Doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je da je danas bio u policiji kako bi dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega podnijela direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.&nbsp;
- Bez obzira na to što smatram da je imenovanać faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika - kazao je na mreži Iks.&nbsp;
Ovu situaciju će, kako je istakao, rješavati sam, bez da o tome izvještava bilo koga.&nbsp;
- Zahvaljujem se Predsjedniku na ukazanom povjerenju i saradnji - zaključio je Vukšić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vukšić: Podnio sam ostavku iz moralnih razloga; Pajković povezana s kavačkom kriminalnom struktorom

Savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Dejan Vukšić podnio je ostavku na tu funkciju, rečeno je Vijestima iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Tako su odgovorili na pitanja Vijesti o krivičnoj prijavi i pritužbi koju je juče protiv Vukšića podnjela generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.
- Gdin Dejan Vukšić je danas obavijestio kabinet Predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika Predsjednika Crne Gore. Sva dalja pitanja u vezi sa razlozima za ostavku uputite direktno Dejanu Vukšiću- odgovorili su iz Milatovićevog kabineta.
Pajković ga je u krivičnoj prijavi optužila da joj je prijetio, zloupotrebljavajući službeni fiksni telefon kabineta Predsjednika pozivao je "da se hitno javi u policiju":
- Ovako ponašanje ima elemente krivičnog djela bliže opisanih u prijavi, ali i apsolutno nedospustivo ruganje instituciji koju predstavlja i ruganje predstavnicima Uprave policije- navodi se.

Dejan Vukšić podnio ostavku na funkciju savjetnika predsjednika

Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nema adekvatan broj profesionalaca na adekvatnim pozicijama koji bi mogli da se na pravi način uključe i da svojim radom na terenu pomognu boljoj bezbjednosnoj situaciji, tvrdi bivši čelnik ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Kod određenih službenika Uprave policije i ANB-a stvorila se pasivnost. Ljudi su manje motivisani. Ne pristupaju uopšte sa velikim entuzijazmom kao što se to nagovještavalo 2020. godine- rekao je Vukšić.&nbsp;
Na pitanje voditeljke da li je to slučajno i da li je nekom u interesu da se ANB i UP ne popune profesionalnim kadrovima, Vukšić je ponovio da na adekvatnim pozicijama nijesu postavljeni adekvatni ljudi.
- Ja znam taj personal, znam ko su ti ljudi i šta su radili prije i poslije. Taj koji želi da počini neko krivično djelo zna koga može opservirati i na koji način- kazao je Vukšić.
Ipak, o aktuelnom šefu ANB-a Ivici Janoviću ima lijepo mišljenje.
- Mislim da je Janović častan čovjek. Ali, razlika između mene i njega je ta što ja nijesam imao političku partiju iza sebe. Nijesam imap nekog nalogodavca ili osobu koja je očekivala neki odnos u dostavljanju određenih informacija ili postupanja u određenim nalozima- uvjerava Vukšić.
Vukšić je tokom gostovanja na A plus televiziji kazao da čovjek koji je bio u medijskom timu DPS-a zaposlen u ANB-u na vrlo važnoj poziciji.
- To je ista osoba za koju se spekuliše da je stajala iza Portala Udar- uvjeren je Vukšić.
“Dok sam bio na čelu ANB-a, nije se desilo nijedno ubistvo”
Vukšić tvrdi da za godinu i po dana koliko je bio na čelu agencije, nije se desilo nijedno ubistvo kriminalnih klanovau Crnoj Gori.
- To je zato što su na pravim mjestima bili postavljeni pravi operativci koji nijesu bili politički obojeni i koji nijesu nikom podnosili raport. Odgovarali su svojim zadacima meni kao direktoru, a ja javnosti i Vladi- rekao je Vukšić.
Vukšić takođe tvrdi da je, kad je došao na čelo ANB-a, sam birao svoj tim i da mu se niko u to nije miješao.
- Imao sam svoj pristup, a lično smatram da to nije slučaj sa Janovićem. Preporuke za određena kadriranja dolaze sa drugih adresa- zaključio je Vukšić.

Vukšić: U ANB-u radi čovjek za kog se spekuliše da stoji iza Portala Udar; agenciji nedostaje profesionalaca

Napad na predsjednika Opština Budva Nikolu Jovanovića je želja pojedinaca da se vratimo u devedesete godine, smatra savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši šef ANB-a Dejan Vukšić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
- Neću reći da li sam iznenađen ili ne. Za svakoga ko iole prati bezbjednosnu situaciju, stvari su i više nego alarmantne. Želio bih da se počinioci pronađu i da se otkriju motivi napada- poručio je Vukšić.
Prema riječima Vukšića, očigledno je da nekom ne odgovara da bezbjednosna situacija u Crnoj Gori bude dobra.
- To su interesne grupe koje više nemaju uticaja na vlast i koje više ne mogu da vrše vlast u Crnoj Gori. Ovako žele da prikažu potpunu nestabilnost i rasulo u bezbjednosnom sektoru- ocijenio je Vukšić.
Mada smatra da bezbjednosna situacija nije sjajna, ali isto tako Vukšić poručuje da treba znati samo kakav je bezbjednosti sektor preuzet neposredno nakon izbora 2020. godine.
- Da je kuća sagrađena na čvrstim temeljima, ne bi se oduvala na prvi povjetarac. Ovo ne govorim kao političar, već kao bivši čelnik krovne bezbjednosne institucije- rekao je Vukšić.
Vukšić primjećuje da se napadi na pojedina lica ponavljaju po nekoliko puta u istom periodu.
- Počinioci dolaze na prag od kuće, a sve je to posljedica ne samo bezbjednosne, već i političke situacije- zaključio je Vukšić.
Podsjetimo, policija je uhapsila Budvanina Jovana Mitrovića osumnjičenog za fizički napad na Jovanovića, koji je danas u Budvi zadobio teške tjelesne povrede.
Zbog sumnje da su učestvovali u napadu uhapšena su i braća Jovana Mitrovića, Vidak i Milorad Bato Mitrović koji se terete da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Jovanović ima teške povrede – sinusno facijalnu (frakturu) kosti i biće zadržan na bolničkom liječenju.
Rukovodilac jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) Mitar Radulović u izjavi za RTV Budva potvrdio je da je Jovanović, vozilom Hitne pomoći transportovan u Klinički centar na dalju opservaciju i utvrđivanje težine povreda.

Vukšić o napadu na Jovanovića: Neko želi da nas vrati u 90-te, otkriti motive

Odluka Dejana Vukšića, savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika, da se kandiduje za sudiju Ustavnog suda rezultat je dogovora premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.&nbsp; Koalicija bivših političkih protivnika, osnivača PES-a, naprasno je obnovljena nakon ucjenjivanja predsjednika Milatovića poslije izbora u Podgorici i ta politička ekipa sada ima namjeru da, preko Ustavnog suda, proširi polje političkog uticaja na državnom nivou - saznaje Portal ETV od izvora iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i krugova bliskih predsjedniku Crne Gore. Upravo iz tog razloga je, prema informacijama Portala ETV, predsjednik Milatović pozitivno reagovao na inicijativu o kandidaturi njegovog savjetnika jer će aktuelna parlamentarna većina - u slučaju Vukšićevog izbora - biti u poziciji da potpuno kontroliše Ustavni sud, okrnjen nakon neustavne eliminacije sudije Dragane Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219030228_55b3dec0315fe0bcb7d823cd16955c88b7e62ba091580a243e6d1ca575e65cfd" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud"> <figcaption>BITKA ZA POLITIČKU KONTROLU NAD INSTITUCIJAMA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Koliko je politički paradoksalna kandidatura Dejana Vukšića, ukazuje i podatak da bi – ukoliko bude izabran za sudiju Ustavnog suda – to bio presedan u šest decenija postojanja Ustavnog suda da bivši šef tajne službe bude dio usatvnog sudstva.&nbsp; LIČNE VEZE I ,,VISOKA POLITIKA“ Vukšićev ulazak u Ustavni sud snažno su podržali iz prosrpskih stranaka iako se u medijima tim povodom nijesu oglašavali. I nije to prvi put da se, u slučaju Dejana Vukšića, veza politike i srpskih stranaka uočava. Tako se, posljednjih dana oktobra 2020. godine, ime kotorskog advokata Dejana Vukšića odjednom pojavilo prijedlog za glavnog kandidata za predsjednika Skupštine opštine Kotor, na zahtjev koalicije ,,Za budućnost Kotora“ Andrije Mandića, a na preporuku Srpske pravoslavne crkve. Ali i Vukšićevog dobrog prijatelja, srpskog popa-specijalca Mijajla Backovića, osnivača esktremističkog srpskog bratstva Mihiljski zbor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219030236_315375a377ef4c253030c5464ae39e94e86997953c0ff982fcf35f69be83e27e" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru "> <figcaption>VEZE SA CRKVOM SRBIJE: Vukšić i Backović u Kotoru(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Upravo su te veze sa ljudima iz srpskih političkih krugova bile odlučujuće da Vukšić, juna 2021. godine, u doba Vlade Zdravka Krivokapića, sa mjesta predsjednika Skupštine Kotora bude naprasno imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. I to uz kršenje Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, u članu 25. izričito navodi da ,,direktor Agencije ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati”!&nbsp; Kao eksponent ,,avgustovske većine“ novi čelnik ANB-a odmah je pokazao političku obojenost i otkrio zbog čega se našao na toj poziciji: po Vukšićevom nalogu službenici Agencije su počeli da građanske aktiviste i pripadnike građanskih crnogorskih stranaka vode pod šifrom - ,,crnogorski ekstremisti”... Septembra 2021. godine crnogorska policija je prema crnogorskim građanima - okupljenim na Belvederu iz protesta protiv ustoličenja Joanikija Mićovića, sveštenika Crkve Srbije – djelovala kao da je riječ o teroristima ili neprijateljima države! ,,PRIJATELJSKE" VEZE Zbog svega toga je sasvim logično što je vijest da je savjetnik crnogorskog predsjednika kandidat za sudiju Ustavnog suda izazvala pažnju javnosti. Međutim, nekako su van fokusa javnosti ostali važni detalji koji se odnose na veze Vukšića sa pripadnicima kriminalnih struktura. I to ne iz perioda kada je, kao advokat, zastupao neke pripadnike klanova, već su veoma indikativne konekcije sa organizovanim kriminalom - i nakon što je postao prvi čovjek ANB-a. O Vukšiću su posredno u Skaj prepiskama govorili visokopozicionirani članovi kriminalnih grupa Vlado Radoman i Ivan Mićković, i to povodom kadrovskih postavljenja u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Tada su članovi kriminalnih grupa kostatovali da treba izvršiti uticaj kako bi se Vladimir Bigović, u tom času opeartivac ANB-a, postavio na neku načelničku poziciju. Ispostavilo se da je za vrijeme šefovanja Agencijom za nacionalnu bezbjednost Vukšić za prve operativce postavio je i držao osobe koje su bile na platnom spisku škaljarskog kriminalnog klana, što se može može pročitati u mnogim komunikacijama sa nekada zaštićene aplikacije Skaj kupovao glasove za prosrpske partije uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020.godine.&nbsp; I nakon promjena u ANB-u, odlaska Vukšića, dolaska Sava Kentere pa Borisa Bata Milića, nije se procesuirao niko od službenika tajne policije i pored činjenice da se neka imena navode kao pripadnici kriminalne grupe čiji je aktuelni šef, prema operativnim podacima, sada ozloglašeni vođa nekadašnjeg zemunskog klana Luka Bojović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250219030240_2767c95c0e44c8e61a52ac3c6ea6f3ebf58823f4710f4ff7cf422756ae989f44" data-rendition-name="original" width="614" height="593" loading="lazy" alt=',,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana '> <figcaption>,NEZGODNO" DOPISIVANJE: Skaj prepiska Vlada Radomana(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Skaj prepiski koje su javnosti dostupne na mnogim društvenim mrežama nalazi se i razgovor Vladana Radomana, visokorangiranog člana škaljarskog kriminalnog klana sa Ivanom Mićkovćem pripadnikom iste kriminalne organizacije. Tokom tog razgovora Mićkovića - oslovljavajući ga sa ,,kume” pita i kako je drug iz ANB-a, a u daljoj komunikaciji se otkriva da je riječ i Vladu Bigoviću, kojeg su vrbovali za svoje poslove i koji im je nudio usluge poput zapošljavanja onih koji su njima podobni.&nbsp; Bigović je u to vrijeme bio načelnik Agencije zadužen za jug, a na to mjesto postavio ga je - upravo Dejan Vukšić. &nbsp;LUKA BAR – KONTROLA Prema izvorima Portala ETV, jedan od najvažnijih zadataka koje je, tada novopostavljeni, načelnik sektora Jug u ANB-u dobio od Vukšića je bilo uspostavljanje pune kontrole u Luci Bar, sa posebnim akcentom na Slobodnu carinsku zonu preko koje se obavljalo krijumčarenje cigareta. -Vukšić je, uz posredovanje tadašnjeg premijera Krivokapića, izdejstvovao da ANB u potpunosti kontroliše slobodnu carinsku zonu, jer su svi pripadnici Uprave policiej i tadašnje Uprave prihoda i carina, koji su bili angažovani u ovom dijelu Luke, morali da preduzimaju aktivnosti po instrukcijama koje je direktno izdavao Bigović. Pomenute instrukcije Bigović je dobijao od Vukšića, a da bi se apsolutno sve držalo pod kontrolom Vukšić je naredio da nadzor video sistema u slobodnoj carinskoj zoni vrši direktno ANB – ističe izvor Portala ETV iz ANB-a.&nbsp; Isti izvori naglašavaju da je vrlo indikativno što su se kontakti Vukšića sa Bigovićem nastavili do današnjeg dana, a funkcioner ANB-a ustupa Vukšiću podatake od o aktuelnim dešavanjima i aktivnostima u Agenciji. -I pored toga što je uklonjen sa mjesta načelnika u Kotoru dolaskom Ivice Janovića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, Bigović je nastavio sa ovom praksom, s tim što već izvjesno vrijeme ima i ulogu kurira drugih Vukšićevih kadrova iz ANB-a, kao i šefa vojne obavještajne službe Janka Laković sa kojim je nadavno ostvario kontakt u jednom lokalu u Delta City kvartu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250219030240_49cacc23f980c7d78f9cd4808e35dbd59d4c5582ea4f439e0d54a5765e4432a3" data-rendition-name="original" width="1006" height="570" loading="lazy" alt="TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić"> <figcaption>TANDEM: Jakov Milatović i Dejan Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema operativnim informacijama iz Beograda, Dejan Vukšić je – preko službenika ANB-a Vučine Živkovića – svojevremeno uspostavio i vrlo tijesnu saradnju sa Markom Parezanovićem, načelnikom u Bezbjendosno-informativnoj agenciji Srbije, čovjekom bliskim Aleksandru Vučiću, čije je jedno od glavnih zaduženja bilo – kontrola dešavanja u Crnoj Gori, kao i u Agenciji za ncaionalnu bezbjednost. -Ne isključujemo mogućnost da je Milatoviću sugerisano iz Beograda da Vukšića ,,pogura“ za sudiju Ustavnog suda, jer bi njegovom izborom obezbijedili siguran glas prilikom odlučivanja o usklađenosti sa Ustavom pojedinih zakona koji se najavljuje od vladajuće koalicije – ističe izvor Portala ETV iz Beograda. Jasno je: kada se govori o ,,pojedinim zakonima”, misli se prevashodno na – usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu kojim bi se obezbijedio izborni inžinjering: ,,uvoz” sugurnih glasova iz Srbije, time i kontrola političkih dešavanja u Crnoj Gori. Kao sudija Ustavnog suda, Dejan Vukšić bi mogao da ispuni sva očekivanja ,,srpskog sveta” u Crnoj Gori. &nbsp;

Draško Đuranović

Funkcija direktora ANB-a i veze sa BIL licima preporuke su Dejana Vukšića za sudiju Ustavnog suda?!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije htio komentarisati prijavu njegovog savjetnika Dejana Vukšića na javni poziv za sudiju Ustavnog suda, navodeći da je to pravo svakog građanina.
Milatović je, na konferenciji za medije u Rezidenciji na Cetinju sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj državi, ostao bez konkretnog odgovora na pitanje može li se očekivati da bude nepristrasan, s obzirom na to da je Vukšić njegov savjetnik.
- Ne bih komentarisao bilo kog kandidata pojedinačno. To je naravno pravo svakog građanina Crne Gore - rekao je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkabinet-predsjednika-na-javni-poziv-za-sudiju-ustavnog-suda-prijavilo-se-devet-kandidata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li je formirana komisija koja će ispitati da li su se kandidati prijavljivali na više oglasa, s obzirom na to da je i skupštinski Ustavni odbor raspisao konkurs, odgovorio je potvrdno.
- Formirana je Komisija koja će pogledati sve prijave za jednog sudiju Ustavnog suda. Nedozvoljena je prijava na dva poziva, sasvim sigurno će komisija i o tome voditi računa. Mislim da je već odrađena jedna službena prepiska sa Skupštinom Crne Gore kako bi se utvrdilo činjenične stanje. Nakon utvrđivanja konačne liste kandidata imaću intervjue sa svim kandidatima - kazao je Milatović.
Na Komisiji će, kako dodaje, biti da utvrdi činjenično stanje, te da li su aplikacije urađene u skladu sa zakonom.
- Ja ću nakon toga pristupiti selekciji i razgovoru sa kandidatima i o svemu obavijestiti transparentno crnogorsku javnost - naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.0201%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-uz-politicku-i-ekonomsku-podrsku-italije-ostvarujemo-konkretne-rezultate-u-eu-agendi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na pitanje da li udruživanje snaga s premijerom Milojkom Spajićem zbog organizacije Samita evropske političke zajednice u Crnoj Gori znači i da su se poboljšali njihovi odnosi odgovorio je da ni Spajić, ni bilo ko drugi ko želi dobro Crnoj Gori, nema većeg prijatelja od predsjednika države, ističući da je intenzivirana diplomatska aktivnost.
- Crna Gora je trenutno u specifičnom stadijumu društvenog razvoja i svaka moja javna reakcija u prethodnom periodu, kao i u budućem periodu, uvijek će biti upućena na dodatno stavljanje fokusa na reformsku agendu i državni interes. To je, pod broj jedan, punopravno članstvo u EU. Napravili smo realan, ali ambiciozan cilj, a to je 2028. godina i svi moramo da se ujedinimo oko tog cilja. Kada sam postao predsjednik države rekao sam da ću biti i korektivni i kohezivni faktor, uvijek imajući u vidu državni interes - poručio je Milatović.
Optimista je da će uspjeti već naredne godine u Crnoj Gori da okupe više od 50 evropskih lidera.
- Već sam pisao (predsjedniku Francuske Emanuelu) Makronu i mislim da ćemo već na Samitu u Tiranu imati dobru vijest za Crnu Goru, što bi nesumniivo bio istorijski događaj za našu zemlju, te da bi to bila i dobra i važna poruka iz Crne Gore - rekao je Milatović.
Matarela je na pitanje o povećanoj agresivnosti Rusije, što se nadovezuje na put Crne Gore ka EU, te da li su se dohvatili tih tema i kakvi su odnosi zemalja Zapadnog Balkana sa Moskvom, kazao da je pozicija Italije vrlo jasna - da se postavi ponovno poštovanje prava i suvereniteta, bez obzira koliko je velika neka zemlja.
- To je osnov po kome Italija pruža podršku Ukrajini - naveo je Matarela.
Odgovarajući na pitanje o evropskom putu Crne Gore naglasio je da je Italija uvijek podržavala i govorila o važnosti i hitnosti ulaska država Zapadnog Balkana u EU.
- Konačno se premostila inercija nekih zemalja. Mislim da je neophodno za cijelu Evropu. Ona neće biti potpuna bez tih zemalja. Izražavamo ogromno zadovoljstvo za sve iskorake koji stavljaju Crnu Goru u uznapredovanu poziciju - zaključio je Matarela.

Jasmina Beharovic

Milatović bez komentara o prijavi Vukšića na poziv za sudiju Ustavnog suda: To je pravo svakog građanina

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović ubrzano sprovodi kadrovske promjene u menadžmentu, ali i na nižim nivoima u ANB-u.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, na udaru smjena i promjena pozicija u ANB-u su ljudi koji su se našli na rukovodećim pozicijama za vrijeme kada je Dritan Abazović bio koordinator svih službi bezbjednosti a njegov bliski prijatelj Artan Kurti generalni inspektor.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241230021252_3e1c9bad9908b829265afbc5d829a67e8e2348a16fa8c8ba65be72cf58762e5c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KONTOLA KAO MOĆ: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KONTOLA NAD INFORMACIJA KAO MOĆ NAD LJUDIMA: Zgrada Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,USUD“ BORISA BATA MILIĆA Nije, međutim, ,,čistka“ samo usmjerena na kadrove Ure i ne čini to Janović sam. Sve se radi uz direktnu operativnu podršku šefa Sektora za kontraobavještajnu zaštitu (KOZ) Dragutina Šipčića, kao i generalnog inspektora Predraga Burića, koji su postavljeni kao ljudi koji će sprovoditi nakane vrha PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Zanimljivo, i Šipčić i Burić su zasjeli na pozicije u ANB-u za vrijeme kada je Boris Bato Milić bio direktor. Upravo je ta uslužnost prema vlasti, od vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, sve do sadašnje Milojka Spajića i promovisala Milića za čelnog čovjeka Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241230021256_caef43657752f176cfa030c3bf2c10a7caa61a5b377a2c554ddffac60d91e5ae" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure Dritan Abazović i Filip Adžić"> <figcaption>DOBAR SA SVAKOM VLAŠĆU: Boris Milić i funkcioneri Ure, Dritan Abazović i Filip Adžić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U doba kada je Dejan Vukšić - kadar Demokratskog fronta, kao &nbsp;predsjednik Skupštine opštine Kotor, mimo Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, imenovan za čelnika u ANB-u - spretni Boris Milić je uspio da se ,,dokopa“ funkcije šefa KOZ-a. I to upravo odlukom tek postavljenog direktora ANB-a Vukšića.&nbsp; No, dobra saradnja između Vukšića i Milića nije baš dugo trajala. Počeli su sa Kolegijuma ANB-a, iz sedmice u sedmicu, da cure podaci i tadašnja Pobjeda je u nekoliko istraživačkih priča raskrinkala plan Dejana Vukšića, političara ,,avgustovske većine“, ali i BIA.&nbsp; BIRN KAO UDARNA PESNICA ANB-A Javnost je saznala za plan, skovan prije protesta na Belvederu septembra 2021. godine, koji je Vukšić i ANB trebalo da realizuju: da se crnogorski građanski aktivisti, koji su se suprotstavljali klero-nacionalističkoj vlasti - proglase za ekstremiste. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241230021252_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ,ekstremista u Crnoj Gori"> <figcaption>SRAMNA AKCIJA: Birnova mapa ekstremista u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  Kao platforma za akciju targetiranja izabran je BIRN, a za te moralno i profesionalno skaredne stvari uvijek spremne novinarke - Jelena Jovanović i Dušica Tomović koje su, na osnovu doturenih i politički obojenih informacija iz ANB-a, sačinile mapu ekstremista i organizacija na kojoj su se našle, osim sedam građanskih aktivistkinja i aktivista i dvije novinarke Pobjede Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.&nbsp; <blockquote>Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Brđaninom. Milić je teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu.</blockquote> Kada je, preko medija, provaljen plan ANB-a, ispostavljen iz vrha vlasti, Vukšić je zatražio od Milića da otkrije kako cure podaci. Uprkos nastojanjima Milić nije uspio da otkrije kanal kojim su informacije dostavljane istraživačkim novinarima, pa je u krugu obavještajaca oko Vukšića čak počela da se razrađuje ,,opasna teza“ - da je sam Boris Milić bio ,,veza“ sa Pobjedom jer je svojevremeno radio sa bratom jednog člana uređivačkog kolegijuma te novine?!&nbsp; Tako je Milić, za kratko vrijeme od Vukšićevog ,,čovjeka od povjerenja“ došao u poziciju da ,,bude sumnjiv i na ledu“.&nbsp; U vrh ANB-a Milić se vratio nakon što je Ditan Abazović, tadašnji premijer, smijenio Sava Kenteru, tada je Boris Milić konačno postao prvi čovjek Agencije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024123003124_c1269d88782e9f3b5660a0ad6235790678a60327116f28d18a353f05416a5609" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti"> <figcaption>SAD JE NEPOŽELJAN U ANB-U: Artan Kurti(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I kada je za generalnog inspektora ANB-a postavljen Artan Kurti, odmah je Milić napravio bitne konekcije i ostao na položaju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, sve dok mu – prije mjesec – premijer Milojko Spajić nije objasnio, na nagovor svog šefa kabineta Branka Krvavca, kako je najbolje da se Milić sam povuče i podnese ostavku.&nbsp; SPAJIĆEVA LAŽNA OBEĆANJA Zauzvrat, Borisu Batu Miliću je lično Milojko Spajić obećao će, sve do penzije, ostati na važnoj poziciji šefa operacija u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024123003120_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>POLITIČKE NAREDBE: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama Portala ETV, Spajić, Krvavac i novi v.d. direktor ANB Janović nijesu održali obećanje: bivši direktor Boris Milić nije raspoređen za šefa operacija već je postavljen za - savjetnika direktora ANB-a, zajedno sa Zoranom Bržaninom koji je, po ranijem dogovoru, da ostavku da bi bio savjetnik u Agenciji.&nbsp; Više izvora iz ANB-a ističe da je Milić teško podnio lažna Spajićeva obećanja, pa se – od imenovanja za savjetnika – samo jednom pojavio na poslu. Prema tim informacijama Milić je svojim dojučerašnjim saradnicima u ANB-u komentarisao ,,da je izigran od Spajića i Janovića, da ne želi da ih više gleda i da će do daljnjeg da bude u porodičnoj kući u Kučima“.&nbsp; PENZIONISANJE VUKŠIĆEVIH LJUDI&nbsp; Međutim, Boris Milić je bio samo kolateralna šteta operacije koju je Ivica Janović dobio kao zadatak koji mora da se izvrši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024123003120_7c6e8402ef64328c0fc5ee23c36119f85db2b89cb0aa92c0c321e3fe0915feae" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA I CRKVA SRBIJE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović"> <figcaption>POLITIKA I CRKVA: Vukšić i pop Crkve Srbije Backović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema izvorima iz ANB-a, na udaru su tokom posljednjih petnaestak dana ,,preostali“ kadrovi Dejana Vukšića, koji su, kažu sagovornici portala ETV, ,,degradirani i ostavljeni da budu na marginama“, što je diktat koji je Ivica Janović dobio od Branka Krvavca, odnosno Milojka Spajića. Novi čelnik ANB-a dobio je zadatak da, kako se to kaže, ,,pripremi uslove za odlazak u penziju jednog broja pripadnika Agencije za koje se pretpostavlja da podržavaju DPS“. Da li će, i kako, Janovićevi ljudi detektovati ko su simpatizeri DPS-a, ostalo je nepoznato. Prema informacijama iz ANB-a, konačni spisak ,,penzionisanja“ ipak neće praviti novi vršilac dužnosti, već ljudi koji savjetuju iz sjenke Spajića i Krvavca.&nbsp; Prema ocjenama upućenih u ,,planiranu reorganizaciju ANB-a“ Janović još nije obavio sve promjene na pozicijama načelnika sektora i centara, ali se očekuje da će narednih dana uslijediti ,,kadrovska vrteška“ na ovim pozicijama. Uostalom, to je i svrha Janovićevog iznenandnog dolaska na čelo ANB-a. Čak i po cijenu kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024123003128_f8bf16fccd707d4497b447b32c5bd9002f31bb799d61a970147ccb94bb3c7590" data-rendition-name="original" width="1080" height="619" loading="lazy" alt="PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>PO KOMANDI IZ VLADE: Ivica Janović, v.d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naime, novi direktor ANB-a, osim što nema iskustva u bezbjednosnom sektoru, nema završenu VSS, odnosno diplomu fakulteta (VII – 1), nije završio pripravnički staž sa VSS, te samim tim nema položen stručni ispit za rad u državnim organima.&nbsp; To su uslovi koji eliminišu Ivicu Janovića za funkciju direktora ANB-a, ali i otvaraju suštisnko pitanje – da li odluke čovjeka koji ne ispunjava osnovne uslove za rad na toj osjetljivoj poziciji mogu opstati ukoliko se neko bude žalio sudovima pa i Ustavnom sudu.&nbsp; Srećom po vlast – ako nastave sa ruiniranjem pravosuđa, ako završe razbijanje Ustavnog suda, neće biti ikoga da potvrdi nezakonite radnje aktuelne Vlade Crne Gore Milojka Spajića.&nbsp; Sada je možda jasnija pozadina akcije razbijanja pravosuđa u Crnoj Gori - omogućavanje donošenja političkih odluka koje ne mogu biti sudski osporene...&nbsp; &nbsp;

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Tek imenovanom vršiocu dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću rađena je početkom novembra provjera za prijem u ANB, ali je operativnom sastavu saopšteno da bi trebalo da radni angažman dobije - kao agent službe zadužen za oblast Kotora, saznaje Portal ETV od više izvora iz vrha Vlade.&nbsp; Nakon dužeg i upornog insistiranja Janovićevog kuma i veoma bliskog prijatelja Branka Krvavca, šefa premijerovog kabineta, Milojko Spajić je prihvatio prijedlog da Ivica Janović zamijeni Borisa Bata Milića na čelu ANB-a.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214041240_8d722258b29aed5c782d732bc03627f2d139477405f260f6b2532f246d3f952a" data-rendition-name="original" width="680" height="405" loading="lazy" alt="Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića"> <figcaption>KUMOVSKE VEZE: Branko Krvavac, šef kabineta Milojka Spajića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zvanično je saopšteno da je Vlada Crne Gore ,,na sjednici održanoj 12.12.2024. godine, konstatovala ostavku direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića, a na to mjesto za vršioca dužnosti imenovala Ivicu Janovića”. Nezvanično, ali stvarno: Milojko Spajić se, poslije konsultacija u vrhu PES-a, odlučio da, umjesto Milića, postavi Janovića na čelo ANB-a kao politički manevar da, u političkim previranjima i pregovorima oko formiranja vlasti u Podgorici, ne bude prinuđen da prihvati povratak na čelo ANB-a Dejana Vukšića, sadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241214041240_367af28bcda74ae74da6662a640ad0f1b784745f4a9e72534f551563a28429a5" data-rendition-name="original" width="1156" height="748" loading="lazy" alt="Boris Milić"> <figcaption>DOBRE VEZE: Boris Milić, bivši direktor ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,ČUVANJE PODATAKA” ILI…&nbsp; U međuvremenu, Milić je ,,obezbijedio podršku” da opstane u ANB-u, ali na nekom laganijem mjestu, gdje neće biti izložen javnom pritisku, odakle će otići u penziju.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, Milić nije želio da se kofrontira sa ljudima koji rade za srpsku BIA: broja interesantna saznanja do kojih je dolazima Agencija redovno su, preko posrednika, dostavljana Bošku Bojoviću, nekadašnjem visokom policijskom službeniku u vrijeme jedinstvenog DPS-a. Nakon raskola u Demokratskoj partiji socijalista, Bojović se opredijelio da punu podršku da Momiru Bulatoviću i zvaničnom Beogradu kojim je vladao Slobodan Milošević.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241214041240_54997ccd7183b16c27b69ac952830dbb43b64dc7473410aaf6fa9fc97bd4c999" data-rendition-name="original" width="837" height="605" loading="lazy" alt="Boško Bojović"> <figcaption>NA USLUZI ZA POTREBE BIA: Boško Bojović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon crnogorskog referenduma, protiv kojeg je agitovao, Bojović se distancirao od dešavanja u Crnoj Gori. No, poslije političkog preokreta avgusta 2020. godine, ponovo je počeo da ,,radi u Crnoj Gori”, naravno – za interese novog gazde – Aleksandra Vučića.&nbsp; Po podacima koje su redakciji kazali izvori iz bezbjednosnog sektora posljednja dva mjeseca dio dokumentacije je kopiran i iznešen iz ANB, a značajna ulogu u svemu imao je Vučina Živković, operativac nekad lojalan Dejanu Vukšiću.&nbsp; Prema istim izvorima, dio važne dokumentacije predat je Bojoviću, a ovaj je ,,paket” proslijedio dalje u Srbiju, službenicima BIA. POLITIČKA KOMBINATORIKA I KADROVSKE IGRE U ANB-U Priča o povratku Vukšića na ,,mjesto zločina”, aktualizovana je prije dvadesetak dana u posrednim pregovorima o mogućem formiranju vlasti u Podgorici sa pokretom ,,Za bolju Podgoricu” predsjednika države Jakova Milatovića i lidera Ure Dritana Abazovića.&nbsp; Tada je iz Milatovićevog pregovaračkog tima, kao jedan od osnovnih uslova za stvaranje postizbornog saveza u Glavnom gradu, ispostavljen zahtjev da Vlada imenuje Dejana Vukšića za novog-starog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241214041244_f94c358627576fb53869a6be8ca29ecabbf177b6963d182083044157af3508aa" data-rendition-name="original" width="972" height="541" loading="lazy" alt="Milatović i Vukšić"> <figcaption>SAVEZNICI: Milatović i Vukšić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U prvim reakcijama, Milojko Spajić je oštro odbacio ovakvu kombinatoriku. Međutim, loš izborni rezultat u Podgorici, potom i u Budvi, nije mu ostavljao prostora za ljutnju ili odbijanje prijedloga.&nbsp; Tim prije što Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar je smatrao da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine.&nbsp; Osim toga, Mandić je bio apsolutno miran i ubijeđen da će preko Vučićevih ljudi u bezbjednosom sektoruu lako završiti ,,svoj posao”….&nbsp; PRIČA O VUKŠIĆEVOM POVRATKU Zato je, prema informacijama Portala ETV, Mandić podržao ideju o Vukšićevom povratku na čelo ANB-a jer je, na osnovu informacija koje mu dostavlja BIA preko Marka Parezanovića, imao garancije da će ,,Vukšić biti veoma kooperativan da zaposli u ANB pojedine kadrove Nove srpske demokratije koji su odani isključivo šefu stranke Andriji Mandiću”. Zanimljivo, u emisiji ,,Nedjelja u retrovizoru” na Televiziji Vijesti, Dejan Vukšić tokom duela sa liderom SEP-a Duškom Markovićem nije odbacio ideju o vlastitom povratku na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Istovremeno, Boris Milić je tokom posljednjih nekoliko mjeseci u nekoliko navrata odbio zahtjeve iz ekipe Mandićeve NSD da neke stranačke igrače primi ,,na mala vrata” u ANB. Zato je Mandić sve jače pritiskao Spajića da ne ,,zateže uže” i da se, radi konačnog zaustavljanja izbornog pada rejtinga PES-a i stranaka koalicije na vlasti, prihvati neka vrsta kohabitacije sa Milatovićem u Podgorici, pa i po cijenu da Vukšić opet bude imenovan za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.&nbsp; Bilo bi to prvi put u istoriji da se jednom smijenjeni direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost ponovo imenuje na istu poziciju i Vukšić je već zadovoljno trljao ruke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241214041248_3d0ce30c42351a37d48a487168914cc7a0d79cf5fc63a879394ea12e6459a797" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK ZA KONTROLU U CRNOJ GORI: Zdravko Krivokapić i Marko Parezanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, uspjehom na izborima u Beranama povratila se i politička hrabrost Milojku Spajiću i njegovim političkim saborcima. U vrhu PES-a tokom posljednje sedmice intenzivno se razrađivala nova taktika - da se na čelo ANB-a postavi čovjek koji neće mnogo smetati bilo kome iz parlamentarne većine.&nbsp; Za takav potez bilo je potrebno naći jakog saveznika unutar parlaemntarne većine, naročito od stranaka srpske prepoznatljivosti. Spajić i Krvavac su brzo posložili kockice: izbor Ivice Janovića, veoma bliskog prijatelja budvanskog Demokrate, nekadašnjeg čelnika u upravi Budve Krsta Radovića djelovalo je liderima PES-a kao riskantno, ali spasonosno rješenje.&nbsp; Riskantno prije svega zbog toga što Janović nema nikave veze sa bezbjednosnim sektorom, ali je na njega pao izbor prije svega zbog podrške za taj potez koji su &nbsp;Spajić &amp; Krvavac dobili od Demokratske Crne Gore. Za stranku Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koja preko Dragana Krapovića nadzire Ministarstvo odbrane, a preko Danila Šaranovića MUP i Upravu policije, dolazak Ivice Janovića na čelo ANB-a značilo bi zaokruživanje kontrole nad bezbjednosnim sektorom.&nbsp; - Ivica je nerazdvojan sa Kikom Radovićem. Znate li što kažu za njih: "Ivica i Kiko su dva tijela, a jedna glava” – kaže izvor iz ANB, upućen u pregovore o izboru direktora Agencije.&nbsp; ,,ZELENO SVJETLO” IZ BIA Tako je ,,iz koalicionog šešira” izvučeno ime Ivice Janovića, Budvanina koji je tri godine studirao na smjeru Lučko-transportnog menadžmenta Fakulteta za pomorstvo Kotor. Janović je turistički radnik i, prema dostupnim podacima, od 2007. godine vlasnik je privatne firme "La Bottega company”. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile “L Palace”… Sa izvjesnim Matom Boškovićem osnovao je još 2006. godine Ivica Janović kompaniju ,,Gvardija", sa osnovnom djelatnošu - kopnene usluge. Prema dostupnim podacima ta kompanija nije u 2023. godini imala prometa, ali iz nekog razloga nije ugašena. Dakle, u vlastitoj biografiji ne bilježi ikakav kontakt u bezbjednosnom sektoru, ali je zato imao veoma bliske odnose sa Brankom Krvavcem, a preko šefa premijerovog kabineta i sa Milojkom Spajićem.&nbsp; <blockquote>Andrija Mandić, suštinski lider parlamentarne većine, nije bio protiv Vukšićevog povratka na čelo ANB-a. Iskusni srpski političar, Vučićev najjači igrač u Crnoj Gori smatrao je da se na taj način sprječava dalji pad rejtinga vladajuće većine</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241214041248_a46bc7daf468a4fafbffcf736bbc0906e12236e36c21daf4aeb188d0f5e4a2f7" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbiji"> <figcaption>ZA BEOGRAD, ZA BEOGRAD: Mandić na proslavi izborne pobjede SNS-a u Srbi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na predlog premijera Milojka Spajića, Janović je imenovan za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora u punom mandatu od pet godina. Mandat vršioca dužnosti traje šest mjeseci. Prema informacijama Portala ETV, Janović osim crnogorskog je imao i hrvatski pasoš, ali ga to nije preporučilo za sadašnju poziciju, već prije svega, osim naklonosti vrha PES-a, dobre veze u nekim uticajnim poslovnim i političkim krugovima u Beogradu.&nbsp; - Dok se nije oženio Janović je vrlo često visio po raznim lokalima u Beogradu, imao je kontakte sa nekim ljudima koji, zajedno sa Rusima, drže firme i u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Poznato je da u Srbiji nema veće firme koju ne kontroliše BIA pa procjenjujem da je za Janovića srpska služba ,,dala zaleno svjetlo”. Ako nije učestvovala u njegovom izboru, svakako nije opstruirala njegov izbor, mada im je ,,prvi kandidat” bio Dejan Vukšić – kaže izvor Portala ETV, nekada visokopozicioniran u bezbjednosnom sektoru. Hitra reakcija predsjednika Jakova Milatovića, nakon objave da je Janović postavljen za v.d. direktora ANB-a ukazuje da je raspletom situacije najviše pogođen predsjednikov savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić.&nbsp; Istovremeno, to je i signal da su minimalne šanske do dođe do nekog dogovora u Podgorici između Milatovićeve i Abazovićeve koalicije "Za bolju podgoricu" i PES-a Milojka Spajića.&nbsp; Ali su, sasvim očekivano, nakon izbora anonimusa Ivice Janovića najveće šanse da se - nastavi raspad crnogorskog bezbjednosnog sektora.&nbsp; &nbsp;

Spajićev prinudni manevar: dogovor sa Bečićem pa izbor Janovića iz straha od povratka Vukšića na čelo ANB-a

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: dejan-vuksic