Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, povodom Dana opštine Kotor, uputio je čestitke rukovodstvu, skupštini i građanima ove Opštine. 
Milatović je podsjetio da su, 81 godinu, Prva bokeljska i Druga dalmatinska narodnooslobodilačka udarna brigada oslobodile Kotor i Boku. Od tada, pa do danas, Kotor je, ističe predsjednik, postao središte značajnog privrednog i turističkog razvoja, ali i kulturno uporište Crne Gore. 
- Kao grad pod zaštitom UNESCO-a, Kotor je čuvar istorije, pomorskih tradicija i bogatog duhovnog nasljeđa, ali i živahna, savremena zajednica, koja privlači ljude iz cijelog svijeta. Njegova ljepota je kroz pera putopisaca sa svih meridijana učinila i Crnu Goru prepoznatljivom i jedinstvenom tačkom na Mediteranu - naveo je Milatović u čestitki.
Upravo zato, ističe on, Kotor treba da ostane autentičan grad – ne potrošna kulisa masovnog turizma, već destinacija koja dostojanstveno čuva svoje nasljeđe i u isto vrijeme pruža kvalitetan život svojim stanovnicima.
- Zato i apelujem da se odluke o daljem pravcu razvoja našeg Kotora ne donose ishitreno, već pažljivo i promišljeno, uz strateški pristup koji poštuje istoriju, tradiciju, trajne civilizacijske vrijednosti koje ga simbolišu, kao i dugoročne interese njegovih građana - naglasio je Milatović.
Prema njegovim riječima, prepoznatljivost Kotora leži u njegovim zidinama, crkvama, vilama i pjacama, ali još više u ljudima – u gostoprimstvu Bokelja, u pripadnosti koju osjećaju prema svakom kamenu Starog grada, u mirisu mora koji ih budi i u zvukovima zvona sa Katedrale Svetog Tripuna i Crkve Svetog Nikole, koji određuju ritam svakodnevice. 
- Dragi Kotorani i Kotoranke, ne pristajem da Crna Gora i Kotor stoje. Moramo se mijenjati i svakoga dana postajati uspješniji. Ali u takvim promjenama, moramo čuvati svoj identitet. Zato želim da vaš grad nastavi da bude simbol ljepote, kulture i slobode – baš onakav kakvim ga je istorija oblikovala i kakvog ga vi, svojim radom i ljubavlju, čuvate. U tom duhu, još jednom vam čestitam Dan opštine Kotor - poručio je Milatović u čestitki.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Kotor treba da ostane autentičan grad koji čuva nasljeđe, a ne potrošna kulisa masovnog turizma

Dalji razvoj Kotora u potpunosti mora biti usklađen sa najvišim standardima održivosti, preporukama i savjetima UNESCO-a, poručio je premijer Crne Gore Milojko Spajić.
Spajić je čestitao rukovodstvu i građanima Kotora 21. novembar - Dan opštine.
U čestitki se navodi da u svijetu nema mnogo gradova i mjesta koji u svojim temeljima nose toliko ključnih sadržaja, civilizacijskih dostignuća i raznolikosti kao Kotor, što potvrđuje njegov najviši međunarodni status. 
Spajić je rekao da je, u nacionalnu istoriju, Kotor ugradio preko dva milenijuma svoje bogate prošlosti, čiji značaj daleko prevazilazi državne i regionalne okvire.
- Svjesni ovih činjenica, na nama je obaveza da odgovorno pristupamo očuvanju njegove sveukupne baštine. Dalji razvoj Kotora u potpunosti mora biti usklađen sa najvišim standardima održivosti, preporukama i savjetima UNESCO-a - poručio je premijer Spajić.
On je dodao da autentična vrijednost Kotora može biti očuvana i unaprijeđena samo ukoliko se prema ovom dragulju „nevjeste Jadrana” odnosimo sa dužnom pažnjom i poštovanjem.
- Naš je zadatak da ostanemo dostojni vrijednosti pejzaža, zvonika, zidina, kulture i gostoprimstva Kotora - zaključio je Spajić, izražavajući uvjerenje da uz raskošni potencijal Kotora, Crna Gora ima šta da ponudi Evropskoj uniji i da može biti njena nova vrijednost.

Spajić: Razvoj Kotora mora biti usklađen sa najvišim standardima održivosti i preporukama UNESCO-a

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je Dan opštine Kotor predsjedniku Opštine Vladimiru Jokiću, predsjednici Skupštine opštine Maji Mršulji, kao i svim građankama i građanima.
- Povodom Dana opštine Kotor, upućujem iskrene čestitke rukovodstvu i svim građanima, uz želju da ovaj praznik proslavite u duhu zajedništva, ponosa i daljeg napretka grada koji predstavlja jedno od najdragocjenijih kulturno-istorijskih središta Crne Gore - naveo je Camaj u čestitki..
On je istakao da Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a, sa svojim jedinstvenim urbanim i kulturnim identitetom, stoljećima svjedoči o bogatoj istoriji, raznolikosti i duhu slobode koji su duboko utkane u crnogorsko biće.
Važno je, dodaje Camaj, da se i u savremenom razvoju grada, koji sve više postaje prepoznat u oblasti turizma, kulture i obrazovanja, sačuvaju autentične vrijednosti koje Kotor čine posebnim i prepoznatljivim na mapi regiona i svijeta.
- Vjerujem da će Kotor i ubuduće, kroz sklad između tradicije i modernog razvoja, čuvati duh grada koji je ponos crnogorske istorije, kulture i identiteta - poručio je Camaj u čestitki.

Camaj: Važno sačuvati autentične vrijednosti koje Kotor čine posebnim i prepoznatljivim na mapi svijeta

U okviru obilježavanja Dana opštine Kotor, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Kotora organizuje promociju knjige „Spomenici ne umiru (spomenici i spomen-obilježja NOR-a 1941–1945 u Opštini Kotor)“ u četvrtak 20. novmebra u sali Kina ''Boka''.
- Ovo značajno djelo donosi pregled, analizu i dokumentaciju memorijalne baštine koja je obilježila prostor kotorske opštine, podsjećajući na heroizam, stradanje i ideju slobode koja je oblikovala poslijeratno društvo- navodi se u saopštenju organizatora.
O knjizi će govoriti autor Jovo Bećir predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora, Srđa Martinović, istoričar i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Isidora Milivojević.
- Spomenici Narodnooslobodilačke borbe predstavljaju mnogo više od kamenih i betonskih struktura koje svjedoče o jednoj epohi. Za različite generacije oni imaju različita značenja: za neke su naslijeđe prošlog vremena, za druge simboli otpora, patnje i borbe, za treće umjetnički artefakti koji nose snažnu emotivnu i ideološku poruku. Podignuti u okviru nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ovi spomenici su nastali s ciljem čuvanja uspomene na otpor i žrtve naroda tokom Drugoga svjetskog rata- ističu organizatori.
Njihova uloga, kako navode, nadilazi samo obilježavanje mjesta stradanja i pobjede nad okupatorom: oni su ujedno svjedočanstvo jedne vizije društva koje se rađalo nakon rata, društva zasnovanog na principima socijalizma, solidarnosti i ideji bratstva i jedinstva. Stoga su spomenici NOR-a istovremeno i materijalni tragovi prošlosti i simboli kolektivnih sjećanja koja oblikuju identitet zajednice.
Objavljivanje ove knjige podržano je od strane Opštine Kotor kroz konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturnog stvaralaštva za 2024. godinu.
Promocija će se održati u sali Kina „Boka“, u četvrtak, 20. novembra. Početak je u 18 sati.

Promocija knjige „Spomenici ne umiru“ u okviru Dana opštine Kotor

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić uputio je čestitku rukovodstvu i građanima Kotora, povodom Dana opštine i jubilarne, osamdesete godišnjice Oslobođenja Kotora u Drugom svjetskom ratu.
- Vaš grad je, sa punim razlogom, jedan od najmarkantnijih nacionalnih simbola antifašizma, kosmopolitizma i beskompromisne okrenutosti univerzalnim vrijednostima duhovnosti, kulture i umjetnosti. Njegove zidine podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu, a njegova širom otvorena vrata su poruka nacionalne dobrodošlice svima koji posjećuju Boku i Crnu Goru - navodi Spajić u čestitki.
Kako je poručio, predstoji značajan investicioni ciklus koji se posebno odnosi na infrastrukturnu revitalizaciju Zaliva i cijelog njegovog &nbsp;zaleđa.
Naglašava da će, daljim razvojem projekta Žičare, Kotor snažnije povezati sa Prijestonicom i njenim zaleđem, što će Crnu Goru učiniti vidljivijom i dostupnijom, a multiplikativni efekat na privredu, osjetnijim.&nbsp;
- Siguran sam da ćemo i u budućnosti umjeti efikasno da zaštitimo i sačuvamo sve autohtone vrijednosti koje su lična karta zemlje pred svijetom - zaključio je premijer Spajić.

Spajić: Zidine Kotora podsjećaju nas na teško sticanu i čuvanu slobodu

Herojstvom boraca prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade prije 80 godina, tog 21. novembra 1944. godine, poražen je nacistički okupator i oslobođen je Kotor. Njihove slobodarske težnje i duh antifašizma bile su i ostale pokretač sveukupnog društvenog razvoja ovog grada i naše države - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan opštine Kotor.
On je naveo da Kotor nije samo turistička destinacija, već i simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se kroz vjekove preplitale na ovom unikatnom prostoru.
- Kotor, ušuškan među brdima u srcu Bokokotorskog zaliva, sa autentičnim ljepotama Prčnja, Stoliva, Dobrote, Risna i Perasta oduvijek je bio inspiracija umjetnicima i čuvar neprocjenljivog kulturno-istorijskog blaga naše zemlje i jedan je od najprepoznatljivijih dragulja crnogorskog turizma. Kao mjesto spajanja, gdje multikonfesionalni i međuetnički sklad dobijaju svoje najupečatljivije izraze, Kotor na najljepši način svjedoči zajedništvu i suživotu svojih stanovnika, kao iskonskim vrijednostima crnogorskog društva - istakao je Milatović.
Dodao je da je u periodu pred nama, na donosiocima odluka na lokalnom i državnom nivou je da odgovornim odnosom prema ovom gradu, uz pažljivo upravljanje prostorom, unaprjeđenje infrastrukture i ubrzanje investicione aktivnosti, pruže novi zamah u razvoju grada, na korist svih građanki i građana Kotora.
- Na taj način, Kotor će iskoristiti svoj privredni potencijal, ostvariti ekonomski prosperitet i pozicioniraće se kao nezaobilazna turistička destinacija na mapi Jugoistočne Evrope, što mu po bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu, gostoprimstvu Kotoranki i Kotorana i pripada. U to ime, uz najbolje želje i uvjerenje da će Kotor nastaviti da ide putem napretka, svim građankama i građanima Kotora još jednom najiskrenije čestitam Dan opštine - zaključio je Milatović.

Milatović: Kotor je simbol vjekovne povezanosti različitih kultura koje su se preplitale na ovom unikatnom prostoru

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrind potpisali su zajedničku deklaraciju kojom se obavezuju na saradnju u oblastima sigurnosti, sajber tehnologija i borbe protiv terorizma.
- Iran i njegovi zastupnici, Hezbolah, Hamas i Huti predstavljaju prijetnju ne samo Izraelu, već i regionalnoj stabilnosti i međunarodnoj sigurnosti - izjavio je Netanjahu prilikom potpisivanja.
Naglasio je da ovaj dokument "prenosi sigurnosnu posvećenost u zajedničko djelovanje".
- Neprijatelji Izraela moraju znati: naše oči su uprte u njih u svakom trenutku i na svakom mjestu - rekao je Netanjahu.
Dodao je da deklaracija "učvršćuje duboku posvećenost Njemačke sigurnosti Izraela i podiže sigurnosno-tehnološku saradnju između dvije zemlje na novi strateški nivo" te da odražava historijsku odgovornost Njemačke nakon Holokausta.

Izrael i Njemačka potpisali deklaraciju o borbi protiv terorizma, Netanjahu zaprijetio "neprijateljima"

&nbsp;Ruska energetska kompanija Gazprom postavila je istorijski rekord u dnevnoj isporuci gasa u Kinu putem gasovoda Snaga Sibira, ističući da su isporuke u prošloj godini premašile ugovorne obaveze za gotovo 800 miliona metara kubnih.
Taj gasovod, sa izvoznim kapacitetom od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje, predstavlja najveći sistem za transport gasa na istoku zemlje, prenose Nezavisne novine.
Prve isporuke ruskog gasa u Kinu ovim gasovodom počele su u decembru 2019. godine u okviru tridesetogodišnjeg ugovora potpisanog 2014. godine između Gazproma i kineske kompanije China Nacional Petroleum Corporation (CNPC).
Gazprom je od 1. decembra 2024. godine doveo Snagu Sibira do maksimalnog projektovanog kapaciteta od 38 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, krajem avgusta prošle godine, dvije zemlje su potpisale dokumenta o ukupnoj isporuci od 106 milijardi metara kubnih gasa godišnje.
Tokom posjete potpisan je i memorandum o izgradnji gasovoda Snaga Sibira 2, čiji je planirani kapacitet 50 milijardi metara kubnih gasa godišnje. Odlučeno je i da se isporuke preko Snage Sibira povećaju sa projektovanih 38 na 44 milijarde metara kubnih godišnje.

Gazprom oborio rekord dnevnih isporuka gasa u Kinu

Situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata za sudije Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države Jakov Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini. Otkriva kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. Problem se može posmatrati i sa aspekta odnosa parlamenta prema predsjedniku države. Pri tome, ne mislim na odnos prema predsjedniku lično. Radi se o odnosu prema funkciji predsjednika države, kazao je u razgovoru za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/draskovic-za-pobjedu-izbor-sudija-nije-politicka-trgovina-vec-ustavna-obaveza">Pobjedu </a>bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Dragoljub Drašković.
Stvar se, prema njegovim riječima, mora sagledavati mnogo šire, prije svega, kao odnos najviših državnih organa.
- Skupštine, koja vrši zakonodavnu vlast, i predsjednika države koji predstavlja Crnu Goru, ali ima i neka ovlašćenja izvršne vlasti, pored cijelog niza niz drugih, „tradicionalnih“ nadležnosti, kao što je i ta ova da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda - kaže Drašković.
On potvrđuje činjenicu da su prilikom posljednjih izbora sudija Ustavnog suda predsjednikovi prijedlozi dosta dugo čekali na postupak u Skupštini.
- Bez jasnog, opravdanog ili javno saopštenog razloga za to. Da bi se zatim na jednom od glasanja čak prvo glasalo o kandidatu Ustavnog odbora, iako je prijedlog predsjednika mnogo ranije prispio u Skupštinu. Slučajno ili ne, kandidat koga je predložio predsjednik tada nije dobio potrebnu većinu - ponovio je Drašković.
Dodaje da postupak izbora sudija Ustavnog suda od Skupštine ne znači da se postupak mora uvijek i završiti izborom.
- Bilo da se radi o kandidatima koje je predložio Ustavni odbor, bilo o onim koje je predložio predsjednik države - kazao je Drašković i dodao da neizbor sudija uvijek ima negativne posljedice.
Prema njegovim riječima, negativne posljedice su očigledne u situacijama kada, zbog nedovoljnog broja sudija koji čine kvorum potreban za odlučivanje, a kakvih je do sada više puta bilo, prijeti blokadom rada institucije Ustavnog suda i nemogućnošću ostvarivanja njene osnovne funkcije, a to je zaštita ustavnog poretka u cjelini i ljudskih prava i sloboda.
- Posebno, neizborom sudija usporava se ostvarivanje načela vladavine prava na kojem je, između ostalog, prema Ustavu država Crna Gora zasnovana - istakao je Drašković.
On je ponovio da situacija prilikom dva posljednja postupka odlučivanja o izboru kandidata koje je predložio predsjednik Milatović najviše u stvari govori o samom toku postupka i načinu izbora sudija Ustavnog suda u Skupštini.
- Otkriva, zapravo, kako se dolazi do konsensusa o izboru predloženih kandidata. O kandidatu koga je predložio Ustavni odbor političke partije parlamentarne većine prilično lako postižu dogovor, političkim kalkulacijama i međusobnim ustupcima - podsjetio je bivši predsjednik Ustavnog suda.
Drašković dodaje da je više puta do sada govorio o tome na osnovu kojih kriterijuma se sudije zapravo biraju.
- Da li je to stručnost, znanje i iskustvo, javno djelovanje i sve druge pozitivne profesionalne i moralne komponente ličnosti kandidata koje ga čine istaknutim pravnikom? Iii su ipak odlučujuća neka druga mjerila? Npr. naklonjenost ideološkoj liniji političkih krugova i povezanost sa određenim političkim strukturama - ponavlja Drašković niz pitanja koja se otvaraju na ovu temu.
Odgovor na pitanje zašto se poslanici ne odlučuju za kandidate koje predlaže predsjednik države Drašković smatra da treba tražiti u postavci političkih aktera.
- Dogovor o glasanju za kandidate koje predlaže predsjednik države očigledno ide teže. U podsvijesti je prisutno da su to kandidati nekog drugog, van parlamenta i njegove većine, pa makar to bio i predsjednik države - kaže Drašković uz ocjenu da je takvo rezonovanje neprimjereno praksi demokratskog parlamentarnog života u bilo kojem modernom ustavnom sistemu. 
Posebno što se radi o izboru kadra i stvaranju uslova za normalno funkcionisanje najviše institucije u državi, smatra on.
Prema njegovim riječima, svi predloženi kandidati, bilo od Ustavnog odbora ili od predsjednika države, moraju imati isti status u svakom segmentu i svakom momentu postupka izbora u Skupštini.
Drašković ističe da se sve nadležnosti Skupštine, pa i izbor sudija Ustavnog suda, moraju vršiti strogo u skladu sa principima utvrđenim u preambuli i Osnovnim odredbama Ustava, prije svega temeljnim utvrđenjem vladavine prava kao jednom od osnovnih vrijednosti države.
- Odnos vlasti, u sistemu podjele vlasti u Crnoj Gori, prema Ustavu počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Taj ustavni princip mora biti zastupljen i poštovan u svim slučajevima međusobnog odnosa organa koji pojedine državne vlasti vrše -ocijenio je Drašković.
pitan da prokomentariše prijedlog predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih izbornih lista koje bi doprinijele većoj odgovornosti poslanika prema građanima i da li bi one, u crnogorskom kontekstu, mogle proizvesti nove oblike političke trgovine i unutrašnjih partijskih sukoba, Drašković kaže da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - smatra Drašković.
Ponavlja da se prema sadašnjem izbornom sistemu građanin birač izjašnjava o kandidatima od kojih većinu najčešće uopšte ne zna, već se opredjeljuje na osnovu sklonosti prema određenim političkim strankama, odnosno njihovim vođama koje utvrđuju liste kandidata i dominiraju izborima.
- Ili se rukovodi ulogom nosioca liste, koji čak uopšte ne mora biti kandidat u njegovoj izbornoj jedinici, pa ni na izborima uopšte. Čak i kada budu izabrani, posebno sa liste političke partije koja ima veliki broj poslanika, birač, član ili simpatizer te partije, ne zna ko su ti izabrani ljudi. Odnos između ukupnog broja glasova koje su birači dali koristeći svoje aktivno biračko pravo i rezultata izbora koje su dobili ostaje netransparentan i nejasan - pojašnjava Drašković.
Prema njegovim riječima, funkcija izbora nije u tome da demokratiju učine više demokratskom, već da omoguće njeno ostvarivanje.
- Zato je potrebno raditi na razvijanju demokratičnosti izbornog sisema. Otvorene liste bi svakako upotpunjavale ustavno određenje da su izbori slobodni. Ali i doprinosile većoj odgovornosti izabranih prema onima koji su ih birali - kaže Drašković.
On ocjenjuje da moderni izborni sistemi teže jačanju uloge birača i punog smisla biračkog prava, u odnosu na dominantan uticaj partijskih rukovodstava na sastav i redosljed kandidata na izbornim listama.
- Umjesto tzv. vezanih lista, kod kojih birač glasa za listu u cjelini, savremeni modeli uvode otvorene liste, omogućavajući biraču da svojim glasom opredijeli konkretne kandidate koje želi da vidi kao svoje predstavnike. Riječ je o preferencijalnom glasanju, koje je već primijenjeno, između ostalog, i prilikom izbora poslanika u Evropski parlament, u skladu sa Zakonom o izborima poslanika u Evropski parlament - pojašnjava Drašković.
Konstatuje da bi uvođenje otvorenih lista predstavljalo nesumnjivo krupnu i suštinsku promjenu izbornog sistema Crne Gore.
- Takva reforma zahtijeva vrijeme i ozbiljnu pripremu, kako normativnu, tako i tehničku. Neophodno je prilagoditi postojeću zakonsku i podzakonsku regulativu – od pitanja naziva i proglašenja izbornih lista, preko njihovog utvrđivanja, pa sve do uređenja brojnih drugih aspekata važnih za organizaciju i sprovođenje izbornog procesa - kaže Drašković.
Ipak, ocjenjuje da se posebno složeno pitanje odnosi na sistem preračunavanja izbornih rezultata, odnosno na način utvrđivanja broja mandata koje će pojedine liste osvojiti i raspodjele tih mandata prema broju preferencijalnih glasova koje su dobili pojedinačni kandidati.
- U takvom sistemu, mandat bi pripao kandidatima sa liste koji su ostvarili najveću podršku birača. Otvoreno ostaje i pitanje dinamike i rokova u kojima bi se sve neophodne pripreme mogle sprovesti. Takođe, još nije sasvim izvjesno da li su, i u kojoj mjeri, političke partije – a prije svega nosioci vlasti i lideri parlamentarne većine – zaista spremni da prihvate ovako duboku promjenu. Određena doza opreza prema novim rješenjima uvijek je prisutna i u određenoj mjeri razumljiva. Ipak, snažniji i dugotrajniji otpor uvođenju otvorenih lista teško bi se mogao opravdati sa stanovišta daljeg unapređenja demokratičnosti izbornog procesa - zaključuje Drašković.

Drašković: Izbor sudija nije politička trgovina, već ustavna obaveza

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Tag: dan-opstine-kotor