Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Premijer Milojko Spajić za godinu dana tokom svoje dvije posjete ekonomskom forumu u Davosu, dva puta se sreo sa istim predstavnikom japanske kompanije JERA. Iako su obećane investicije i saradnja sa velikom kompanijom rezultat razgovora od prije godinu donio je saradnju u vrijednosti od nula eura.
Ekonomski forum u Davosu, Milojko Spajić ponovo na sastanku sa predstavnikom kompanije JERA iz Japana Jukom Kanijem, godinu dana nakon njihovog prvog susreta na istom mjestu.
I naravno nova obećanja o saradnji i ulaganjima u Crnu Goru, jer od prvog njihovog susreta i najava saradnje nije bilo ništa.
No, za razliku od prvog susreta, ovaj drugi obilovao je novim, mnogo većim obećanjima.
Na prvom sastanku premijer Spajić je predstavio energetske potencijale Crne Gore ističući da Vlada strateški pristupa pitanju energetske tranzicije i sa posebnom pažnjom razmatra potencijalna partnerstva.
- Energetika je važan resurs kojim Crna Gora raspolaže. Da bismo ga u punom kapacitetu stavili u službu razvoja, potrebne su nam najbolje tehnologije i kredibilni partneri - poručio je premijer, dok je predsjednik kompanije JERA je iskazao interesovanje za nastavak komunikacije sa resornim ministarstvom kako bi se detaljnije upoznali sa energetskim portfolijom i razmotrili modele potencijalne saradnje. 
I tu se završila sva komunikacija.
Zato je očigledno bio potreban drugi sastanak godinu dana kasnije i naravno nova obećanja saradnje, za široke narodne mase.
Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, ponovo razgovarao sa izvršnim direktorom JERA (jedne od najvećih energetskih kompanija u Japanu), Jukiom Kanijem, ovog puta mogućnostima unapređenja energetske stabilnosti po pristupačnim cijenama, što bi trebalo da privuče brojne investitore.
U saopštenju Vlade CG sa tog sastanka se navodi da Crna Gora ima mogućnost da dodatno unaprijedi proizvodnju koristeći energiju vjetra i solarnu energiju, ali i da valorizuje hidro potencijal. Naglašeno je da naša pozicija idealna i za LNG (tečni prirodni gas) terminale, u čemu JERA ima višedecenijsko iskustvo i jedna je od najcjenjenijih svjetskih kompanija u tom sektoru.
I tu nastaje novi problem uz postojeći koji se tiče obećanih, ali nepostojećih investicija iz Japana, jer LNG terminal nije upisan u nacrt prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.
- Terminal za tečni prirodni gas (LNG) koji je planiran u Luci Bar nije potreban i iz prijedloga prostornog plana Crne Gore do 2040. godine će se, prema preporuci stručnog tima, isključiti njegova izgradnja - navedeno je u izvještaju sa javne rasprave o nacrtu prostornog plana koju je zajedno sa izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo na saglasnost Agenciji za zaštitu životne sredine.
Zanimljivo da je ovaj izvještaj objavljen istog dana kad je Spajič sa japancima razgovarao o novim megalomanskim planovima saradnje Japana i Crne Gore, koji uključuju i LNG terminal u Baru, pa se postavlja pitanje zašto Spajić razgovara sa potencijalnim investitorima o nečemu, za šta zna da ne može biti realizovano.
Tako da kad se sve sabere učešće Spajića na ekonomskom forumu u Davosu, što se investicija tiče, svelo se na turistički izlet, jer građani, i dalje čekaju ranije obećanu milijardu iz Japana.

Bajke iz Davosa: Dvije godine praznih obećanja Spajića o investicijama iz Japana koje nikako da stignu

Japan je uvijek bio ostrvo sigurnosti i predvidivosti, bez obzira na to koliko nesigurna vremena bila, zbog toga zavidim Japanu - poručio je premijer Milojko Spajić na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'' u Davosu.
Spajić je podvukao da su oni uvijek bili siguran, predvidiv partner.
- Poslije više decenija se nazire inflacija kod njih, a za razliku od ostatka svijeta, oni žele inflaciju, jer će izazvati ciklus velikih investicija japanskih kompanija - rekao je Spajić.
Sagovornici su se saglasili da se čitav svijet suočava sa ogromnim ekonomskim izazovima, usljed velikih geopolitičkih promjena - a u centru pažnje je bio Japan, a Spajić je ocijenio da je ta država uvijek pronalazila način da adekvatno odgovori na sve ekonomske izazove.
On je, kažu u Vladi, uvodnu riječ započeo na japanskom - na oduševljenje publike.
Pred japanskom Vladom je više otvorenih pitanja, jer poslije decenija deflacije situacija se mijenja.
- Sada moramo da učinimo da ekonomija raste, da uđemo u takav ciklus. Nijesmo još izašli iz deflacije, ali smo na raskrsnici. Upravljanje u kriznim situacijama je veoma važno i to su nam pokazali brojni slučajevi - kovid i prirodne katastrofe. Zbog toga naš sistem mora biti održiv, zato nas čeka stvaranje novog Japana u ekonomskom smislu - riječi su Rioseija Akazave, ministra za ekonomsku i fiskalnu politiku Japana.
Njegov posao je i da poveća plate, jer Japan se suočava sa još jednim krupnim problemom – demografskom krizom, odnosno rapidnim padom broja stanovnika.
- Moramo povećati plate, kako bi mladima osigurali ekonomsku stabilnost, što će im olakšati odluku da stvaraju bračne zajednice. Moj zadatak je da pronađem način da povećamo plate i to ću da uradim - obećao je Akazava, a Spajić je, kako su kazali u Vladi, objasnio da je zbog povećanja optimizma kod mladih, između ostalog, Crna Gora povećala minimalnu i prosječnu zaradu.
Jedna od tema bila je i promjena administracije u Sjedinjenim Državama i najave novog predsjednika Donalda Trampa o zaokretu u odnosu na brojna geopolitička i ekonomska pitanja.
- Prošli mandat Trampa uslovio je da se globalna trgovina u neku ruku zakomplikuje, ali nije se u ukupnim brojkama smanjila. Kina je više sarađivala sa zemljama Azije, a oni sa ostatkom svijeta, što je pokazalo da je došlo do promjena, ali nije ugrozilo poslovanje. Slično bi moglo da se desi i sada - ocijenio je predsjednik kompanije Micui, Takeši Hašimoto, koji je objasnio i da je Japan zemlja, koja najviše investira u SAD, ali puno sarađuje i sa Kinom.
Njihove kompanije, kaže, imaju veliku ekonomsku saradnju sa Kinom.
- Naši brojni proizvodni pogoni su izmješteni tamo, tako da je Kina važan partner za nas. Sa druge strane moramo da pazimo i na geopolitiku i da vodimo računa o našim nacionalnim interesima - zaključio je Hašimoto.

Spajić: Japan je uvijek bio ostrvo sigurnosti i predvidivosti

Aktivisti međunarodne ekološke organizacije Grinpis (Greenpeace) organizovali su u utorak kratak protest protiv klimatskih promjena ispred glavne sale Svjetskog ekonomskog foruma Davosu gdje su se okupili poslovni i politički lideri.
Troje demonstranta je ušlo u Kongresni centar i izašlo na balkon u predvorju prije nego što su razvili veliki transparent na kome je pisalo: "Oporezujte superbogate. Finansirajte pravednu i zelenu budućnost".
Obezbjeđenja je intervenisalo i izvelo demonstrante, neposredno prije zvanične ceremonije otvaranja i govora predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je da protest nije predstavljao bezbjednosnu prijetnju i da su aktivisti imali bedževa za događaj, pošto su radili za jednog od organizatora.
Aktivistkinja Grinpisa Klara Tompson je kasnije rekla za Rojters da je troje demonstranta pušteno pošto su privedeni u policijskoj stanici u Davosu nakon protesta.
- Imali su svoje načine i sredstva, ne mogu više da kažem - rekla je Tompson na pitanje kako su ušli na događaj.
Svjetski ekonomski forum je u saopštenju naveo da "poštuje pravo na mirno izražavanje", dodajući da razmatra to pitanje i stavlja "najveći prioritet na obezbjeđivanje bezbjednosti i dobrobiti svih učesnika i osoblja".
Tokom foruma u Davosu, gdje je ove nedjelje jedna od glavnih tema za diskusiju "čuvanje planete", vladaju stroge mjere bezbjednosti.
Demonstranti koji protestuju zbog subvencija za fosilna goriva u ponedjeljak su isprskali zelenu farbu ispred prodavnice gdje je Amazon postavio privremenu bazu na glavnoj ulici.

Aktivisti Grinpisa organizovali klimatski protest tokom foruma u Davosu

Premijer Milojko Spajić predvodiće delegaciju Vlade na 55. godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara, a na poziv bivšeg osnivača i predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma (sadašnjeg predsjednika upravnog odbora WEF) Klausa Švaba.
U platformi za učešće na ovom događaju, koja je usvojena na telefonskoj sjednici danas, precizirano je da će u delegaciji, pored Spajića, biti i ambasadorka, šefica Stalne misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Ženevi Slavica Milačić, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac, savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić, savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović i savjetnik predsjednika Vlade za medije Veliša Jovanović.
- Troškove posjete delegacije snose Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova - navodi se u dokumentu.
Spajić će, kako je precizirano, govoriti na sesiji posvećenoj ''Diplomatskom dijalogu na Zapadnom Balkanu'' 21. januara, te učestvovati na panelu ''Japan upravlja nesigurnošću'', dok će 22. januara, zajedeno sa komesarkom za proširenje Evropske komisije i predsjednicima vlada Hrvatske i Slovačke učestvovati na sesiji ''Proširenje da biste napredovali: Da li će Evropa rasti?''.
- Planirano je da na marginama Foruma ima niz bilateralnih sastanaka sa liderima Zapadnog Balkana, predstavnicima Evropske komisije i vodećih svjetskih kompanija - kazali su iz Vlade.
Svjetski ekonomski forum u Davosu, kako se navodi u dokumentu, uključuje političke, ekonomske, poslovne, akademske i druge lidere u nastojanju da se suoče sa novim izazovima, utiču na nacionalne i regionalne agende i promovišu održive i društveno odgovorne politike rasta.&nbsp;
- Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu od 20. do 24. januara predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim projektima i mogućnostima za ulaganje. Ovo će biti drugo učešće Spajića u Davosu i nova prilika za jačanje pozicije i vidljivosti Crne Gore na međunarodnom planu i dalju afirmaciju Crne Gore kao atraktivne destinacije za investiranje. Planirani bilateralni susreti biće, takođe, prilika za afirmaciju Crne Gore na jednom od najuticajnijih globalnih foruma današnjice, promociju njenih ekonomskih interesa i podsticaj daljeg jačanja ekonomske saradnje sa državama Regiona i EU, odnosno zvaničnicima ostalih država i organizacija sa kojima postoji interes za unaprjeđenje odnosa - naveli su, pored ostalog, iz Vlade.

Spajić u Davosu sa petočlanom delegacijom od 20. do 24. januara

Godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu biće održan od 20. do 24. januara pod sloganom "Saradnja za Inteligentno doba", a forum je objavio program i glavne tematske cjeline.
Kako je objavljeno na sajtu WEF-a, među političkim liderima koji učestvuju su novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp koji će učestvovati putem video-linka, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, savezni njemački kancelar Olaf Šolc, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
- Godišnji sastanak 2025. saziva globalne lidere da se pozabave ključnim globalnim i regionalnim izazovima. To uključuje reagovanje na geopolitičke šokove, stimulisanje rasta radi poboljšanja životnog standarda i upravljanje privrednom i inkluzivnom energetskom tranzicijom - navodi se na veb stranici Svjetskog ekonomskog foruma.
Osnivač i predsjednik upravnog odbora Svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab je naveo da je Davos jedinstven po tome što okuplja skoro 3.000 ličnosti iz svijeta politike, biznisa i civilnog društva "kako bi se suočili sa izazovima svijeta u dubokoj transformaciji".
- Godišnji sastanak 2025. će podstaći duh saradnje i konstruktivnog optimizma sa ciljem oblikovanja predstojećeg Inteligentnog doba na održiviji i inkluzivniji način - dodao je Švab.
Kako se navodi, 55. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma &nbsp;će se fokusirati na pet osnovnih, međusobno povezanih tematskih cjelina, od kojih je svaki ključan za održivu, inkluzivnu i prosperitetnu budućnost.
Tematska cjelina Ponovno promišljanje rasta će istražiti nove mogućnosti za ekonomski rast, uključujući inovacije vođene tehnologijom.
Industrije u inteligentnom dobu će ispitati kako biznis može da se kreće kroz tehnološke promjene i novu dinamiku industrije.
Ulaganje u ljude (Investing in People) će se pozabaviti potrebom za razvojem radne snage, prekvalifikacijom i otvaranjem radnih mjesta u sektorima u nastajanju.
Zaštita planete (Safeguarding the Planet) će se fokusirati na povećanje klimatskih i prirodnih rješenja i unapređenje napora za dekarbonizaciju.
Blok nazvan Ponovna izgradnja povjerenja će raditi na podsticanju globalne saradnje i otpornosti u sve više podijeljenom svijetu.

Svjetski ekonomski forum u Davosu od 20. do 24. januara

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: davos