Pripremljen je Nacrt novog Zakona o NVO koji je prošao javnu raspravu i &nbsp;uskoro će biti upućen Vladi na usvajanje.
To je saopšteno iz Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje nakon što je ministar Ernad Suljević govorio na panelu u okviru Foruma civilnog društva, u organizaciji Britanskog savjeta i Vlade Velike Britanije.
U obraćanju je, kako je saopšteno iz njegovog resora, poručio da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama snažno posvećeno razvoju civilnog društva, većem uključivanju NVO u proces pripreme i sprovođenja javnih politika i jačanju međusobnog povjerenja.
Nakon četiri godine ponovo je, ističe, uspostavljen Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO.
- Realizuje se program „Mreža resursnih centara u Crnoj Gori“ za koji je opredijeljeno 500.000 eura, od čega najviše sredstava ide sjevernoj regiji. Samo u 2024. godini NVO sektor podržan je sa skoro sedam miliona eura, dok je od 2018. ukupno opredijeljeno 37 miliona eura - rekao je on.&nbsp;
Najavljene su, kako je istakao, nove aktivnosti - uključujući digitalnu platformu za kofinansiranje EU projekata NVO i pripremu nove Strategije saradnje 2027–2031.
Suljević je, kako je saopšteno, naglasio da će Ministarstvo i u narednom periodu raditi na stvaranju povoljnog ambijenta za djelovanje NVO sektora, kako bi zajednički doprinijeli kvalitetnijim javnim politikama i boljim uslugama za građane, dodajući da iz ličnog iskustva u radu u nevladinom sektoru dobro razumije izazove i značaj njihovog djelovanja.
Forum civilnog društva okuplja predstavnike NVO, stručnjake iz različitih oblasti, institucije EU, vlade zemalja regiona i međunarodne partnere.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Suljević: Pripremljen Nacrt novog Zakona o NVO, uskoro će biti upućen Vladi na usvajanje

Sjutra, 27. februara, navršavaju se 32 godine od otmice i ubistva putnika iz voza koji je saobraćao na pruzi Beograd - Bar. Brzi voz 671 koji je išao iz pravca Beograda prisilno je zaustavljen u stanici u Štrpcima i iz njega je izvedeno, a kasnije i ubijeno, 20 osoba nesrpske nacionalnosti. Najstarija žrtva ovog zločina imala je 59 godine, a najmlađa svega 16 godina. Do danas su pronađeni ostaci samo četiri osobe - kazao je koordinator programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević
Ovaj voz je, kako je naveo, kako je i utvrđeno u odvojenim sudskim procesima, bio pod pratnjom dva policajca, kojima je bio dat pisani nalog da Vojsci Republike Srpske omoguće legitimisanje putnika i odvođenje vojnih obveznika bh. entiteta Republika Srpska, što je zloupotrijebljeno.&nbsp;
- Otpravniku vozova je rečeno da su u vozu dezerteri i šverceri oružja, a on je u strahu za sopstveni život, od strane naoružanih vojnika, dao vozu znak za zaustavljanje u toj stanici. Nakon što je voz zaustavljen, vršeno je legitimisanje putnika od pripadnika Interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske i iz voza su izvedeni, kasnije i ubijeni, Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rafet Husović iz Bijelog Polja, Halil Zupčević iz Trebinja, Senad Đečević iz Bara, Jusuf Rastoder iz Berana, Ismet Babačić iz Podgorice, Tomo Buzov iz Beograda, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović iz Brodareva, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević iz Prijepolja, Zvjezdan Zuličić iz Sarajeva, kao i jedna nepoznata osoba afričkog porijekla - precizirao je Suljević.
Oteti su, kako dodaje, nakon izvođenja iz voza, odvedeni u fiskulturnu salu jedne škole u selu Prelovo kod Višegrada, gdje su im oduzete sve lične stvari, novac i nakit, a potom su, pretučeni i vezani žicom, ponovo ukrcani u kamion i odvedeni do jedne zapaljene kuće u selu Mušići, na teritoriji iste opštine. U grupama su odvođeni do garaže te kuće, gdje su ubijani iz automatskog oružja.
- U svjedočenju jednog od osuđenih za ovaj zločin, Nebojše Ranisavljevića, pred istražnim sudijom Višeg suda u Bijelom Polju se navodi: “U jednom momentu, jedna osoba je pokušala da pobjegne, pa sam na njega ispalio rafal metaka. Ova osoba je počela da kuka govoreći 'jao majko moja'. Nakon ovog, Lukić je izašao iz garaže i kada je bio upoznat šta se dogodilo prišao je i bajonetom zaklao ovu osobu koja je davala znake života”. Naveo je i da je i, na drugoj strani, neko drugi pokušao da bježi i da je likvidiran na isti način od drugog uniformisanog lica, kao i da su ubijeni putnici bačeni u obližnju rijeku Drinu - rekao &nbsp;je Suljević.
Krivični postupci za počinjene zločine vođeni su u tri države – Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- Zbog ovog zločina na kazne zatvora u trajanju od 10 do 15 godina osuđeno je više od 10 pripadnika grupe koja je izvršila otmicu, među kojima je i Nebojša Ranisavljević, koji je prvi iz te grupe osuđen 2002. godine, i to pred Višim sudom u Bijelom Polju. Za otmicu u Štrpcima nikada nije suđeno Milanu Lukiću, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog drugih zločina počinjenih u Višegradu - istakao je Suljević.
Početkom marta, kako je najavio, CGO će objaviti publikaciju koja uključuje obimnu sudsku dokumentaciju iz predmeta protiv Nebojše Ranisavljevića, pravosnažno osuđenog za ovaj zločin.

1084x550

CGO: Štrpci kao sinonim surovosti ratnih zločina počinjenih devedesetih

Postupke koji se odnose na ratne zločine pratilo je niz kontroverzi. Saust izvještaj je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori. Tako postupak započne sa sedam optuženih, a na kraju niko od njih ne bude osuđen - kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje.
Po istraživanju CGO, građane Crne Gore gotovo ništa pozitivno ne asocira na ‘90-e godine.
- Na ‘90-e ih pretežno asocira rat, bombardovanje, siromaštvo, težak period. Jedina stvar koja se negdje mogla istaći kao pozitivna asocijacija ispitanika za ‘90- e, jeste upravo muzika koja je postojala ‘90-ih godina, i koja je i dan danas aktuelna - rekao je Suljević.
Suljević napominje da udžbenici istorije vrlo malo tretiraju period devedesetih i to, obično, u posljednjim sedmicama osnovne ili srednje škole.
- To je onaj period, obično, kada učenici popravljaju ocjene, kada nijesu na časovima, kada su im preče kombinacije za malu maturu, maturu, nego samo gradivo, tako da se taj period vrlo često i preskoči tokom obrazovanja. Ono što mi pratimo jeste jedan trend kod mladih da su vrlo slabo informisani o ovim temama, da formalno obrazovanje izuzetno kaska za tim da isprati ono što su njihova interesovanja, jer su oni itekako zainteresovani za ovaj period, i negdje najveću odgovornost za to nosi formalni obrazovni sistem koji nedovoljno tretira, ne mora se ta tema izučavati kroz nastavu istorije, već mi imamo i neke druge predmete, može se neka od tih tema izučavati kroz nastavu sociologije, kroz nastavu psihologije, pa da analiziramo ličnosti iz tog perioda, i što su bile njihove namjere, i što su bile njihove emocije u tom trenutku - rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, može se izučavati i kroz građansko obrazovanje - predmet koji je ukinut kao obavezan. 
- Dakle, da bi se nadomjestio nedostatak toga sadržaja u formalnom obrazovnom sistemu, i mi kao nevladina organizacija organizujemo različite obuke za mlade, pa tako mogu pomenuti da imamo aktuelan poziv za Školu tranzicione pravde koje upravo namijenjena mladim ljudima, i okviru te škole, osim kroz teorijski dio, oni imaju priliku učiti i o ovom razdoblju, i kroz posjetu mjestima zločina, i sjećanja u Crnoj Gori, kroz obilazak svih područja, koja su bila obilježena jednim takvim činom - istakao je Suljević.
Nedostatak povjerenja građana Crne Gore u pravosudni sistem je, navodi Suljević, hroničan problem za Crnu Goru, i ne odnosi se samo na sumnju građana da se taj pravosudni sistem može nositi sa procesuiranjem ratnih zločina. 
- Kad je riječ o samom procesuiranju ratnih zločina, mi znamo da su te postupke pratili niz kontroverzi, da smo imali izvještaje relevantnih stranih eksperata, imali smo Saust izvještaj koji je jasno pokazao da smo napravili ozbiljne propuste u procesuiranju tih ratnih zločina, koji su vođeni u Crnoj Gori, pa tako postupak započne sa sedam optuženih, na kraju niko od njih ne bude osuđen, ili imamo, kao slučaj porodice Klapuh da su ljudi osuđeni, a da tu kaznu nikad nijesu odslužili, iz tog razloga i vjerujem, da osim te kapacitiranosti pravosudnog sistem, da iznese slučaj na adekvatan način, postoji i jedan hroničan nedostatak adekvatne komunikacije tih pitanja sa građanima. Ta pitanja bi morala biti aktuelnija, tužilaštvo i sudovi bi morali to jasnije da komuniciraju prema građanima, kako bi sami građani bili u toku da takvi postupci postoje, i da se takvi postupci vode u Crnoj Gori - zaključio je Suljević.

1250x600

Suljević: Građanima je muzika jedina lijepa uspomena na ‘90-e

Prošla, 2024. godina je bila značajna za Crnu Goru po mnogo različitih pitanja, &nbsp;jer se radi o jednoj vrlo turbulentnoj godini kada je &nbsp;politička slika značajno varirala, kazao je Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
- U prethodnoj godini smo imali situaciju sa rekonstrukcijom Vlade, sa ulaskom koalicije Za budućnost Crne Gore i Bošnjačke stranke u tu Vladu. To što je Bošnjačka stranka ušla u tu Vladu naišlo je na osudu i od strane njihovih birača, s obzirom da su ušli u Vladu koju čine neke političke partije, koalicije, koje gaje dijametralno suprotne, prije svega političke, a onda i ideološke stavove, od onoga što zastupa ta partija. Sa druge strane, imali smo situaciju da se predsjednik države jasnije pozicionirao kao neko ko predstavlja kontratežu, ko opozicija aktuelnoj vladajućoj većini, pa je tako negdje i otežan sam proces kohabitacije između predsjednika države i Vlade. To usložnjava proces i usvajanja zakona, imenovanja ambasadora, a i onoga što je jednoglasje u društvu - rekao je Suljević.
Prošlu godinu je obilježila i situacija oko Ustavnog suda i penzionisanja sutkinje Đuranović.
- Nemamo dilemu da se radi o proceduralno ozbiljnom propustu, gdje je prekršen Ustav Crne Gore, gdje je prekršen Zakon o Ustavnom sudu, Poslovnik o Ustavnog suda, i gdje je dozvoljeno da se i sama predsjednica tog Ustavnog suda profiliše kao neko ko je dozvolio sebi da bude instrumentalizovan zarad ostvarivanja nekih političkih interesa vladajuće većine. Nažalost, ono što smo vidjeli ne svjedoči o tome da imamo jednu državu gdje će, makar, u skorije vrijeme postojati vladavina prava, gdje će postojati meritokratija, i gdje će, zaista, građani moći da vjeruju u bolju budućnost, i u to da ih u narednom periodu čeka jedna izvjesnija politička slika- istakao je Suljević.
&nbsp;Samo usvajanje IBAR zakona, naglasio je Suljević, &nbsp;pokazalo je da nije postojao široki dijalog u vezi usvajanja tih zakona i sadržaja tih zakona što je rezultiralo time da se ti zakoni moraju ponovo mijenjati i usklađivati sa domaćim i međunarodnim okvirom.
- Nažalost, čini se da interesovanje da Crna Gora postane članica EU više postoji od strane same Evropske unije, nego od strane Crne Gore i naše vlasti. Sve i da uđemo u Evropsku uniju, u naredne dvije, tri godine vjerujem da će to biti isključivo zbog interesovanja od strane Evropske unije, a ne zbog toga što smo mi, zaista, postigli neke suštinske reforme, koje građanima, zaista mogu da garantuju neki boljitak- &nbsp;smatra Suljević.
Vlast je spremna, cijeni Suljević, da vrlo nevješto simulira reforme, a za to je primjer usvajanje Zakona o zaradama u javnom sektoru i značajno povećanje tih zarada, i uz sve to, kako navodi, i niz spornih imenovanja na značajnim pozicijama.
Suljević smatra i da održavanje lokalnih izbora u različitim vremenskim periodima građane drži u nekoj pripravnosti, u nekom stanju hronične političke kampanje.
- Sama izborna kampanja diže političke i društvene tenzije, i to nije dobro za nas. Iz tog razloga se nadam da će u narednom periodu kroz izbornu reformu, koja je u ovom trenutku u potpunosti propala, da će biti riješeno i to pitanje i da će svi lokalni izbori biti u jednom danu. Vezano za ono što su bili politički dogovori, formiranja vlasti na lokalnom nivou, nam u jednu ruku govori o tome kakvi su apetiti političkih partija u Crnoj Gori, da oni, u principu, više mare za pozicije koje će dobiti unutar te vlasti, a ne za ono što su njihovi programski ciljevi, i što je zaista ostvarivanje tih programskih ciljeva. Ako se neko fokusira na to da dobije poziciju predsjednika Skupštine opštine, ako se fokusira na to da dobije pozicije poziciju sekretara za finansije, to negdje nama govori da, u principu, njima znače samo pozicije moći, a ne ono.šta će sa tih pozicija moći da usvoje. Vidimo da su predizborna obećanja jeftini stanovi, veće plate, veće penzije i slično, i onog momenta kad oni sjednu za pregovarački sto, vidimo da oni ne stavljaju na taj sto takva pitanja, već da oni pregovaraju isključivo oko pozicija- zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Suljević: Predsjednica Ustavnog suda instrumentalizovana zarad ostvarivanja nekih političkih ciljeva

Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja &nbsp;je panel diskusija Centra za građansko obrazovanje (CGO) posvećena temi uvođenja &nbsp;obaveznog služenja vojnog roka, jer u ovom trenutku niko mlade ljude ne pita da si spremni da pođu u vojsku - kazao je za emisiju E uživo, na Televiziji E, Damir Sujević iz CGO.
Centar za građansko obrazovanje organizuje regionalnu panel diskusiju pod nazivom Kad u vojsku pođeš (lj)ubit ću te ja, posvećenu temi uvođenja vojnog roka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Motiv koji stoji iza organizovanja ove panel diskusije jeste, kaže Suljević, to je da mladi ljudi koji su najviše pogođeni uvođenjem obaveznog vojnog roka nemaju dovoljno prostora da o tome govore, nemaju ni dovoljno prostora, dodaje on, da izraze svoje mišljenje po tom pitanju.
- Niko mlade ljude &nbsp;u ovom trenutku ni ne pita da li su oni spremni da krenu u vojsku i da li su oni spremni i voljni, da na isti takav način prožive ono što su bile uspomene naših roditelja - rekao je Suljević.
Učesnici diskusije će imati različite perspektive, &nbsp;poručuje Suljević, stoga će se čuti mišljenje onih koji su za uvođenje vojnog roka, kao i onih, dodaje on, koji su protiv uvođenja vojnog roka.
- Sami cilj ovog događaja je da se o ovoj temi razgovara na odgovarajući način, da i za odluke državnih vlasti u Crnoj Gori, jer kako smo.mogli čuti je da i oni planiraju da razmotre tu mogućnost, da zaista iza toga stoji jedna argumentovana diskusija - poručio je Suljević.
O uvođenju vojnog roka ozbiljno se zagovara u Srbiji i Hrvatskoj, kaže Suljević, tako da će se tokom diskusije upoznati sa onim što je regionalna slika, ali i, ističe on, i sa onim što je slika u Evropi i svijetu po pitanju vojnog roka.
- Da vidimo jednostavno kako u drugim državama to funkcioniše, ko je sve u drugim državama izuzet od vojnog roka, da li su, u nekim državama, osim osoba muškog pola, vojni rok dužne služiti i žene, pa na kraju krajeva, da vidimo da li je neko zbog činjenice braka pošteđen služenja vojnog roka, to je sve ono što ćemo imati večeras na uvodu u sami panel. Naravno, čućemo i ono što su vizure mladih iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i iz Crne Gore - zaključio je Suljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D78XG-mWZYlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Niko mlade ljude ne pita da li su spremni da pođu u vojsku

Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.
On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.
- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.
Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.
- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: damir-suljevic