Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

1084x550

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Drago nam je da se potvrdila informacija od strane direktora da u Državni arhiv dolaze volonteri popovi, kazali su iz NVO Centar za građanska prava (CGP).&nbsp;
Prema njihovim riječima, netačno je da nema ugovora sa crkvom Srbije, jer moraju postojati ugovori o volontiranju sa popovima crkve Srbije.
- Pokušaj je relativizovanja ovog čina pominjanje razgovora sa bivšim čelnicima kotorske biskupije povodom ponude pomoći, jer po informacijama iz kotorske biskupije, njima nije potrebna nikakva obuka jer su njihovi arhivi i obuka isključivo vezani za Vatikan - ističu iz CGP.&nbsp;
Saradnja Arhiva sa Kotorskom biskupijom je, dodaju, isključivo u vraćanju dokumenata koje je Arhiv uzeo prije više od 20 godinana revers .
- Upošljeni u Arhivu su profesionalci, s obzirom na njihov kredibilitet gospodin Mrvaljević ih nije ni pitao za mišljenje nego je samo doveo i nametnuo volontere na svoju inicijativu mimo poslovne prakse i procedure - prvi put otkad Arhiv postoji - ppojasnili su iz CGP.
Tako da, zaključuju, nije riječ o kredibilitetu zaposlenih.
- Njima svaka čast, nego o samovolji direktora - zaključili su.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.9441%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdirektor-drzavnog-arhiva-nema-ugovora-sa-spc-niti-zaposljavanja-svestenika-rijec-je-o-volontiranju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.9308%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcgp-crkva-srbije-preko-direktora-drzavnog-arhiva-iz-redova-demokrata-krece-na-nacionalnu-arhivsku-gradu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGP: Direktor Državnog arhiva nametnuo volontere popove mimo poslovne prakse - netačno je da nema ugovora s crkvom Srbije

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

Državni arhiv Crne Gore i Austrijski državni arhiv potpisali su danas Sporazum o saradnji, na svečanosti održanoj u Vladinom domu na Cetinju, organizovanoj uoči obilježavanja Njegoševog dana – crnogorskog praznika kulture. Sporazum su potpisali direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević i generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut. Potpisivanjem ovog dokumenta ozvaničena je i primopredaja dragocjene arhivske građe crnogorske provenijencije koja je, nakon više od sto godina, vraćena u Crnu Goru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251104191116_c21c1ee13fee40c046ca2ea13bcb17475986d597dc85c72311594e5915b928a6" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Za ovu svečanost prezentovan je samo mali dio arhivske građe preuzete od Austrijskog državnog arhiva, od ukupno 146 arhivskih kutija, hiljada dokumenata ministarstva vojnog, crnogorske vojske, Crnoogorske narodne skupštine, uprava, sudova i druge građe nastale u periodu 1906 – 1916 godine, ali dijelom i izvan tog okvira – građe koja je po svemu sudeći u toku i nakon Prog sjetskog rata napustila Crnu Goru, a onda, kako se pretpostavlja u toku Drugog svjetskog rata, najvjerovatnije iz Čačka i Beograda nacisti je, zajedno sa srpskom građom odnose u Beč - kazao je Mrvaljević. Generalni direktor Austrijskog državnog arhiva dr Helmut Vonut ubijeđen je da današnji Sporazum doprinosi istraživanju, razumijevanju i predstavljanju istorije Crne Gore, kao dijela evropske kulture sjećanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104191116_a52062714da11a6b36a8aa7c5ed8fb9e8aab9bb0a782d15e9e29fc8cbafe29ac" data-rendition-name="original" width="1536" height="1152" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  - Radujem se što ovaj čin povraćaja nije shvaćen samo kao tehnički i administrativni postupak, već kao simbol novoosnovanog i aktivnog partnersta između naših institucija. Povraćaj ove arhivske građe predstavija transparentnost, međusobno poštovanje i svijest da istorijsko nasljeđe ne stvara granice, već gradi mostove ka povezanijoj Evropi - kazao je Vonut. Ambasador Republike Austrije u Crnoj Gori dr Kristijan Štajner kazao je da su istorijsko kulturne veze ovih dviju država jake i važne, i dodao da je Austrija jedna od zemalja koja je glavni podržavalac napretka i progresa Crne Gore prema EU. Svečanosti je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je istakla da današnji događaj ima simboličku i istorijsku vrijednost. - Neka povratak ove arhivske građe bude simbol ispravnog odnosa prema prošlosti, temelj na kome gradimo budućnost i zalog saradnje na svim poljima stvaralaštva, inovacije i evropske kulturne razmjene - kazala je Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251104191116_3d81d08499c950b72e395c43023334d4205de3128cc520045c03e209951ba5b6" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Mrvaljević i Vonut"></figure>  Događaj je upotpunjen muzičkim programom u izvođenju profesorica Milice Raičević Ramije, Tijane Ilić i Tanje Bogdanović. Državni arhiv najavio je da će vraćena građa biti obrađena i predstavljena stručnoj i široj javnosti tek od naredne godine. Riječ je o arhivskom materijalu nastalom radom institucija Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, prvenstveno Crnogorske narodne skupštine, Ministarstva vojnog, Ministarstva unutrašnjih djela, upravnih i sudskih organa, iz perioda 1906–1916. godine, ali i šire. Građa je, usljed ratnih prilika tokom Prvog svjetskog rata, nakon 1916. godine završila u Beču, gdje se čuvala više od vijeka.

Crnogorska građa nakon vijeka ponovo u domovini

Austrijski nadvojvoda Karl von Habsburg boravio je u Crnoj Gori 4. i 5. oktobra, a tom prilikom posjetio je i Državni arhiv Crne Gore, gdje ga je ugostio direktor te ustanove, Danilo Mrvaljević, a razgovaralo se o istoriji odnosa između Austrije i Crne Gore, kao i o aktuelnim temama i procesu integracija Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, saopšteno je iz Državnog arhiva.
Mrvaljević je izrazio zahvalnost na posjeti i interesovanju za rad crnogorskog Arhiva, istakavši da posjeta nadvojvode Karla Habsburškog ima poseban značaj.
- U ime Državnog arhiva Crne Gore zahvaljujem se Njegovom carskom i kraljevskom visočanstvu na posjeti i interesovanju za naš rad. Bila mi je čast da upriličim ovaj svečani prijem i nadvojvodu Karla upoznam sa istorijatom Državnog arhiva i najznačajnijim realizovanim projektima, kao i onima koji su u toku, sa posebnim osvrtom na nedavno realizovani prenos arhivske građe crnogorske provenijencije iz Beča na Cetinje, kojim je ona vraćena u Crnu Goru poslije više od vijeka, u izuzetnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Za ovu priliku prikazali smo gostima originale dokumenata koji svjedoče o bogatim odnosima Crne Gore i Austrije, među kojima je bila i čestitka cara Franca Jozefa upućena knjazu Nikoli I povodom proglašenja Kraljevine Crne Gore 1910. godine i njegovog krunisanja za crnogorskog kralja- kazao je Mrvaljević.
Nadvojvoda Karlo Habsburški istakao je važnost očuvanja kulturne baštine, povezivanja i međunarodne saradnje u oblasti kulture, posebno u kontekstu evropskih integracija Crne Gore i čestitao Državnom arhivu Crne Gore na ostvarenim rezultatima na ovom polju. Naglasio j značaj procesa konzervacije i restauracije u očuvanju arhivskog nasljeđa i pozdravio isticanje rada Odjeljenja za tehničku zaštitu arhivske građe DACG u prvi plan kroz prezentaciju rada ovog Odjeljenja, koju je imao priliku da vidi u holu Arhiva.
Pored sjedišta Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju, nadvojvoda Karlo Habsburški posjetio je i Istorijski arhiv u Kotoru, gdje je prijem u njegovu čast upriličio načelnik Joško Katelan. U čitaonici Istorijskog arhiva upriličena je prigodna izložba dokumenata iz perioda Austrijske uprave u Boki. Načelnik Katelan je prisutne upoznao sa arhivskom građom koja se čuva u Odsjeku uz kratke crtice iz istorije grada Kotora i Boke, a visokom gostu poklonjene su kopije dokumenata o dvjema posjetama Kotoru, nadvojvode Karla 1842. i Franca Jozefa iz 1875.
Prijemi na Cetinju i u Kotoru organizovani su u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore.
U pratnji nadvojvode Karla bili su dr Masimiliano Lakota – predstavnik austrijske kraljevske kuće u Italiji i diplomatski savjetnik nadvojvode Karla, major Fritz Rath – lični vojni ađutant nadvojvode Karla i kapetan Ernst Fojan – generalni ađutant nadvojvode.
Ispred Zajednice Italijana Crne Gore prijemu su prisustvovali Aleksandar Dender - predsjednik, Slađana Vučetić - sekretarka i Danijela Bokan - članica Predsjedništva i predstavnica Zajednice za Cetinje.
Državni arhiv Crne Gore predstavljali su direktor Danilo Mrvaljević i Predrag Adžić, načelnik Odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost.

1250x600

Nadvojvoda Karl von Habsburg posjetio Državni arhiv Crne Gore

Pokrenut je postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju u nastavku postojeće, saopštio je u intervjuu za Radio Kotoru direktor ove institucije Danilo Mrvaljević.
Ocjenivši da će to vjerovatno biti naznačajniji projekat posljednjih decenija, izražava nadu da će se već 2026. godine konkretnije ući u taj posao.
- Tenderom i moguće već početkom izgradnje - precizira on.
Upitan kolika je vrijednost ovog projekta, ističe da je na startu bilo puno problema, te je cijela procedura morala započeti od početka.
- Odmaklli smo nekoliko koraka, a sada smo u fazi najvjerovatnije izrade novog idejnog rješenja i nakon toga glavnog projekta, jer stari nije bio u skladu sa postojećim UT i konzervatorskim uslovima, rađen je bukvalno bez njih. Naravno kada znate da se radi o istorijskom jezgu Cetinja, ne samo da morate zadovoljiti sve zakonske norme u tom pravcu, nego se takvi projekti moraju veoma pažljivo raditi. Pristalica sam da i neka malo duže potraje, ali da to bude kako treba i da dobijemo konačno funkcionalnu zgradu koja će istovremeno uljepšati centar Cetinja i uklopiti se u ambijent stare crnogorske prijestonice - podvlači Mrvaljević.
Glavni projekat i prije toga idejno rješenje pokazaće koliki će biti troškovi, a radove će finansirati država.
- Ići ćemo u tom pravcu da tražimo ta sredstva, ali je prvi ili najvažniji korak u ovom trenutku izrada novog idejnog rješenja i glavnog projekta, a tek onda ćemo započeti konkretnije - slijedi tender i izgradnja - kaže on, dodajući da je u planu rekonstrukcija krova centralne zgrade Državnog arhiva Crne Gore (DACG).
Navodi da je u posljednje tri godine na nivou Crne Gore, obnovljeno sedam objekata Državnog arhiva, od kojih neki u potpunosti, a neki u manjoj ili većoj mjeri.
- U tom dijelu sam zadovoljan, jer su bili zaista jako loši uslovi generalno rada i prije svega čuvanja i zaštite arhivske zgrade - naglasio je on.
U Državnom arhivu Crne Gore, na nivou cijele države, čuva se gotovo 11 kilometra arhuvske građe, a najznačajniji dokument je, saopštava Mrvaljević, u Istorijskom arhivu Kotor.
- U pitanju je notarski zapis, odnosno kupoprodajni ugovor s početka 14. vijeka, iz 1309. godine. Naravno, jako puno dokumenata značajnih za državu Crnu Goru, čuva se, kako u Istorijskom arhivu Kotor, drugim arhivima na primorju i naravno u centralnom depou Državnog arhiva na Cetinju, još od vremena senata, vremena knjaževine i kraljevine Crne Gore, svih ministarstva i sudova itd. - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević: Pokrenut postupak za izgradnju nove zgrade Državnog arhiva

Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje. To se odnosi na arhivsku građu koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, ali i na onu nastalu u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru, kazao je kazao je u intervjuu za Portal ETV direktor Državnog arhiva (DACG), Danilo Mrvaljević.
Mrvaljević je istakao značaj prenosa građe u Crnu Goru, kako za istraživače, tako i za cijelu javnost kojoj će sada biti dostupni izvori o jednom važnom istorijskom trenutku za našu državu.
Ovakav poduhvat DACG, posebno u kontekstu današnjih olakih shvatanja i tumačenja istorijskih dešavanja, utoliko više podsjeća na važnost arhiva i konsultovanja arhivske građe, kao primarnih izvora o našoj istoriji, kulturi, politici i društvu.
&nbsp;Zašto je ovaj prenos arhivske građe istorijski događaj za našu nauku i kulturu?
&nbsp;Sama činjenica da smo poslije više od vijeka našu arhivsku građu, dio naše pisane baštine, dio naše istorije, vratili u domovinu, zaista je istorijski događaj i to ne samo za Državni arhiv, već generalno za našu kulturno-istorijsku baštinu i za državu. Radi se o izuzetno značajnoj arhivskoj građi iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, konkretno dokumentima Crnogorske narodne skupštine, velikim dijelom građi Ministarstva vojnog, zatim Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovom građom upotpunićemo naše fondove i sljedstveno tome biće važan izvor za dalja istraživanja, upotpunjavanje znanja i razumijevanja političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore i uopšte društvenih prilika u jednom od ključnih perioda njene istorije. 
 
Šta Vam je pomoglo u ostvarivanju ovog zaista impozantnog poduhvata?
&nbsp;Možemo kazati da je ovo kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje tri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista(EBNA), početkom aprila ove godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Vohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. 
 
Koliko su trajali istraživanje i priprema za primopredaju građe iz Austrijskog državnog arhiva? Kada se ova ideja rodila i koliko vremena je trebalo da se ona realizuje?
Od ranije se znalo da je određena građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore završila u Beču i da se najvjerovatnije još tamo nalazi, ali najvećim dijelom nijesmo imali bližih, preciznih informacija koja su to tačno dokumenta i kojih sve stvaralaca. Prilikom ovog susreta sa mojim kolegom iz Austrije, na konferenciji u Varšavi, bio sam jako zainteresovan za ovu temu i vraćanje navedene građe u Crnu Goru, kao dijela naše pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje DACG i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je završen cijeli proces. 
 
 Da li ste imali podršku državnih institucija u realizaciji ovog projekta?
Prenos navedene arhivske građe iz Beča na Cetinje realizovan je u našoj direktnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Naravno, na samom početku procesa informisali smo o ovome Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova sa kojima imamo odličnu saradnju. U finalizaciji ovog procesa i naša ambasada u Beču dala je svoj doprinos, a sami transport arhivske građe, kao važan segment ovog procesa, realizovan je u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, koji nam je ustupio vozilo i ovom prilikom želim da im, u ime Državnog arhiva, još jednom uputim iskrenu zahvalnost, kao i svima koji su na bilo koji način učestvovali u ovom procesu. A ipak, u prvom redu, Austrijskom državnom arhivu na ovom izuzetnom gestu. 
 
 Koliko je realizacija ovog poduhvata bila složena i šta je iziskivala?
&nbsp;Ovakvi poduhvati zaista su jako složeni i iziskuju mnogo toga do uspješne realizacije, kako u pravno-administrativnom, tako i u organizacionom smislu i zahtijevaju veliku posvećenost i rad na polju međunarodne saradnje, najčešće i vođenje bilateralnih pregovora između država u oblasti kulture i šire. Nekad ovakvi procesi traju godinama, a nekad, zbog određenih pravnih i drugih smetnji i/ili usljed nepovoljnih političkih i drugih okolnosti, uprkos svim naporima i ne dođe do realizacije. Zahvaljujući sjajnim odnosima sa Austrijskim državnim arhivom ovaj projekat realizovan je zaista vrlo efikasno, za svega nekoliko mjeseci. Nakon mog susreta sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, kako sam naveo u odgovoru na vaše drugo pitanje, početkom aprila ove godine, u Varšavi, ubrzo su započete procedure za primopredaju. I kako se radi o našim, crnogorskim dokumentima koji nijesu dio zajedničkog kulturnog nasljeđa sa Austrijom i kako ova građa nikada nije bila predmet arhivskih pregovora, odnosno sporazuma zaključenih između država nasljednica nakon Prvog svjetskog rata, nije bilo pravno-administrativnih smetnji za realizaciju i primopredaja je upriličena 23. juna u Beču.
&nbsp;Ko je još iz Državnog arhiva bio uključen u aktivnosti oko predaje građe?
&nbsp;Kako Državni arhiv nema službu, čak ni službenika u okviru postojećih organizacionih jedinica u čijem opisu posla bi bilo rukovođenje i koordinacija u oblasti međunarodne saradnja, ovaj dio posla u potpunosti vodi moja malenkost. Naravno, za uspješno vođenje međunarodne saradnje neophodan je tim i dobra organizacija na unutrašnjem planu. A kako od mog dolaska u Državni arhiv inače snažno afirmišem timski rad na svim poljima, uvijek su uključene i drage kolege koje, pored svojih redovnih obaveza, povremenim angažovanjem i na poslovima iz oblasti međunarodne saradnje daju dodatni doprinos sveukupnom uspješnom poslovanu DACG. Uskoro će se, novim aktom o sistematizaciji, stvoriti uslovi da i za ovaj, jako važan dio posla, ubuduće dobijemo novi kadar, što će biti još jedan korak u sprovođenju reformi, jačanju organizacije i kadrovskih kapaciteta, kao nastavak realizacije mog programa za mandati period i vizije daljeg razvoja Državnog arhiva. 
 
 Primopredaji arhivske građe u Beču prisustvovali su pomoćnik direktora za Sektor za arhivsku građu od značaja za državu, Dragoslav Bojović i načelnik arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost, Predrag Adžić, koji su bili uključeni u cijeli proces.
&nbsp;U saopštenju DACG navodi se da je ovo najveće postignuće Arhiva od njegovog osnivanja- koja su još velika postignuća DACG u prethodnom periodu i da li je bilo sličnih predaja građe?
&nbsp;Kada je u pitanju prikupljanje naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima i međunarodna saradnja ovo je zaista najznačajnije postignuće od osnivanja DACG, ali sigurno i jedno od najznačajnijih uopšte. Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje, kako kada je riječ o našoj arhivskoj građi koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, tako i kada je riječ o građi nastaloj u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru. 
 
 Možemo da se pohvalimo, da smo i prije dvije godine, vratili našu arhivsku građu iz Poljske u saradnji sa Državnim arhivom ove zemlje, značajno manjeg obima nego ovo sada, ali takođe jako vrijednu i to je bio događaj od izuzetnog značaja za nas. Pretpostavljamo da je ta građa dio upravo ove građe koja je sada vraćena iz Beča, a spletom okolnosti poslije Drugog svjetskog rata završila je u Varšavi. Prije 25 godina, takođe iz Arhiva Poljske, vraćen je još jedan manji dio originala naše arhivske građe koja se tamo nalazila. 
 
 U prethodnom periodu, prije mog dolaska na funkciju direktora, kada je riječ o građi koja se tiče naše zemlje i onoj nastaloj od strane subjekata drugih država kao stvaralaca, a koja se odnosi na Crnu Goru, proteklih decenija Državni arhiv je pribavljao kopije arhivske građe i dijelom materijala u digitalnoj formi iz Arhiva Turske i drugih arhiva i to je, svakako, jako značajno i to treba istaći. Međutim, ako govorimo o originalima dokumenata crnogorske provenijencije, odnosno vraćanju u Crnu Goru naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima, ovaj prenos građe iz Beča na Cetinje najveći je takav projekat do sada i po značaju i po obimu vraćenih materijala.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrzavni-arhiv-crne-gore-vratio-vrijednu-arhivsku-gradu-iz-beca-poslije-vise-od-vijeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Mrvaljević: Građa iz Beča predstavlja važan izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda naše istorije

Direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević iz redova cetinjskih Demokrata kazao je da neće prisustvovati, kako je rekao, vještačkoj svečanosti uručivanja Trinaestojuslke nagrade koju organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić će 8. jula organizovati svečanost povodom Dana državnosti, kada je najavio da će uručiti i najveće državno priznanje ovogodišnjim laureatima, bez obzira što stručna javnost i opozicija upozoravaju da je prekršen Zakon o državnim nagradama i da jedan od nagrađenih - negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokret Bećir Vuković iz više razloga ne zaslužuje da je dobije.
Mrvaljević kaže da je, kao direktor Državnog arhiva, prvi put u skoro četiri godine dobio poziv za prisusutvo svečanosti povodom uručivanja Trinaestojulske nagrade.
- I zaista u tom dijelu zahvaljujem što se neko sjetio da DACG postoji i da je to važna adresa. Znam da smo i dalje jako daleko od nekih evropskih tokova i znanja, razumijevanja što to jedan Državni arhiv znači za državu, ali polako, učimo, uprkos svemu tome: Zahvaljujemo iskreno predsjedniku Skupštine Crne Gore na pozivu za prisustvo dodjeli Trinaestojulske nagrade i ovim putem ga obavještavam da ne želim prisusutvovati vještačkoj svečanosti na kojoj će neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripadam, ali što je mnogo važnije neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripada gotovo polovina stanovništva Crne Gore, primiti najviše državno priznanje - poručio je Mrvaljević na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.d.mrvaljevic%2Fposts%2F10235048473345965%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević odbio poziv Mandića: Neću doći na vještačku svečanost na kojoj će najviše državno priznanje dobiti negator crnogorske nacije

Manifestacija „Neđelja arhiva”, koju je od 26. do 30. maja organizovao Državni arhiv Crne Gore, uspješno je završena, nakon što je širom zemlje realizovano više od stotinu raznovrsnih događaja. Bogat ovogodišnji program tokom pet dana okupio je veliki broj posjetilaca koji su svojim prisustvom dali snažan doprinos promociji arhivske djelatnosti i očuvanju crnogorskog kulturno-istorijskog nasljeđa, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Manifestacija je, dodaje se, svečano počela posjetom predstavnika Ministarstva kulture i medija i Prijestonice Cetinje, čime je potvrđen značaj događaja i važna institucionalna podrška.&nbsp;
- Jedan od posebno značajnih trenutaka tokom manifestacije bio je i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore (SUBNORA), koji predstavlja zajedničku posvećenost očuvanju arhivske građe o Narodnooslobodilačkom ratu i antifašističkoj borbi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Program je obuhvatio bogat sadržaj - od brojnih izložbi, kako uživo tako i online, preko stručnih predavanja i promocija publikacija, do edukativnih aktivnosti za sve uzraste. Među izložbama su se posebno izdvojile: „Učiteljska škola Cetinje 1922–1945" održana u prostorijama Nacionalne biblioteke Crne Gore na Cetinju „Đurđe Crnojević”, „Privreda u Rožajama“ (u organizaciji arhivskog odsjeka Rožaje), postavka „Jevto Miletin Nikolić” u Nikšiću (u organizaciji arhivskog odsjeka Nikšić), kao i retrospektiva izložbi, dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024 (u organizaciji arhivskog odsjeka Ulcinj). Dodatno, pored izložbi koje su bile organizovane uživo, organizovane su i dvije internet izložbe: „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd – Opšta uprava 1945–1959” i „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935”.
Pored toga, kako se navodi, širom gotovo svih crnogorskih opština organizovani su i dani otvorenih vrata, pruživši svim građanima, pa i najmlađima, priliku da zavire u rad arhiva i otkriju bogatstvo dokumenata koje čuvaju.
Značajan doprinos realizaciji programa dali su brojni partneri i institucije iz oblasti kulture, obrazovanja i nauke. Među najistaknutijim događajima bili su promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“, kao i prestižna međunarodna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca – LAM 2025, koja je okupila više od 40 autora iz pet država, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. U okviru konferencije, u prostorijama Državnog arhiva Crne Gore održan je panel „Kulturna baština u digitalnom okruženju: između očuvanja, interpretacije i pristupačnosti“, na kojem su regionalni predstavnici razmjenjivali iskustva i primjere dobre prakse u oblasti digitalne transformacije kulturnih institucija.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević izrazio je veliko zadovoljstvo rezultatima ovogodišnje manifestacije, ističući njen značaj i uspjeh u povezivanju građana s kulturnim nasljeđem.
- Iza nas je manifestacija koja je potvrdila koliko arhivi mogu biti živa i dinamična mjesta susreta sa istorijom. Izuzetna posjećenost, uključivanje škola, institucija i građana iz svih krajeva Crne Gore pokazalo je da postoji snažna potreba da se čuje glas arhiva – kao čuvara naše prošlosti i temelja našeg identiteta. Zahvalni smo svima koji su doprinijeli tome da ova manifestacija bude istinski praznik znanja, kulture i zajedništva - kazao je Mrvaljević, dodajući da „Neđelja arhiva” još jednom je pokazala da istorija ne ostaje samo usamo prošlosti, već da živi kroz dokumente, priče i ljude koji joj se vraćaju s pažnjom i poštovanjem. Državni arhiv Crne Gore ovom manifestacijom učvrstio je svoju ulogu kao centralna tačka susreta između građana i kulturno-istorijskog pamćenja države.
Vođeni uspjehom ovogodišnje manifestacije, organizatori najavljuju još bogatija buduća izdanja, uz poziv svima da i nadalje budu dio ove dragocjene kulturne inicijative.

Velika posjećenost manifestacije „Neđelja arhiva” širom Crne Gore

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: danilo-mrvaljevic