Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

U Kopenhagenu se sinoć uz neuobičajene mjere bezbjednosti i tajnosti sastao državni vrh Danske kako bi dogovorio strategiju u grenlandskoj krizi. Nakon otprilike dva sata, pred novinare je izašao ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen i rekao da će zatražiti sastanak sa američkim kolegom Markom Rubiom kako bi se „razjasnio nesporazum“, piše Index.hr.
- Moramo razjasniti neke nesporazume koji su se dogodili. Vjerujemo da je ova situacija posljedica pogrešnog tumačenja. Na primjer, nije tačno da se ruski i kineski brodovi kreću oko Nuuka na Grenlandu- rekao je Rasmusen, dodajući da će zajedno sa Vivian Mocfeldt, ministarkom vanjskih poslova Grenlanda, otići u Vašington, ali da još ne zna kada će se to dogoditi.
Riječ je o očiglednom pokušaju smirivanja tenzija i znatno blažoj retorici u odnosu na nastupe danske premijerke Mette Frederiksen prethodnih dana, koja zbog okupljanja Koalicije voljnih u Parizu nije prisustvovala sastanku u Kopenhagenu.
Rasmusen je naglasio da „SAD ne može jednostavno dobiti Grenland“, ali je odmah dodao da se slaže sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa da na Arktiku postoje određeni bezbjednosno-politički izazovi.
<h2>Saradnja može, predaja suvereniteta ne može</h2>
Izrazio je spremnost za saradnju i širenje američkog prisustva na Grenlandu, ali ne i za ustupanje suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Ni prodaja Grenlanda, o kojoj se u posljednja 24 sata počelo govoriti u Vašingtonu, ne dolazi u obzir, naglasio je Rasmussen.
Sastanak u Kopenhagenu nije naišao na dobar odjek na Grenlandu. Pipaluk Linge, predsjednica Odbora za vanjsku i bezbjednosnu politiku grenlandskog parlamenta, izrazila je nezadovoljstvo što nijedan grenlandski predstavnik nije bio pozvan. Danski političari su odmah odgovorili da je problem bio u tome što su, zbog osjetljivosti teme, svi učesnici morali fizički biti prisutni u Kopenhagenu.
- Dakle, oni održavaju sastanak o nama – istorijski sastanak o nama – bez nas. To je neokolonijalistički pristup. Ova frustracija postoji među grenlandskim stanovništvom već mnogo godina. Zato se i želimo osamostaliti, jer nemamo osjećaj da smo ravnopravni. Ne želimo biti građani drugog reda- rekla je Linge za danski javni servis DR.
Dok ankete na ulicama danskih gradova pokazuju određeno nezadovoljstvo i razočaranje građana reakcijom danske vlade na američke pretenzije, danski stručnjaci za međunarodne odnose nemaju nikakvih iluzija o tome šta bi se dogodilo s Grenlandom ukoliko Tramp ustraje i postane agresivan u svojim namjerama.
<h2>„Američka ratna mašinerija je jednostavno prejaka“</h2>
„Ako SAD odluči da napadne Grenland, što je za sada teško zamislivo, ostali bismo sami. Niko neće ni prstom mrdnuti, u strogo vojnom smislu. Niko nam neće pomoći“, rekao je za DR Peter Viggo Jakobsen, docent na Institutu za strategiju i ratne studije pri Danskoj odbrambenoj akademiji.
Prema propisima, danska vojska bi morala da reaguje u slučaju napada bez čekanja naređenja iz Kopenhagena, ali Jakobsen smatra da bi svaka borba bila „potpuno besmislena“: „Grenland je veoma daleko, tamo je izuzetno hladno i uslovi za borbu su užasni. Američka ratna mašinerija je jednostavno prevelika i presnažna da bi se tu išta moglo učiniti.“
Na pitanje DR-a da li se onda podrška evropskih saveznika svodi samo na lijepe riječi, Jakobsen zaključuje: „Naravno, niko neće umirati za Grenland. Ni mi ne namjeravamo umirati za Ukrajinu. Dajemo joj novac i oružje, ali nećemo umirati. Ako Amerikanci napadnu, to će biti ‘game over’. A Grenlanđani će morati da se pomire s tim da imaju novog gazdu.“
<h2>„SAD neće vojno zauzeti Grenland“</h2>
S tim se slaže i Jakob Linnet Schmidt, doktorand na Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za odbrambenu politiku, koji takođe ne vjeruje da će SAD oružanim snagama zauzeti Grenland, ali ako bi se to ipak dogodilo, ne vidi nikakvu šansu za danski uspjeh.
- Bilo bi samoubistvo ući u vojni sukob protiv SAD-a na Grenlandu. Čak i uz pomoć evropskih saveznika. Naravno, Danska ima više vojnih kapaciteta nego što Tramp priznaje kada se ruga sa psećim zapregama, ali to ipak nije dovoljno- rekao je Šmit za DR.

Hitan sastanak u Danskoj oko Grenlanda

Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.
Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao priiijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti „ozbiljno kada kaže da želi Grenland“, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.
- Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - poručila je danska premijerka.
Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i stoga pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.
- Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana - rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.
Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura.
Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su uslijedile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

1250x600

1084x550

Frederiksen: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

Premijerka Danske Mete Frederiksen je rekla predsjedniku SAD Donaldu Trampu da “prestane da prijeti” u vezi sa preuzimanjem Grenlanda.
“Apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland”, rekla je, dodajući: “SAD nemaju pravo da anektiraju nijednu od tri nacije u Danskoj kraljevini.”
Njene izjave dolaze nakon što je Keti Miler – supruga jednog od Trampovih saradnika, Stivena Milera – objavila mapu Grenlanda u bojama američke zastave uz riječ “USKORO”.
Tramp je više puta iznosio mogućnost da Grenland postane anektirani dio SAD, ističući njegov strateški položaj i bogatstvo mineralima.
U izjavi, objavljenoj na sajtu danske vlade, Frederiksen je rekla da se obraća SAD “veoma direktno”.
Ona je navela da je Danska – “a samim tim i Grenland” – član NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim garancijama saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD koji joj daje pristup Grenlandu, rekla je, i da je Danska povećala ulaganja u sigurnost u arktičkom regionu.
“Stoga bih snažno pozvala Sjedinjene Američke Države da prestanu sa prijetnjama prema istorijski bliskom savezniku i prema drugoj zemlji i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju”, poručila je ona.
Ranije je danski ambasador u SAD reagovao na objavu Miler – desničarske podkasterke i bivše Trampove saradnice u njegovom prvom mandatu – “prijateljskim podsjećanjem” da su dvije zemlje saveznici, uz napomenu da Danska očekuje poštovanje svog teritorijalnog integriteta.
Ova razmjena izjava dolazi nakon što su SAD u subotu izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, uhvativši njenog predsjednika Nikolas Madura i njegovu suprugu i prebacivši ih u Njujork.
Tramp je kasnije rekao da će SAD “voditi” Venecuelu, a američke naftne kompanije će “početi zarađivati za zemlju”.
Predsjednik SAD je ranije odbio da isključi upotrebu sile kako bi osigurao kontrolu nad Grenlandom, ogromnim ostrvom u Arktiku.
Tramp je tvrdio da bi uključivanje Grenlanda u SAD služilo američkim sigurnosnim interesima zbog njegovog strateškog položaja i bogatstva mineralima koji su ključni za visoku tehnologiju.
Nedavna odluka Trampove administracije da imenuje specijalnog izaslanika za Grenland izazvala je bijes u Danskoj.
Grenland, sa populacijom od 57.000 ljudi, ima široku autonomiju još od 1979, iako odbrana i spoljnopolitička pitanja ostaju u rukama Danske.
Dok većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje da postanu dio SAD.

Danska premijerka poručila Trampu da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.
<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda</h2>
Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.&nbsp;
- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.
Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.
Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.
<h2>„Potpuno neprihvatljivo“</h2>
Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Lok Rasmusen, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora Ken Haveri.
- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.
Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.
- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.
Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.
U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik Džej di Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.
<h2>Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti</h2>
Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.
Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.
Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.
<h2>Grenlandska perspektiva</h2>
Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.&nbsp;
- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je Džuli Rejdemaker, bivša savjetnica grenlandske vlade.&nbsp;
Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.
- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.
Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet za Evropsku uniju, saopštila je danas predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom.
- Teritorijalni integritet i suverenitet su osnovni principi međunarodnog prava. Ovi principi su od suštinske su važnosti ne samo za Evropsku uniju, već i za nacije širom svijeta - napisala je Fon der Lajen na svom nalogu na mreži X, nakon što je prethodno novoimenovani američki izaslanik za Grenland Džef Lendri saopštio da mu je "čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
Prethodno su u zajedničkom saopštenju premijeri Danske i Grenlanda, Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen, ponovili zahtjev za poštovanje njihovih granica.
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Već smo to jasno rekli ranije. Sada to ponovo kažemo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri.
Ranije danas, danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio je da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju "teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je danas u objavi na platformi Truth Social rekao da je imenovao guvernera Luizijane Lendrija, za specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Grenland.
- Džef razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unapređivati interese naše zemlje za bezbjednost, sigurnost i opstanak naših saveznika, a zapravo i cijelog svijeta - rekao je Tramp.
Ranije ovog mjeseca, Danska obavještajna služba za odbranu je u godišnjem izvještaju saopštila da SAD koriste svoju ekonomsku moć da "nametnu svoju volju", prenosi Tanjug.

Fon der Lajen izrazila solidarnost sa Danskom i Grenlandom: Bezbjednost u arktičkom regionu ostaje ključni prioritet

Danska vlada danas je saopštila da je postigla politički dogovor kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od 15 godina.
Ovime bi se postavila starosna granica za pristup društvenim mrežama.
Ali, nekim bi roditeljima, nakon posebne procjene, bila data saglasnost da njihova djeca pristupaju društvenim mrežama od 13. godine.
Takva mjera bi bila među najsveobuhvatnijim koracima koje je do sada preduzeta kako bi se riješila zabrinutost zbog korišćenja društvenih medija među tinejdžerima i mlađom djecom.

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

Danska premijerka Mete Frederiksen poručila je da Rusija testira Evropu, zbog čega je zajednički zadatak svih evropskih država da budu ujedinjenje, snažne da "rat protiv njih ne bude opcija".
Frederiksen je, na završnoj konferenciji za novinare poslije sedmog Samita Evropske političke zajednice, istakla da je ta zajednica formirana kao direktan odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
- Potvrdili smo podršku Ukrajini i jasno je svima da je Rusija prijetnja, ne samo Ukrajini, već cijeloj Evropi. Vidjeli smo hibridne napade, narušavanje vazdušnog prostora država članica Evropske unije, miješanje u demokratske izbore. Rusija nas testira i više nego ikada moramo biti zajedno, snažni, kako bismo gradili snažniju i bezbjedniju Evropu - poručila je Fredriksen.
Ona je istakla da je potrebno ojačati podršku Ukrajini, oružjem, sankcijama prema Rusiji i "svi Evropljani treba da znaju da svaki dolar, euro, danska kruna, koju damo za Ukrajinu predstavlja direktnu investiciju u evropsku bezbjednost".
Na pitanje o nejedinstvu unutar EU o budućem članstvu Ukrajine jer je u ratu, danska premijerka je odgovorila da postoji evropsko jedinstvo 26 država da Ukrajina i Moldavija budu dio Unije.
- Nećemo dozvoiliti da jedna država, a ne (Viktor) Orban donosi odluke o cijeloj evropskoj budućnosti - predočila je ona, a sa njom se saglasio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je rekao da Ukrajina ima podršku pravih partnera ne samo u EU, već i u Evropi, kojima je zahvalan.
-- Imamo problem sa Mađarskom, Viktor Orban ima izbore, a mislim da nije pametno da zbog toga blokira veliku i snažnu naciju na putu ka EU - rekao je on.

Frederiksen: Rusija nas testira i više nego ikada moramo biti zajedno

Krajnje je vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - ponovio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji prisustvuje sedmom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj.&nbsp;
On, kako se navodi u saopštenju, smatra da je to najvažnija poruka sa njegove strane koja će danas ići, te istakao da je ovaj samit odlična platforma za zemlje u procesu pristupanja.
- Samit je prilika da poručimo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU - poručio je Milatović uoči početka samita.
Istakao je i da je samit prilika da se razgovara o temama od zajedničkog interesa, te kazao da će pozvati evropske lidere da proces pristupanja dovedu do kraja i da ulazak Crne Gore kao 28. članice EU 2028. godine bude “svjetlo na kraju tunela” za ostale zemlje kandidate.
Predsjednik Milatović će govoriti na plenarnoj sesiji, na kojoj će se obratiti i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako dodaju iz njegovog kabineta, govoriti i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope.
- Na marginama Samita sastaće se i sa brojnim evropskim liderima, među kojima su premijeri Irske, Belgije, Portugala i Jermenije - najavili su u saopštenju.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama - zaključili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović: Krajnje vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovaće sedmom Samitu Evropske političke zajednice koji se održava u Kopenhagenu 1. i 2. oktobra, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Milatović će, kako se dodaje, govoriti u okviru Samita i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope. On će na poziv kralja Danske Frederika X prisustvovati svečanoj večeri sa evropskim liderima.
- Od velike je važnosti što je domaćin Samita - Danska, predsjedavajuća zemlja Savjetom EU. Do kraja njenog mandata Crna Gora mora zatvoriti još najmanje 5 poglavlja i to nije obećanje, to je posao koji se mora završiti. Evropska unija je naša radna akcija: svakog dana, na svakom poslu i to je put koji nas vodi do članstva. Crna Gora ne traži članstvo u EU, mi ćemo ga zaslužiti sprovedenim reformama i jakim institucijama koje funkcionišu - poručio je predsjednik Milatović.
Na marginama Samita on će se, kako se navodi u saopštenju, sastati sa brojnim evropskim liderima.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama.

Milatović: Do 2028. Crna Gora ulazi u EU, bez kalkulacija i bez izgovora

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: danska