Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratio se na Plenarnoj sjednici NATO Parlamentarne skupštine koja se održava u Dejtonu, gdje je naglasio da „ruska agresija na Ukrajinu predstavlja upozorenje koje nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti, navedeno je u saopštenju. 
U svom obraćanju, predsjednik je govorio o lekcijama koje se, trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazu ma, mogu izvući iz tragičnog perioda naše zajedničke istorije - razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini.
On je istakao da “diplomatija ne smije ostati posljednje sredstvo za rješavanje sukoba, kojem se pribjegava nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba, već da ona mora biti najvažniji instrument za rješavanje sukoba, pogotovo u situacijama kada se razlike čine nepremostive".
- Ako je mir u Bosni i Hercegovini bio dostižan 1995., čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine, da su politički lideri tada pokazali mudrost, dalekovidost i pravi osjećaj odgovornosti - poručio je predsjednik Milatović.
Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.
- Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma - ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona - naveo je Milatović.
Poručio je da posmatrajući širi globalni kontekst, svjedočimo pojavi novih izazova koji prijete da destabilizuju međunarodni poredak kojem smo svi posvećeni.
Uspostavljanje trajnog i pravednog mira u Ukrajini, nije samo strateška nužnost, već i moralna obaveza. Ovdje i sada želim izraziti svoju snažnu podršku svim naporima usmjerenim ka što bržem postizanju takvog mira - rekao je Milatović
Takođe, osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je kazao, služi kao garant mira, stabilnosti i bezbjednosti za svaku svoju članicu - temelja bez kojih nije moguće ostvariti istinski i trajni napredak, bilo ekonomski ili bilo koje druge prirode.
- NATO je, prije svega, odbrambena arhitektura zajedničkih vrijednosti - demokratije, vladavine prava i ljudskih prava. U svjetlu dubokih transformacija u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi, od suštinskog je značaja da nastavimo jačati naše jedinstvo unutar Alijanse - unapređujući njenu operativnu efikasnost i osiguravajući spremnost za suočavanje sa novim i sve složenijim izazovima - poručio je Milatovicć
Ocijenio je da je pristupanje Crne Gore NATO savezu 2017. godine bila važna odluka koja je učinila region Zapadnog Balkana stabilnijim i bezbjednijim.
- U tom kontekstu, ostajemo čvrsto posvećeni jačanju naših odbrambenih kapaciteta – kroz povećanje izdvajanja za bezbjednost i modernizaciju naših oružanih snaga. Potpuno smo svjesni da time ne samo da jačamo kredibilitet našeg članstva u NATO-u, već direktno ulažemo i u sopstvenu bezbjednost i budućnost. Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije. Kao predvodnik, Crna Gora teži da bude primjer, a kao dobar susjed, da utaba put za čitav region. Jer samo kroz jedinstvo možemo izgraditi obećavajuće sjutra za sve nas - zaključio je predsjednik Milatović

Milatović: Ruska agresija na Ukrajinu nas obavezuje na obnovljenu budnost, pojačanu posvećenost i zajednički osjećaj moralne odgovornosti

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas da institucije BiH imaju i sredstva i podršku međunarodne zajednice da riješe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Domaće institucije imaju i sredstva i čvrstu podršku međunarodne zajednice da riješe ovo neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma. Zahvaljujem se i odajem priznanje državnim institucijama koje podržavaju vladavinu prava i brinu za bezbjednost svih građana u BiH - naglasio je Šmit poslije sastanka sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem.
U saopštenju uz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) još je navedeno da su se Šmit i Bećirović složili da je odluka Ustavnog suda BiH, kojom su suspendovani sporni zakoni entiteta Republika Srpska (RS), „ključni korak u pravcu razjašnjavanja situacije i obezbjeđenja pravne sigurnosti“.
Odluka vlasti RS da proglasi zakone, kojima se, između ostalog, na teritoriji zabranuje rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) izazvala je najveću političku i bezbjednosnu krizu u BiH.
Te zakone usvojila je Narodna skupština RS neposredno nakon što je u Sudu BiH izrečena prvostepena osuđujuća presuda predsjedniku RS Miloradu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.
Dodik je potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, a juče ih je Ustavni sud BiH stavio van snage.

Šmit: Institucije BiH imaju sredstva i međunarodnu podršku da riješe kršenje Dejtonskog sporazuma

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: dejtonski-sporazum