U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Crna Gora trenutno doživljava opadanje stanovništva koje se naizmjenično mijenja sa stagnirajućim rastom. Ti podaci dostupni su na sajtu <a href="https://worldpopulationreview.com/countries/montenegro">worldpopulationreview.com</a>.
Kako piše taj sajt, procijenjena populacija od 621.000 u 2014. godini &nbsp;upoređuje se sa 625.000 stanovnika prije tri godine i 620.000 u 2003. &nbsp;godini.
Stanovništvo zemlje jedva da se promijenilo od kasnih 1980-ih.
I &nbsp;rezultati popisa u Crnoj Gori za 2023. pokazuju da je, nažalost, popis &nbsp;ogolio tradicionalne demografske probleme sa kojima se Crna Gora &nbsp;suočava, prenosi RTCG.
Na prethodnom popisu iz &nbsp;2011. godine takvu statistiku imale samo Plužine, dok je danas imaju &nbsp;Gusinje, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Žabljak, Plužine, &nbsp;Pljevlja i Cetinje.
Konačni rezultati &nbsp;Popisa stanovništva u Crnoj Gori, sprovedenog krajem 2023. godine, &nbsp;pokazali su da u Crnoj Gori ima 623.633 stanovnika, što je za 0,6 odsto &nbsp;više nego na posljednjem popisu 2011. godine.
Međutim, prema podacima Monstata, djeca do pet godina čine 6,9 odsto populacije, djeca od šest do 14 godina 11,2 odsto, &nbsp;dok djece od 15 do 18 godina ima 4,6 odsto, što čini svega 22,7 odsto &nbsp;stanovništva.
Posmatrajući po opštinama, stanovništvo Plužina je u prosjeku najstarije sa 47,32 godine, a Rožaja najmlađe sa prosjekom 35,83 godina.
Posmatrajući prema starosnim grupama, djeca starosti od 0-5 godina, koja &nbsp;predstavljaju predškolski uzrast čine 6,85 odsto od ukupnog stanovništva. Osnovno-školskog uzrasta, starosti od 6-14 godina, ima 11,18 odsto, dok &nbsp;srednjoškolskog uzrasta, starosti od 15-18 godina, ima 4,63 odsto u ukupnom &nbsp;stanovništvu, podaci su Monstata.
Stanovništvo &nbsp;od 0 do 14 godina starosti čini 18,03 odsto od ukupnog stanovništva. Radno &nbsp;sposobno stanovništvo (od 15-64 godine) čini 65,13 odsto, dok stanovništva sa &nbsp;65 i više ima 16,84 odsto. Punoljetno stanovništvo čini 78,45 odsto ukupnog &nbsp;stanovništva.

Projekcije pokazuju da će Crna Gora 2050. godine imati sto hiljada stanovnika manje

Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor Miroslav Doderović.
Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.
- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.
Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.
U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.
- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.
Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.
- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

U &nbsp;Bošnjačkoj stranci ocijenili su da je Crna Gora od njihovog ulaska u Vladu Crne Gore značajno bliža Evropskoj uniji i najavili razvojne projekte na sjeveru naše zemlje.
- Nakon što su ministri u 44. Vladi Crne Gore koji dolaze iz Bošnjačke stranke, odgovarajući na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, još jednom jasno i nedvosmisleno potvrdili i kroz konkretne rezultate pokazali - što je uglavnom i priznato od strane parlamentarne opozicije, da u Vladi štite inetrese svih građana Crne Gore, te nezavisnu, građansku, NATO i evropsku Crnu Goru jučerašnje odluke Vlade o listama projekata od izuzetnog državnog značaja i o prioritetnim projektima za finansiranje u 2025. godini potvrdile su i da je Bošnjačka stranka uspjela da u razvojni fokus vrati sjever Crne Gore i projekte koji su značajni za ravnomjerni regionalni razvoj i razvoj nerazvijenih opština - poručili su u saopštenju.
Navode da ovim saopštenjem žele da podsjete javnost u Crnoj Gori da su, kada su donijeli odluku o ulasku u 44. Vladu Crne Gore, kroz pisani sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem i pokretom Evropa sad insistirali upravo na ova dva ključna uslova: Nezavisna i građanska Crna Gora kao članica NATO saveza sa jasnom evropskom agendom i bez promjene spoljnopolitičkih prioriteta i ubrzani razvoj sjevera Crne Gore i ostalih nerazvijenih ili manje rezviienih područja kroz jasno definisane prioritetne projekte u cilju smanjenja regionalnih razlika u razvoju i zaustavljanja migracija stanovništva.
- Crna Gora je od ulaska BS u Vladu do danas značajno bliža Evropskoj uniji i ima jasan evropski put, snagu da sprovodi reforme u cilju ispunjenja evropske agende i najjasniju evropsku perspektivu od početka pristupnog procesa. S druge strane, pored projekata koji su već u fazi realizacije, Vlada Crne Gore je na juče održanoj sjednici definisala kao projekte od izuzetnog državnog značaja ili prioritetne projekte za finansiranje iz budžeta za 2025. godinu i one projekte iz Sporazuma koji Bošnjačka stranka ima sa PES-om, koji nisu u fazi realizacije, a za koje je postojao minimum pretpostavki da dobiju takav status - istakli su u Bošnjačkoj stranci.
Najavljuju da će u narednom periodu, pored posvećenosti sprovođenju reformi koje će nas 2028. godine učiniti novom članicom EU, biti snažno fokusirani na rješavanje demografskih izazova sa kojima je naročito suočen sjever Crne Gore.
- A najviše bošnjačka populacija, čemu svjedoče i rezultati popisa stanovništva, za šta &nbsp;je važan snažniji i brži ekonomski rast, otvaranje novih, održivih radnih mjesta i stvaranje boljih uslova za život građana - dodali su u saopštenju.

BS: Crna Gora je od ulaska naše stranke u Vladu značajno bliža EU, kreću razvojni projekti na sjeveru države

Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je sproveden krajem prošle godine, potvrdio je tradicionalne demografske probleme u Crnoj Gori, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović i poručila da su državi potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
Brajušković Popović je rekla da se tradicionalni demografski problemi, koje je popis potvrdio, odnose na demografsko starenje, smanjen broj rađanja i neravnomjernu prostornu distribuciju stanovništva u Crnoj Gori.
Ona je navela da je neravnomjerna prostorna distribucija stanovništva izazvana neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovništva prema dominantno Glavnom gradu i opštinama primorskog regiona, a što se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama.
- Iako situacija nije dobra ni na nivou države, ipak je najnepovoljnija na prostoru opština sjevernog regiona - kazala je Brajušković Popović u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je navela da je, u odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine, manji za 65.940.
Brajušković Popović je dodala da su, u međupopisnim periodu 2011-2023, sve opštine sjevernog regiona zabilježile smanjenje broja stanovnika, osim Rožaja, koje je porast broja stanovnika zabilježilo zahvaljujući svom prirodnom priraštaju.
- Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto površine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovništva, dok je prema podacima popisa iz 1971. godine ovdje živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore - rekla je Brajušković Popović.
Jasno je, kako je kazala, da su se socioekonomska dešavanja prethodnih decenija negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama izložen depopulaciji po dva osnova, i prirodnim i mehaničkim putem.
- Kako u migracijama najčešće učestvuju mladi ljudi, srž fertilnog i radnog kontigenta, u tom regionu je sve manje mladih, zbog čega imamo i sve manji broj rađanja, a sa druge strane imamo sve veći broj starih osoba, zbog čega su veće stope mortaliteta, pa su vrijednosti prirodnog priraštaja niske, a zatim prelaze u negativne - pojasnila je Brajušković Popović.
Prema njenim riječima, negativan migracioni saldo i negativne vrijednosti prirodnog priraštaja dovele su do podatka da je devet opština u Crnoj Gori u stadijumu najdublje demografske starosti, od kojih je osam na prostoru sjevernog regiona.
Brajušković Popović je podsjetila da je na prethodnom popisu samo opština Plužine bila u stadijumu najdublje demografske starosti.
Međutim, kako je kazala, analiza je već tada pokazivala da sve opštine pokazuju tendeciju da pređu u sljedeći stadijum demografske starosti.
- Naravno, potrebno je napomenuti da u okviru sjevernog regiona imamo i najstariju i najmlađu opštinu u Crnoj Gori, opštinu Plužine sa prosječnom starošću od 47,3 godine i opštinu Rožaje sa prosječnom starošću od 35,8 godina - navela je Brajušković Popović.
Podaci, kako je upozorila, jasno pokazuju da se proces demografskog starenja na nivou države intenzivirao.
Brajušković Popović je pojasnila da su smanjivanje stopa mortaliteta u starijoj dobi, odnosno produženje trajanja života ljudi, kao i smanjivanje stopa fertiliteta doveli do procesa demografskog starenja.
Ona je kazala da je u ukupnom broju stanovnika povećano učešće starijih od 65 godina, a da je, sa druge strane, smanjeno učešće osoba od 0 do 14 godina.
- Učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori je iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto - navela je Brajušković Popović.
Ona je ukazala na to da je, takođe, broj rađanja u kontinuiranom padu.
- Najviša vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana u 1951. godini (4,6 djeteta po ženi), dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, što znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovništva - rekla je Brajušković Popović.
Smanjeno rađenje je, kako je kazala, dovelo do smanjenja broja djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
- Što nikako nije dobro, jer to znači da imamo sve manje onih od kojih zavisi budućnost ove države, sve manje onih koji će da rađaju, rade i grade ovu državu - istakla je Brajušković Popović.
Ona je naglasila da se, uz te komponente prirodnog kretanja stanovništva, ne smije zaboraviti ni veoma važna - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države – mladih ljudi.
- Moramo da prihvatimo činjenicu da je demografsko starenje naša relanost i da svoje politike i strategije prilagođavamo stanju u kojem se nalazimo, pogotovu imajući u vidu činjenicu da situacija teško da će biti bolja, već naprotiv, biće gora - poručila je Brajušković Popović.
Ona je kazala da su posljedice demografskog starenja višestruke. 
- Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg učešća mladih generacija u ukupnom stanovništvu sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem učešća starih osoba dolazi do povećanja opšte stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog priraštaja – rekla je ona.
Brajušković Popović je rekla da je, usljed sve većeg učešća starih osoba u ukupnoj populaciji, sve veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
- U krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usljed sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim - dodala je Brajušković Popović.
Ona je navela da, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz avgusta ove godine, u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva.
Crnoj Gori su, kako je poručila Brajušković Popović, potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
-Prije svega, moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane - kazala je Brajušković Popović.
Ovo je, kako je rekla, pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti, koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori.
- Nakon objavljivanja svih rezultata popisa, potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebalo da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije, kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština - poručila je Brajušković Popović.

Brajušković-Popović: Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike

Nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva potrebna je kvalitetna analiza podataka dobijenih iz njega, gdje bi stručnjaci, svako iz svoje oblasti, dali prijedloge kako da se situacija poboljša, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
Popis, kako kaže, pokazuje zabrinjavajuće podatke koji se tiču ukupnog kretanja stanovništva, a poseban je akcenat na regionalne razlike.
- Imam podatke koji kažu da je sjeverni region, u odnosu na podatke prethodnog popisa, zabilježio smanjivanje broja stanovnika za preko 25 hiljada, dok je, sa druge strane došlo do povećanje učešća stanovništva, u središnjoj i južnoj regiji. Prosto dolazimo u situaciju, da sada na površini koja obuhvata preko 50 procenata teritorije, govorim o sjevernom regionu, živi svega 24,5 posto stanovništva. Sve opštine sjevernog regiona su zabilježile smanjivanje broja stanovnika, izuzev opštine Rožaje, koja je zabilježila porast broja stanovnika, zahvaljujući prirodnom priraštaju - rekla je Popović.
Alarmantan je podatak da je devet opština u najdubljoj demografskoj starosti, a kako podsjeća Brajušković Popović osam tih opština se nalazi na sjeveru, a jedna u centralnoj regiji i to je Cetinje.
Podaci o naciji, vjeri i jeziku ne mogu, smatra ona, biti važni za poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori. Za to su, kaže, važni socioekonomski podaci, za koje vjeruje da će biti alarmantni.
- U demografiji su podaci od juče zastarjeli, te moramo voditi računa o toj vremenskoj odrednici u tom smislu će ići reforma Monstata gdje će se podaci prikupljati na godišnjem nivou. U ovom slučaju moramo da radimo sa onim s čim raspolažemo, tako da su ovom momentu to podaci koǰe imamo - kazala je Brajušković Popović.
U jednom momentu, kako objašnjava, za realizaciju određenih strategija i planova, ti podaci biti zastarjeli, no, dodaje da se suština neće mnogo promijeniti, pogotovu ako se imaju u vidu kretanja u sjevetrnom regionu države I u crnogorskim selima.
Potrebno je, dodaje Brajušković popović, uložiti trud da se zadrži stanovništvo unutar granica države, jer postoje istraživanja, prema kojima od 30 do 50 procenata stanovništva želi da napusti Crnu Goru iz čisto ekonomskih razloga.
- Nizak dohodak, zdravstvo, obrazovanje, faktori korupcije, nepovjerenje u institucije, ali i stvarenje vjerskih i političkih tenzija su razlozi zbog kojih bi napustili zemlju. Sa te strane moramo oslušnuti naše građane i otklanjati uzroke zbog kojih oni odlaze odavde. A sa druge strane, kada govorimo o pronatalitetnim politikama, moramo voditi računa o ekonomskom aspektu koji je upravo vezan za nemogućnost zapošljavanja, nizak dohodak, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. To su upravo te ekonomske kategorije koje dovode do odlaganja, ili, na kraju krajeva, izbjegavanje odluke o roditeljstvu - rekla je Brajušković Popović.
Većina podataka sa popisa je zabrinjavajuća, navodi ona, ali se pozitivni podaci mogu očekivati iz dijela obrazovne structure. Vjeruje da će značajno biti manji broj nepismenih lica.
- Mislim da se moramo osvrnuti na one glavne demografske probleme koji nas opterećuju, i da naša pažnja mora da bude usmjerena u tom pravcu, pošto demografska situacija u Crnoj Gori, u ovom momentu, sa ovakvim podacima, zaista nije ohrabrujuća - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5A6l7bW1I0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Brajušković Popović: I Cetinje u najdubljoj demografskoj starosti

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: demografija