Dan osnivanja Cetinja obilježava se nakon tihog i dostojanstvenog sjećanja na nevino stradale u tragedijama koje su prošle i 2022. godine pogodile našu prijestonicu. Sa dubokim pijetetom se prisjećamo svih žrtava i dijelimo bol sa njihovim najbližima. Istovremeno, ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u čestitki rukovodstvu, skupštini i građanima ove Opštine.
Milatović je u ime građana Crne Gore i u svoje ime čestitao odbornicama i odbornicima, građankama i građanima Cetinja povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja, uz duboko poštovanje prema crnogorskoj prijestonici, koja je kroz vjekove bila i ostala temelj državnog, duhovnog i kulturnog trajanja Crne Gore.
- Od trenutka kada je Ivan Crnojević utemeljio Cetinje kao prijestoni grad, započela je jedna od najsvjetlijih epoha crnogorske istorije. Osnivanjem Štamparije Crnojevića, prve državne štamparije, Cetinje je upisano na mapu evropske kulturne baštine - naveo je Milatović.&nbsp;
Kako je istakao, kroz vjekove koji su uslijedili, Cetinje je ostalo središte državnog života, mjesto sa kojeg su se oblikovale ključne istorijske epohe Crne Gore.&nbsp;
- U doba dinastije Petrović Njegoš, Cetinje se afirmisalo kao središte državne vlasti gdje su vođene presudne političke i diplomatske odluke i učvršćivana državnost Crne Gore. U burnim vremenima dvadesetog vijeka, dalo je 49 narodnih heroja i steklo ponosno zvanje Grada-heroja, svjedočeći o nepokolebljivoj borbi za antifašističke vrijednosti, slobodu i dostojanstvo. Ni u savremenoj istoriji Cetinje nije odstupilo od tih vrijednosti. Antiratna iskra devedesetih godina, kao i snažna uloga u obnovi crnogorske nezavisnosti, potvrđuju da je Cetinje uvijek dosljedno afirmisalo slobodu, državnu samobitnost i evropsko opredjeljenje Crne Gore - poručio je Milatović.&nbsp;
Milatović, uvjeren da će Cetinje i u vremenu pred nama ostati simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore i uz najiskrenije želje za dalji prosperitet svih njegovih građanki i građana još jednom je čestitao Dan osnivanja Prijestonice.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Ohrabruje snaga Cetinja da i u najtežim trenucima ostane dostojanstveno, sabrano i okrenuto prema budućnosti

Obilježavajući ovaj poseban datum, prisjećamo se utemeljivačke uloge Ivana Crnojevića, ali i presudnog značaja Cetinja u oblikovanju crnogorske državnosti, svjesni da nas upravo to nasljeđe obavezuje da vrijednosti koje su ovdje ukorijenjene ostanu temelj našeg savremenog djelovanja i budućeg razvoja, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković u čestitki povodom 4. januara, Dana osnivanja Cetinja.
Kako je istakao, ovo je dan, koji u sebi objedinjuje našu istoriju, identitet i obavezu prema vrijednostima na kojima je ovaj grad nastajao i opstajao. 
 
- Ovaj praznik ima posebnu simboliku u godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore, vjekovne težnje našeg naroda za slobodom i državnom samostalnošću, jer je upravo Cetinje kroz čitavu istoriju bilo mjesto na kojem su se te težnje najjasnije i najdosljednije potvrđivale - dodao je Đurašković.&nbsp;
Đurašković je naglasio da će Cetinje ostati kao i do sada - odgovornost koju ne prepuštaju drugima. 
 
- Konačno, ovim posebnim povodom se obavezujemo da će Cetinje, kao i do sada, ostati grad u kojem živimo; mjesto koje razvijamo; odgovornost koju ne prepuštamo drugima; i iznad svega - vrijednost koju, svjesni njenog značaja, čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze. Jer samo sa Cetinjem, Crna Gora ostaje vječna - zaključio je Đurašković.&nbsp;

1250x600

1084x550

Đurašković čestitao Dan osnivanja Prijestonice: Cetinje će ostati grad koji čuvamo i predajemo generacijama koje dolaze

Prijestonica, utemeljena u slobodoljublju i prosvećenosti svog Osnivača, kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli, kazao predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić u čestitki rukovodstvu i građanima Cetinja 4. januar povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Spajić je istakao da se na Cetinje, iako je podignuto u polju, podno Lovćena, uvijek dolazilo kao na sami vrh duhovne i državne vertikale.
- Dug prema istorijskom nasljeđu Cetinja, moramo vratiti ubrzanim razvojem Prijestonice. Novi privredno-turistički projekti, poput Žičare, kao i planovi u oblasti nauke, kulture i sporta, put su do novog progresa - poručio je Spajić.
Predsjednik Vlade je dodao da će se, kroz strateške projekte, nastaviti ulaganje napore kako bi kolijevka našeg kolektiviteta uvijek nadahnjivala, sa pregrštima svijetle ostavštine za buduća pokoljenja.
- Ne smijemo zaboraviti dane najveće tuge naše Prijestonice. Čuvajući sjećanje na sve nevino postradale, naročito na naše najmlađe, posvećeno ćemo raditi na izgradnji Crne Gore kakvu su oni nosili u dječijim srcima i snovima - zaključio je premijer Spajić.

Spajić: Prijestonica kroz vjekove ostala nesalomivo utvrđenje državotvorne misli; Dug prema istorijskom nasljeđu moramo vratiti ubrzanim razvojem

Trenutna situacija u Pljevljima je tipična za mjesec januar, snijeg je počeo da pada i nema rizika od poplava za razliku od ovih u centralnim predjelima Crne Gore - kazao je gostujući u jutarnjem programu TV E, građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović.&nbsp;
Na pitanje kako bi opisao ukupnu situaciju u zemlji danas, Čolović je rekao da je situacija ozbiljna, ali da je sada sa ovim vremenskim uslovima ona stavljena pod kontrolu.&nbsp;
Smatra da će nivoi rijeka Zete i Morače početi rapidno da opadaju od danas, iako će u ova dva, tri dana biti slabe kiše. Ističe da je najbitnije da je na sjeveru pao snijeg i da je sliv Morače umanjio padavine.&nbsp;
Međutim, Čolović dodaje, da postoji stoljetnji problem nivoa Skadarskog jezera koji, kako navodi, pokušava da se riješi još od kralja Nikole. Ističe da naglo narasta rijeka Drim koja presijeca Bojanu, otoku Skadarskog jezera, tako da svakog sata Skadarsko jezero raste za centimetar.&nbsp;
Na pitanje kako ocjenjuje efikasnost komunikacije između Crne Gore i Albanije u ovim vanrednim situacijama rekao je da se čini kao da je naša Vlada u cjelosti ,,na godišnjem odmoru“, ističući da se dva, tri dana niko nije oglasio.&nbsp;
Primijetio je da se tek juče oglasio Bešović, međutim dodaje da su vojska i policajci bili od prvog dana tu.&nbsp;
Naglašava da radnicima u MUP-u i vojsci treba odati posebni orden, najveći u Crnoj Gori, jer su, kako navodi, za tako male plate po nevremenu upozoravali narod.&nbsp;
Na vijest o zatrpavanju brane na Marezi i o jučerašnjem Mujovićevom obilasku najkritičnijih mjesta, izjavio je da je dobio mnoge video snimke koji svjedoče da je put oko kanala zatrpan i da su ljudi proširili svoje dvorište, navodeći da nije mogao da vjeruje i da čovjek ni u ludilu ne može da uradi što je urađeno u Podgorici.&nbsp;
Rekao je da su ljudi ti koji su izazvali poplave u tom dijelu grada, iako je taj dio grada uzdignut, višak vode sa Mareze nije mogao poteći put rijeke i došlo je do poplava u dijelu gdje se to nije smijelo dogoditi i da je, kazao je Čolović, to za svaku osudu i za svaku kaznu.&nbsp;
Dodaje da ne zna šta rade inspekcije i nadležni organi ali da to ne treba dozvoliti. Na pitanje o zagađenju vazduha u Pljevljima i uticaju ovih obilnih padavnha na isto, rekao je da je u Pljevljima sada prisutno kratkoročno olakšanje jer svaka padavina ispere PM čestice u vazduhu, ali čim se desi da padavine i vjetar stanu, PM čestice i sumpor rastu, tako da u Pljevljima ima više zagađivača a trenutno je aktuelna TE zbog ogromne količine uglja koji troši.&nbsp;
Dodaje da se često zaboravljaju deponija pepela ,,Maljevac“, komunalna deponija ,,Jagnjilo“, rudnička napuštena deponija laporca sa kojih se dižu oblaci prašine, zatim rudnik koji je jedan od većih zagađivača ljeti, upozoravajući da je rudnik u neposrednoj blizini grada, zatim kotlarnice, individualna ložišta i još mnoga. Tako zaključuje da zagađenje dolazi sa svih strana grada.&nbsp;
Čolović je zatim komentarisao i najavljeno dobijanje daljinskog grijanja u Pljevljima kroz izgradnju druge i treće faze toplifikacije rekavši da smo svjedoci prepucavanja opštine i države oko prve, druge, treće, pa i pedesete faze toplifikacije, stvarajući utisak kao da je taj projekart izdjeljen na pedeset faza.&nbsp;
Ako se ne uradi kompletna toplifikacija grada, ništa se nije uradilo, navodi Čolović.
Po informacijama koje imamo iz medija, kada se završe ova druga i treća faza, gasi se par kotlarnica i to je to.&nbsp;
Ističe da se ne radi na proširivanju te gradske mreže, niti izradi projekata da se makar centralna naselja u Pljevljima prikopčaju. Dodaje de nemamo ni informaciju koliko će sve to koštati, naglašavajući da je to jako bitna informacija jer dosta pljevljaka živi na minimalcu ili nema posao pa ne može svako da, po trenutnim cijenama DOO Grijanja plati te troškove.&nbsp;
Navodi da cijena mora biti pristupačna građanima i da građani moraju biti motivisani da pređu na takav tip grijanja. Čolović smatra da će to biti teško ostvarivo u Pljevljima jer kad se, kako kaže, ništa ne zna ljudi se teško odlučuju za nešto novo.
&nbsp;Takođe ističe da se ni ne zna da li će to grijanje biti kvalitetno jer u pojedinim djelovima grada ljudi plaćaju grijanje a imaju ga jedva par sati ili je grijanje čitav dan ali ne zadovoljava uslove topline.
&nbsp;Zaključuje da je u vezi ovog projekta prisutno mnogo nepoznanica i da nadležni moraju organizovati neku emisiju ili skup gdje će javno dati iskrene odgovore na ta pitanja. Takođe ističe da se o toplifikaciji priča svake godine, ali da on nigdje nije uspio pronaći informaciju koji je rok. Napominje da se što prije mora riješiti taj problem i završiti ekološka rekonstrukcija TE jer je stanje gore nego prije ekološke rekonstrukcije. Smatra da je Pljevljima Elektroprivreda i Crna Gora dužna, jer smo svjedoci da država planira da ugasi TE. Moraju se otvarati nova radna mjesta, moraju se rudnik i TE dogovoriti da svake godine ulože u novo preduzeće da bi Pljevlja krenula putem prosperiteta, jer je Pljevlja rudnik uglja i TE koštalo puno, ne samo zdravlja života, već i broja stanovnika.&nbsp;
Istakao je da stanovnika Pljevalja nema više od 14 ili 15 hiljada. Dodao je da su se neki političari borili protiv ovih stvari ali da su, kako kaže, bili skrajnuti. Čolović podsjeća da su još 1.decembra izašli podaci da počinje TE i da je završena ekološka rekonstrukcija, dok smo kasnije saznali da, kako kaže, ništa nije završeno, da je završen samo dimnjak i kotao.&nbsp;
Kaže da se divi hrabrosti vozača koji prevoze, kako navodi, otpad koji ubija. Naglašava da transport pepea mora pod hitno da se riješi ili da se vrati stari način prenošenja. Ističe da je CO2 TE smanjila skoro duplo, čak se desilo da je jedno veče CO2 bio 160 a nekada je izlazio 700, 800, što znači da je TE počela da razmišlja o svojim građanima. Nada se da će to biti tokom čitave godine, a ne samo sada dok traje pritisak. Navodi da je potrebno odraditi toplifikaciju cjelokupnog jezgra grada i da nema dobrog vazduha bez zajedničke sinergije TE i grada.&nbsp;
Čolović je saglasan sa izjavom Vuka Ikovića da kada vlast ne poštuje struku, građani ispaštaju i da su ljudi važniji od kilovata, rekavši da njega ne interesuje 5, 10 ili 20 e koliko će mu biti smanjen račun. Dodaje da je dovoljno da neko samo jedan dan ode na onkologiju i vidi kroz šta ljudi prolaze, gdje je 40 odsto ljudi iz Pljevalja, to je dovoljno da se svako potrese.&nbsp;
Čolović je istakao da se jako potresao i kada je vidio snimak gospođe Rade kojoj je kuća poplavljena, ocjenjujući reakciju nadležnih kao katastrofu i uputivši poziv svim nadležnim da se više okrenu ovim dešavanjima. Naglašava da moramo brinuti o svojim građanima, jer nas, kako kaže nema puno, natalitet svakodnevno opada. Na pitanje koliko su male hidroelektrane doprinijele riziku od poplava i odrona govori da je dovoljno da vidimo tunel na putu preko Jelovice, gdje je ta mala hidroelektrana prouzrokovala zastoj puta.&nbsp;
Ističe da mu je drago da su iz hidroelektrane odmah reagovali da saniraju štetu ali da država svakako treba da pooštri kriterijume i vrši inspekcijske nadzore, kao i provjere da li su cijevi adekvantne, da li trpe pritiske kako se ovo ne bi dešavalo.&nbsp;
Na pitanje o otpadu u rijekama Čolović je kazao da se vidi da komunalne službe ne rade svoj posao i da nijesu motivisane, da treba da se mijenja zakon. Ističe da divlje deponije moraju da se suzbiju, da se 5, 6 ljudi kazni, za primjer. Dodaje da se sve mora mijenjati na nivou svijesti i službi i građana.&nbsp;
Za kraj, Čolović je prokomentarisao predstojeće vremenske uslove rekavši da nas danas očekuje pad temperature, a jutro će sjutra biti veoma hladno.&nbsp;
Na planinama temperatura će se spusti preko - 20, hladno vrijme će doći i u Podgoricu i na primorje, oko nula stepeni. Dodao je da će uz ove poplave, vlagu i ovakvu temperaturu situacija za čovjeka biti gora na području Danilovgrada, Zete, Morače i Skadarskog jezera nego na sjeveru.
&nbsp;Apelovao je još jednom na državne organe da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera kako se ne bi ponovila situacija iz 2010.godine poplavljenih područja oko Skadarskog jezera. Za kraj Čolović je poručio da je vrijeme da se taj san kralja Nikole konačno i ostvari.

Čolović: Situacija pod kontrolom, nadležni da prate situaciju u Albaniji i nivo Skadarskog jezera

Vojska Crne Gore (VCG) počela je pripreme za postavljanje pontonskog mosta na kanalu na Marezi. Nakon postavljanja montažnog mosta, službe će ukloniti branu koja vodi do dvadesetak domaćinstava, i nastaviti čišćenje kanala nizvodno. To bi trebalo da dovede do spuštanja nivoa vode u poplavljenim područjima, u naseljima Mareza i Tološi.
Trenutno se pravi pristup za most i tamponira teren, a radnici Zelenila i nova mašina Deponija čiste dio kanala Mareze.
Do uliva u Moraču postoji još desetak brana, ali najkritičniji je dio pri samom kraju, gdje je kanal zabetoniran u dužini od 500 metara.
Uklanjanje brana dovešće do smanjenja nivoa vode na Marezi i u Tološima.
Izvršni direktor Deponije Aleksandar Božović kazao je ranije za TVCG da je ovo pitanje zdravlja građana.
- Mi smo svi jedinstveni, i sad to trebamo pretočiti u načine za rješavanje ovih problema. Ako je neko ovo u kontinuitetu 30 godina uništavao, hajde da mi budemo ti koji ćemo ovo da ispravimo. Sad je momenat da ovo osposobimo, i da ovo što je neko prije 70 godina napravio, makar saniramo - kaže Božović.
Kaže da je pravi momenat da se konačno riješimo nelegalne brane, nelegalne deponije i tih poslednjih 500 metara u donjem dijelu koji su zatrpani.
- ...A gdje je i sam stadion i reflektor izgrađen po sredini ovog kanala. Znate li šta to znači da je neko dobio UT uslOve i građevinski dozvolu da tu napravi stadion i reflektor. Jedva čekam da vidim ko je to dozvolio, da li je ministarstvo poljoprivredne, gradske službe... Ovo će tek da postane veliki problem i biće vrlo interesantno - poručio je Božović.

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put Dušana Đukića, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru. Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema. U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija? ĐUKIĆ: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio Lindon Ljucović, a poslije je određeni period bio uključen i Martin Berišaj. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp; ĐUKIĆ: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom? ĐUKIĆ: U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života. PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas? ĐUKIĆ: Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani. PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz? ĐUKIĆ: Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene? ĐUKIĆ: Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više. PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni? ĐUKIĆ: Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi. PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp; ĐUKIĆ: Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine? ĐUKIĆ: Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

Organizator očito očekuje da se Crnogorci ponovu žrtvuju za tuđe interese, ovoga puta ne na Mojkovcu, nego da se odupru ulasku zemlje u EU - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju povodom obilježavanja Mojkovačke bitke 10. januara u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Kako navode u saopš'tenju, ovogodišnja manifestacija "organizuje se sa zadnjim namjerama".&nbsp;
- Cijelim naslovom manisfestacije "Da svak prizna Srbo-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu" organizator nemušto traži priznanje, očito od srpskih zvaničnika i srpske nauke, za uzaludnu crnogorsku žrtvu položenu na Mojkovcu, na Božić 1916. godine. Do te bitke srpska nauka i povjesničari ne drže; srpske trupe su već bila stigle u Skadar i luku San Đovni di Medua. Zato se u vezi nje s Crnogorcima izrugaju rečenicom: "Ko vas je terao da se bijete". Preoblikovan u lisicu s vučjom kožom organizator podlački podilazi etničkim Crnogorcima, jednačeći dva naroda složenicom Srbo-Crnogorci, tako i indirektno priznajući postojanje etničkih Crnogoraca - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju.&nbsp;
Poznato je, kako navode, da je crnogorsku vojsku na Mojkovcu, planirano iz Beograda, namjerno žrtvovao načelnik Vrhovne komande crnogorske vojske, srpski pukovnik Pešić.&nbsp;
- Cilj im je bio da je potpuno unište u sudaru s premoćnim austorugarskim trupama, kao oružanu smetnju izlasku Srbije na more, ili bar zadrže, i spriječe da se na vrijeme povuče sa srpskom vojskom u Grčku. Junake s Mojkovca nijesu mogli uništiti, nego su crnogorsku vojsku spriječili da se na vrijeme povuče iz zemlje. Tako se u Solunu, kako se falio tom ličnom zaslugom isti Pešić, nijesu “našla dva kralja u oslobođenoj zemlji” - piše u saopštenju.&nbsp;
Posljedično, kako dodaju, 1918. godine, Crna Gora i Crnogorska pravoslavna crkva, lišene zaštite crnogorske vojske i vrhovnoga komadanta kralja Nikole, postale su plijen pohlepne beogradske oligarhije - anektirane su.&nbsp;
- Dovoljno nas je da se odupremo politici preoblikovanja povijesti, koja vodi preoblikovanju politike u korist stranih sila - poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Crnogorska stranka o obilježavanju Mojkovačke bitke u hramu Hristovog vaskrsenja: Ovogodišnja manifestacija organizuje se sa zadnjim namjerama

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: dan-osnivanja-prijestonice