehović.
Posebno je apostrofirao ekonomske posljedice sa kojima se suočava Crna Gora.
- Umjesto strategije, imamo bilbord, odnosno kockarsku ekonomiju. Privredni rast u 2024. godini, uz izuzetak pandemijske 2020. godine, bio je najniži u posljednjih osam godina. Fiskalni deficit će biti među najvećima u regionu i iznosiće oko četiri odsto. Broj zaposlenih u javnoj upravi od 2020. povećan je za 18 hiljada, što budžet košta vrijednosti jednog auto-puta. Deficit Fonda PIO drastično raste sa 35 na oko 400 miliona godišnje, i prijeti da do 2027. dostigne preko milijardu eura. Standard građana realno stagnira. Inflacija je duplo veća nego u državama eurozone i poništava efekte nominalnog administrativnog rasta plata i penzija. Odliv stranih direktnih investicija u prvoj polovini godine veći je za 20 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, dok je u odnosu na 2019. u blokadi čak 2800 preduzeća više - upozorio je Šehović.
Osvrćući se na evropske integracije, lider Socijaldemokrata je poručio da je napredak samo prividan.
- Naš evropski put danas liči na vožnju magistralom sa podignutom ručnom – motor bruji, ali se auto bitnije ne pomjera. Formalno ima nekog napretka, ali se on nije desio zahvaljujući odgovornoj vlasti, već zahvaljujući konstruktivnosti opozicije koja je podržala ključne odluke vezane za EU agendu. Suštinski, međutim, mi nazadujemo jer smo danas, uprkos formalnom napretku, dalje od evropskog sistema vrijednosti nego što smo ranije bili. Suština je da Crna Gora ne može postati članica EU sve dok je Andrija Mandić dio vlasti, odnosno gazda parlamentarne većine - ocijenio je on.
Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, Šehović je naglasio da je čine tri grupacije.
- Jednu čine jeftini populisti, drugu kleronacionalisti, a treću oni kojima zbog fotelja ne smeta da budu u koaliciji sa prve dvije. Zato priča o rekonstrukciji Vlade za Evropski savez uopšte nije bitna. Ova nakaradna vlast mora biti smijenjena, a ne rekonstruisana - poručio je Šehović. 
 
Govoreći o spoljnopolitičkim odnosima, Šehović je ocijenio da vlast ugrožava i partnerske relacije sa Hrvatskom.
- Od iskrenog prijatelja i promotera naših interesa u EU, došli smo do toga da zbog bespotrebnih provokacija poput rezolucije o Jasenovcu ili znački sa likom broda Jadran, Hrvatsku pretvaramo u državu koja može biti prepreka na našem evropskom putu. To je neodgovorno i pogubno za Crnu Goru - zaključio je Šehović.

Šehović: Crna Gora je pod tihom okupacijom, vlast treba smijeniti a ne rekonstruisati

Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza, dr Damir Šehović, ocijenio je da 30. avgust 2020. nije označio početak oslobođenja, već organizovani i sa strane pomognuti projekat urušavanja temelja crnogorske države i društva.
- Od tada se Crna Gora suočava sa najdubljom političkom, institucionalnom i društvenom regresijom od obnove nezavisnosti. Događaj koji je mnogima bio predstavljen kao nova šansa pokazao se kao početak najopasnijeg perioda sistemske erozije državotvornih vrijednosti u njenoj savremenoj istoriji - naveo je Šehović u saopštenju.
On je ocijenio da umjesto obećane demokratizacije Crna Gora ima vlast „koja je brutalno urušila demokratske standarde i obesmislila institucije države“.
- Državne institucije, koje su morale biti čuvari suvereniteta, stavljene su u funkciju zvaničnog Beograda i pretvorene u mehanizme kojima se Crna Gora sistematski razgrađuje i potčinjava tuđoj politici i interesima. Bezbjednosni sistem je potpuno razoren, lišen funkcije zaštite države i građana koju bi morao da ima - istakao je on.
Šehović smatra da je multietnički karakter Crne Gore izložen stalnim i organizovanim udarima, te da svjedočimo „najprimitivnijem istorijskom revizionizmu čiji je cilj da se izbrišu nesporne činjenice naše prošlosti, da se afirmiše ideologija četništva kao ‘državni narativ’ i da se Crna Gora odrekne antifašizma kao vrijednosne vertikale na kojoj počiva njena savremena državnost“.
- Na javnoj sceni dominira klerošovinizam, anticivilizacijska retorika i prostakluk koji je postao model ponašanja. Umjesto kulture dijaloga i odgovornosti, promovisana je kultura podjela, uvreda i ponižavanja. Umjesto politike ideja, dobili smo politiku jeftinih parola. Umjesto dostojanstva, dobili smo normalizaciju vulgarnosti i primitivizma - naglasio je lider SD-a.
Govoreći o ekonomiji, ocijenio je da je dovedena u stanje potpune improvizacije.
- Umjesto jasne strategije razvoja i koordinisane politike vodi se politika na parče, svedena na bilbord ekonomiju i marketinške trikove. To je zapravo kockarska ekonomija u kojoj se umjesto reformi nude jednokratne potrošačke mjere, a umjesto vizije puko preživljavanje. Ishod takvog modela je uvijek isti: zaduženija država, slabija privreda i neizvjesna budućnost - rekao je on.
Šehović je naglasio da 30. avgust nije bio korak ka demokratiji, već organizovana operacija urušavanja temelja crnogorske države i društva, ali i dodao da građanska Crna Gora, uprkos svemu, nije nestala.
- Naprotiv, ona postaje sve svjesnija svoje snage i značaja, ne samo kroz opozicione snage koje nose emancipatorsku misiju, već još snažnije kroz slobodne pojedince, predstavnike civilnog društva i mlade ljude koji odbijaju da pristanu da im budućnost i identitet budu moneta za političku trgovinu - rekao je Šehović.
On vjeruje da će Crna Gora ponovo pronaći snagu da se odupre.
- Naša istorija nas uči da Crna Gora nikada nije posrtala kada je vjerovala u sebe. Opstajala je jer je znala šta brani. Vjerujem da će i ovog puta građanska, evropska i antifašistička Crna Gora povratiti snagu i izgraditi društvo dostojno svojih vrijednosti i svojih ljudi. To nije samo politički zadatak. To je istorijska obaveza prema prošlim i budućim generacijama - zaključio je Šehović.
&nbsp;

Šehović: 30. avgust bio organizovani projekat urušavanja države, a ne njeno oslobođenje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Tag: damir-sehovic