Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata. Ili u najkraćem - BIA veting - poručio je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1971183268344086833%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za “oslobodioce” pravna država se, cijeni on, svodi na prost koncept - Pravda, to sam ja.
- Na tragu one poznate izreke Luja 14. “ Država to sam ja”, oslobodioci i na ovom primjeru pokazuju da nijesu daleko odmakli od Srednjeg vijeka. Dakle, pravosuđe i institucije rade sjajan posao kad otkrivaju korupciju, kriminal i nezakonitosti bivših vlasti (čega je bilo napretek), a kada taknu u osinjak bezakonja “oslobodilaca” odmah se prijeti krivičnim prijavama i priziva famozni veting. Kada pravosuđe donese odluku protiv pripadnika bivših vlasti tada je to vrhunac vladavine prava, a kada to nije slučaj ili kada se presudi protiv neke vedete iz njihovih redova tada slijedi kukanje i zapomaganje - naveo je Vujović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
To su, podvlači on, principi od 30. avgusta 2020. godine.
- Treba biti jako glup ili pokvaren pa pasti na njihovu priču o vetingu, odnosno ne uvidjeti kako su oni to zamislili - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Njihov veting je pravda po mjeri partijskih interesa Demokratskog fronta i Demokrata - odnosno BIA veting

Članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, hoće promjenu Ustava da bi se Crna Gora iz građanske pretvorila u državu naroda. Traže konstitutivnost za srpski narod, promjenu državnih simbola i da srpski postane glavni službeni jezik. Ovi zahtjevi su osnova njihovog političkog programa, ali je to, za sada, na nivou parole.
No, u Beogradu se time konkretno bavi nekoliko saradnika-istraživača u okviru Instituta za političke studije i Instituta za evropske studije koji funkcionišu kao državne naučne institucije.&nbsp;
Promjenom ustavnog poretka Crne Gore iz perspektive interesa Srba i Srbije posebno se bave Vladan Stanković iz Instituta za političke studije i Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije. Radove o toj temi su objavili u časopisima „Nacionalni interes“ i „Politička revija“. Njihovo polazište je da trenutni ustavni model, prema kojem je Crna Gora građanska i unitarna država, ne odgovara interesima Srba (Srbije). Vladan Stanković je u radu „Modeli rešenja srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori“ iz 2023. istakao da se prava Srba ne mogu ostvariti isključivo stranačkim sredstvima borbe za demokratiju u građanskim okvirima, već da to mora biti preko institucionalnih mehanizama: konsocijativnosti, konstitutivnosti i prekogranične saradnje.&nbsp;
Konsocijativnost bi Srbima, prema zastupljenosti u datoj sredini i bez obzira na promjene vlasti, obezbijedila srazmjerno učešće u svim strukturama vlasti, javnim preduzećima i ustanovama. U ovome modelu bi postojao veto nacionalnih zajednica, dok bi za uspostavljanje vlasti bilo neophodno formiranje većih međunacionalnih koalicija. Ukoliko konsocijativnost ne bi uspjela, Stanković predlaže model konstitutivnosti, koji podrazumijeva definisanje Crne Gore kao crnogorsko-srpske federacije sa zagarantovanim pravima nacionalnih manjina. Treći model koji je predložio podrazumijeva da opštine Crne Gore u kojima Srbi čine relativnu ili apsolutnu većinu uspostave institucionalnu saradnju s opštinama u Srbiji i Republici Srpskoj.
Stanković smatra da bi se moglo otvoriti pitanje „mesta i položaja tzv. Stare Crne Gore u sastavu velike AVNOJ-ske Crne Gore, odnosno pitanje pretenzija Cetinja na Primorje, Brda i sever Crne Gore“. U radu „Politika nacionalnih identiteta u postlitijskoj Crnoj Gori“ iz 2022., Stanković ističe da bi postojanje dva ili više entiteta „transparentnije održavali realne odnose političkih snaga u multinacionalnoj Crnoj Gori“. Prema njegovom mišljenju, Srbija bi trebalo da se zvanično uključi u ovaj proces tako što će u pregovorima sa EU, kao zainteresovana strana, istaknuti pitanje položaja Srba u Crnoj Gori.
Rajko Petrović u radu „Institucionalna rešenja za prevazilaženje međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori“, koji je objavljen 2021. godine, tvrdi da državno uređenje Crne Gore kao unitarne republike s građanskim konceptom ne odražava potrebe svih nacija i da je „opravdano postaviti pitanje opstanka države u budućnosti ukoliko ustavno-politički sistem ne bude skrojen kao rezultat kompromisa svih nacija“. Petrović predlaže da se Crnogorci i Srbi proglase za konstitutivne narode, dok bi Bošnjake, Albance, Muslimane, Hrvate, Rome i ostale proglasio nacionalnim manjinama s odgovarajućim pravima. Prema ovom konceptu, postajao bi paritet crnogorskih i srpskih ministara u Vladi, a Srbi i Crnogorci bi se rotirali na mjestima presjednika Vlade i države.
Sljedeći korak koji predlaže Petrović je podjela Skupštine na Dom građana i Dom naroda. U Domu građana bi se, na bazi proporcionalnosti, birali poslanici iz cijele države, dok bi se Dom naroda sastojao od političkih predstavnika svih naroda i oni bi se birali u izbornim jedinicama formiranim tako da u njima većinu čine pripadnici određenog naroda. Ovaj model zahtijeva federalizaciju Crne Gore koja se, prema Petrovićevom mišljenju, može sprovesti na dva načina. Prvi je asimetrična federacija, koju bi činile srpska i crnogorska federalna jedinica, sastavljene od većinski srpskih, odnosno crnogorskih opština. U okviru srpske federalne jedinice postojala bi bošnjačka autonomna zajednica, dok bi se u okviru crnogorske federalne jedinice formirala albanska autonomna zajednica, sastavljene od većinskih bošnjačkih i albanskih opština.
Drugo rješenje, prema Petrovićevoj zamisli, je simetrična federacija sa srpskom, crnogorskom, bošnjačkom i albanskom federalnom jedinicom. Prema Petrovićevom konceptu, sve federalne jedinice bi imale sopstvene ustave, jednodomne skupštine, predsjednika, vladu i sudove. Imale bi široka ovlašćenja u poljoprivredi, saobraćaju, prosvjeti, kulturi, sportu i policiji, dok bi na Crnu Goru prenijele samo nadležnosti odbrane, spoljnih poslova i zajedničkog tržišta. Zvanični jezik u federalnoj jedinici bio bi jezik većinskog stanovništva u njoj, a federalne jedinice bi imale sopstvenu zastavu, grb i himnu. Ako bi se usvojio model sa asimetričnom federacijom, onda bi bošnjačka i albanska autonomna zajednica, umjesto ustava, imale statute i visok stepen prosvjetne, kulturne i ekonomske autonomije.
U oba modela federalizacije, Podgorica bi, kako predlaže Petrović, imala status distrikta u kome bi Srbi i Crnogorci bili konstitutivni narodi. Da bi se postigla što veća nacionalna homogenost federalnih jednica, Petrović je predložio diobe postojećih opština. Prema njegovoj zamisli, izdvajanjem zapadnog dijela Opštine Nikšić osnovala bi se većinski srpska opština, a izdvajanjem istočnog dijela Opštine Bijelo Polje osnovale bi se dvije opštine s većinskim bošnjačkim, odnosno srpskim stanovništvom.
Modeli koje su predložili Stanković i Petrović su hodogram uništenja Crne Gore. Umjesto funkcionalne unitarne i građanske države s razvijenom lokalnom samoupravom i razgranatim sistemom zaštite i promocije nacionalnih identiteta, pretvorila bi se u blokiranu etnofederalizovanu državu. Izvjesno je da bi takve federalne jedinice težile ka nacionalnoj homogenizaciji, što bi dovelo do asimilacije i međuetničkih sukoba. Sigurno je da bi u završnoj fazi federalne jedinice tražile pravo na otcjepljenje i ujedinjenje s nacionalnim maticama. Jasno je i da je ovaj model usmjeren isključivo protiv Crnogoraca, jer bi crnogorska federalna jedinica (to bi u stvari bio ostatak države Crne Gore) bila svedena uglavnom na granice iz 1858., a Crnogorci osuđeni na život u rezervatu i borbu za preživljavanje u enklavama koje bi se nalazile u drugim federalnim jedinicama.
Ne može se dokazati da su se Stanković i Petrović ovim pitanjem bavili na podsticaj državnih organa Srbije, ali je sigurno da vlast Srbije ima na raspolaganju modele slabljenja i razbijanja Crne Gore. Režim u Srbiji nije zadovoljan političkom situacijom u Crnoj Gori nakon 2020. godine, jer je ostvario taktički, ali ne i strateški uspjeh. Trenutna postavka vlasti u Crnoj Gori, koju uglavnom čine sluge i taoci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, može već na narednim izborima izgubiti vlast i tako će Srbija izgubiti uticaj. Ni tzv. Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije (SPC) nije garancija dugoročne nadmoći, jer je jasno da će se s dolaskom procrnogorske vlasti taj ugovor poništiti ili da će profesionalni sastav Ustavnog suda ovaj ugovor proglasiti neustavnim, što je već uočilo par sudija Ustavnog suda.
Zbog toga Srbija traži institucionalne mehanizme preko kojih će, bez obzira na političke promjene, imati presudan i trajan uticaj u Crnoj Gori.&nbsp;
To se prepoznaje u Vučićevoj izjavi iz avgusta 2023. godine: „Ja se ne mešam ko će da uđe u vladu [Crne Gore]. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju.“ U aprilu 2025. je izjavio: „Srbija će i dalje iskreno i argumentovano ukazivati na položaj Srba u Crnoj Gori i zalagati se za njihova prava.“&nbsp;
Da bi država Srbija, preko parole „borba za prava Srba“, mogla da manipuliše Crnom Gorom nepohodna je promjena Ustava, a za pet godina od 30. avgusta 2020. godine marionete Srbije u Crnoj Gori nijesu uspjele da promijene ni zarez u Ustavu. Suštinski cilj litijaških snaga, koje predvode Crkva Srbije i Andrija Mandić, bio je da unište građanski koncept države, crnogorsku nezavisnost i identitet i da ospore evroatlantske integracije, ali ništa od toga nijesu ostvarili. Iako imaju vlast, pretrpjeli su strateški poraz. Uz to, preuzimanjem vlasti, priznali su Ustav i, što je najvažnije, tako su posredno priznali rezultat referenduma iz 2006. Sami su poništili njihovu Bijelu knjigu o referendumu. Nakon pet godina litijaške vlasti, a imajući u vidu i period do 2020., nema više ni jedne nacionalne partije u Crnoj Gori koja nije bila dio državne vlasti.
One su na taj način prihvatile građanski koncept države prema kome nacionalni kriterijum nije odlučujući za formiranje vlasti. Iako je litijaška vlast uspostavila neformalnu kleročetničku despotiju i paralisala ustavni poredak, Ustav je nepromijenjen. Crna Gora je i dalje nezavisna, unitarna i građanska država i članica NATO-a, a njeno međunarodno priznanje je neupitno. Uz to, popis stanovništva nije bitnije promijenio nacionalnu strukturu.
Litijaške snage su vlast iskoristile isključivo za iživljavanje primitivizma, kriminalno-nepotističku blamažu, nacionalno-političke progone i promociju klerofašizma. Od odgovornosti za to ne mogu pobjeći ni od birača ni od pravosudnih organa. Njihove devijacije su opasne, ali se mogu riješiti u jednom mandatu državno-odgovorne vlasti i profesionalnog pravosuđa. Tada se, na primjer, propagandna bjelaško-četnička bižuterija i konfekcija Andrije Mandića iz Skupštine može počistiti za jedan dan.
Može se očekivati da će režim Srbije, preko marioneta, pokušati da preoblikuje Crnu Goru prema jednom od modela koje su predložili istraživači Stanković i Petrović. Srpskom režimu je vjerovatno najbliža opcija stvaranja srpske federalne (entitetske) jedinice u Crnoj Gori i za tu potrebu se promoviše teza o „oslobođenju“ tzv. Stare Hercegovine, Stare Raške i Primorja od Crne Gore, dok SPC promoviše zločinački četnički pokret da bi osporila AVNOJ-sku Crnu Goru. Ipak, za etnofederalizaciju je potrebno pridobiti i ostale nacionalne partije, jer izmjene Ustava o ovim pitanjima nema bez dvotrećinske većine u Skupštini i tropetinske na referendumu.
Zato je u Skupštini Crne Gore, na inicijativu Andrije Mandića, održan sastanak lidera srpskih i dijela albanskih nacionalnih partija. Bošnjačka stranka se u ove pregovore nije uključila. PES se nije izjasnio, ali se zna da lako podlegne Mandićevim (Vučićevim) ucjenama.
Najveći problem za srpske planere je što za ovaj model nemaju sagovornike među procrnogorskim partijama koje su isključivo građanski orijentisane i to je presudno u očuvanju Ustava. Zato ove partije imaju dva suštinska zadatka. Prvi je da, zajedno sa svim suverenističkim, građanskim i antifašističkim snagama, odbrane postojeći Ustav. To je najefikasniji način odbrane crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta.
Neophodno je da u Skupštini vrše snažan pritisak da se vlast i državni organi vrate u okvire ustavnosti i zakonitosti. Drugi zadatak je da daju maksimalan doprinos učlanjenju Crne Gore u EU. Realna je pretpostavka da će Srbija nastojati da zaustavi ili uspori taj proces i da će uraditi sve što može kako bi spriječila Crnu Goru da postane članica EU prije nje i prije nego što etnofederalizuje Crnu Goru. Vučić je još 2017. izjavio: „Crna Gora misli da će ući u EU pre ostalih, ali to se neće desiti.“ Srpski režim, preko vazalnih Mandića, Kneževića i Bečića, izaziva probleme Crne Gore s Hrvatskom i navlači Hrvatsku da blokira Crnu Goru u pristupanju EU. No, to nije jedini kanal opstrukcije. Pregovore sa EU Srbija može iskoristiti kako bi ucjenama problematizovala položaj Srba u Crnoj Gori i dobila odgovarajuće ustupke.
To se ne smije potcijeniti, naročito ako se ima u vidu spremnost dijela lidera EU da prave takve dogovore sa srpskim režimom. Ukoliko Crna Gora uđe u EU prije Srbije i bez uslovljavanja Srbije, to će ojačati Ustav i građanski karakter Crne Gore. Tome pogoduje i kriza Vučićevog režima. Zato opozicija u Skupštini mora požurivati Vladu da što prije završi pregovore o pristupanju EU. To je jedina smislena politika Spajićeve Vlade, a na tom pitanju najprije može doći do sukoba u Vladi. Uz to, integracija u EU je jedina tema na osnovu koje procrnogorska opozicija može dobiti međunarodnu pažnju i značaj. Učlanjenje u EU je završetak evroatlantskih integracija Crne Gore, koje su propisane preambulom Ustava.
Presudnim doprinosom tom cilju procrnogorska opozicija možda neće osvojiti vlast, ali će realizovati svoj državotvorni program i sačuvati Ustav, odnosno Crnu Goru koja je formirana na referendumu 2006. To bi bio epohalan rezultat procrnogorskih partija.

1250x600

1084x550

Plan uništenja i strategija odbrane Crne Gore

Otkako su Demokrate i bivši DF uskočili u vladin voz, crnogorska vanjska politika ka Hrvatskoj se kreće prugom provokacija. Svaki novi korak završi – protestnom notom iz Zagreba.
Analitičari vjeruju da nije riječ o seriji nespretnih političkih gafova već o planskom zaokretu koji zapravo sabotira EU integracije…
<h2>Niz pogrešnih poteza</h2>
Sve je počelo u avgustu 2023. godine. Tadašnja tehnička vlada premijera Dritana Abazovića organizovala je obilježavanje 90 godina školskog broda Jadran. Iako je riječ o vojnoj imovini čiji status još nije riješen sukcesijom bivše SFRJ, Crna Gora organizuje svečani skup u Tivtu, a brod se predstavlja kao isključivo crnogorski.
Stigla je prva protestna nota i upozorenje da takvi jednostrani potezi nisu u skladu s evropskim normama.
Do drugog incidenta nisu prošla ni dva mjeseca. Oktobar 2023. Neregistrovani portal IN4S pokreće bilbord kampanju “Ponosni na svoje srpsko”. Lica poznatih kulturnih ličnosti poput Valtazara Bogišića i drugih – predstavljena kao Srbi. Kampanja širom zemlje, uključujući Tivat i Kotor, gradove brojnom hrvatskom zajednicom.
Stiže i druga protestna nota, u kojoj se upozorava da je riječ o pokušaju prisvajanja hrvatskog identiteta i da takve poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tada su već na vlasti Demokrate i prosrpske partije okupljene oko bivšeg DF-a. U oba grada – i u Tivtu i u Kotoru – na čelu opština su ljudi iz Demokrata.
Upravo u Tivtu ubrzo izbija još jedan spor. Dom kulture u Donjoj Lastvi, koji godinama koristi hrvatska zajednica, Opština krajem 2024. predaje državi Crnoj Gori, a prethodno hrvatskoj zajednici nalaže da se iseli iz njega. Time se poništava dugogodišnji dogovor po kojem je prostor ustupljen na korišćenje hrvatskoj nacionalnoj manjini.
Zagreb reaguje diplomatski suzdržano, ali poruke hrvatske zajednice u Tivtu nisu tihe – to nazivaju direktnim udarom na starosjedilačku zajednicu.
U proljeće 2024. priča se seli u Kotor. Hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta u julu te godine preporučuje svim vaterpolo klubovima iz Hrvatske da ne igraju na bazenu u Kotoru, koji je tri godine ranije nazvan “Zoran Džimi Gopčević”. U dopisu se navodi da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj, gdje su tokom devedesetih mučeni i zatočeni hrvatski civili. Odluku o imenovanju bazena donijela je Skupština Opštine Kotor – u kojoj su, pogađate, većinu činile Demokrate i njihovi partneri.
Odluka koja je najviše poljuljala odnose dvije države došla je mjesec ranije, 9. maja 2024. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider bivšeg DF-a, najavljuje usvajanje rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska odmah odgovara – trećom protestnom notom. Upozorava da se rezolucijom pitanje ratnih zločina koristi za političke svrhe i unutrašnje podjele, a ne iz pijeteta prema žrtvama.
<h2>Nepoželjni zvaničnici</h2>
Bez obzira na upozorenja, rezolucija se usvaja krajem juna. Stoga, Hrvatska u julu 2024. proglašava trojicu crnogorskih zvaničnika za personae non gratae – Andriju Mandića (NSD), Milana Kneževića (DNP) i Aleksu Bečića (Demokrate).
A onda, decembar 2024, Hrvatska formalno blokira zatvaranje poglavlja 31, ključno za usklađivanje vanjske politike sa Evropskom unijom. Brisel nijemo posmatra – ali šalje jasnu poruku da Crna Gora ne može naprijed dok ne popravi odnose sa susjedima.
Taman kad se činilo da bi se tenzije mogle smiriti, iz Hrvatske dolazi četvrta protestna nota. Ministarstvo odbrane Crne Gore, na čijem je čelu Dragan Krapović iz Demokrata, izdaje značke sa slikom školskog broda “Jadran”. Hrvatska reaguje – tvrdi da se radi o političkom svojatanju broda koji je predmet sukcesije i o činu koji nije u skladu s principima evropske solidarnosti.
Četiri protestne note u dvije godine. Tri osobe nepoželjne. Jedno poglavlje EU pregovora blokirano. Dva lokalna incidenta – oba u gradovima koje vode Demokrate. Koristi nikakve - posljedice za sada nesagledive.

Amra Tahirović

Diplomatski pehovi ili politička strategija?

Politički analitičar Danilo Kalezić ocijenio je da se u Crnoj Gori već mogu naslutiti pukotine unutar vladajuće većine, posebno kada je riječ o odnosu Pokreta Evropa sad (PES) prema Demokratskom frontu (DF).
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a - kazao je Kalezić gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o razlozima odlaganja sjednice Skupštine na kojoj je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Kalezić je naveo da ih je najmanje dva. Prvi je, prema njegovim riječima, „vješto smišljeni desant na bezbjednosni sektor“.
- Govorimo o tri funkcije – direktora Uprave policije, šefa ANB-a kome ističe v.d. mandat kroz nekoliko dana i mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost, jer javnost svjedoči jednoj sinhronizovanoj akciji i kampanji protiv predsjednika Odbora za bezbjednost Miodraga Lakovića - istakao je Kalezić.
Drugi razlog, dodaje, leži u neizvjesnosti oko toga koliko poslanika vladajuće većine bi podržalo smjenu Mandića.
- Pošto parlamentarna većina nije ideološki vezana, ne postoji ideološko-programska politička veza između tih struktura, nego te strukture na okupu drže vanjski akteri, odnosno dominantno država Srbija sa svojim paraobavještajnim i obavještajnim službama u Crnoj Gori, onda kad god naiđu na ovakvu vrstu krize oni ne znaju šta da rade, pa su potrebne konsultacije - objasnio je on.
Kako navodi, upravo zbog ovih tema sjednica je „volšebno otkazana“, ostavljajući javnost da nagađa kada će biti nastavljena i u kojem će formatu biti održana u utorak, 3. juna.
- Već postoje naznake, na nivou špekulacije, a u Crnoj Gori se špekulacije obično pokažu kao istina, da neki poslanici PES-a nijesu baš pristalice slijepog slušanja, ili slijepog praćenja onoga što je jedna sumanuta velikosrpska politika DF-a. Da li će nešto magično da se promijeni tokom vikenda, ili po povratku Spajića sa japanske turneje, ostaje da vidimo - dodao je Kalezić.
Komentarišući Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji se odnosi na turizam i nekretnine, Kalezić podsjeća da dolaze kritike sa svih nivoa međunarodne zajednice, a da Vlada nije ponudila dodatnu argumentaciju nakon što je dokument vraćen u skupštinsku proceduru.
- Od Vlade ne dolaze glasovi koji se trude da opovrgnu ono što su kritike međunarodne zajednice, političara, NVO sektora i tako dalje. S pravom možemo da pretpostavimo da je motiv hitnosti i same strukture sadržine Sporazuma – korupcija - ocijenio je Kalezić.
U tom kontekstu, zaključuje da aktuelna vlast, predvođena premijerom Milojkom Spajićem, politiku ne vidi kao sredstvo stvaranja vrijednosti za društvo, već kao priliku za ostvarivanje ličnih interesa.
- Kad sve to stavimo u kontekst i kad analiziramo sve te stvari, mi vidimo da premijeru Spajiću i ljudima oko njega, bilo da su iz PES-a ili van PES-a, politika nije vještina dobrog, ili vještina stvaranja dodatne vrijednosti za cijelo društvo, nego traže džepove, traže rupe kako bi zadovoljili svoje partikularne interese - zaključio je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dnvd6dnPMa4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Postoje naznake da neki poslanici PES-a ne žele slijepo slijediti DF-ovu politiku

Potvrdilo se ono o čemu se govorilo tokom cijele predizborne kampanje - da je glas za Pokret Evropa sad zapravo glas za Demokratski front i za Marka Kovačevića.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazao poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Bilo je, dodaje on, sasvim izvjesno nakon rezultata lokalnih izbora u Nikšiću da će koalicija Za budućnost Nikšića zajedno sa PES-om i Demokratama početi pregovore o formiranju vlasti u Nikšiću.
- Mislim da će se oni vrlo lako i jednostavno dogovoriti. To je, u konačnom, i gospodin (Zoran) Mrkić rekao, da on nema nikakvu dilemu da Marko Kovačević treba bude predsjednik opštine Nikšić još četiri godine. Moram da budem iskren, očekivao sam da će se ovo dešavati na malo suptilniji način. Zaista sam očekivao da će Pokret Evropa sad pokušati makar u javnosti da pokaže neku kičmu da će nečim da uslovi tu koaliciju, da će nešto da traže, međutim oni su danas sve karte stavili na sto - rekao je Zirojević.
Smatra da Nova srpska demokratija nije uslovljavala podršku Sporazumu sa UAE formiranjem vlasti u Nikšiću, već je taj Sporazum podržala iz, kako ističe, nekih drugih razloga.
- To je ona linija Aleksandar Vučić, Edi Rama koja se sada preslikava i na Crnu Goru. Imamo Beograd na vodi, imamo Drač, sada imamo pokušaj u Ulcinju, ili na nekoj drugoj lokaciji, vidjećemo šta će se dešavati. Došlo do formiranja vlasti u Nikšiću ili ne, glas Nove srpske demokratije, odnosno koalicije Za budućnost Crne Gore, nije bio upitan. Evo DNP za drugi zakon koji je bio na dnevnom redu nije glasala, nijesu usvojeni amandmani, ali suštinski sve je to isto, oni su to podržali, bez obzira na rezultate formiranja loklne vlasti u Nikšiću - rekao je Zirojević.&nbsp;
Sporazumi sa UAE usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže on, nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i prepreka su evropskom putu Crnu Gore, što je potvrdio i izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
- &nbsp;Na evropskom putu moramo zakonodavstvo prilagođavati evropskom, a ne da uvodimo neke nove sporazume koji se kose i sa našim i sa evropskim zakonodavstvom. Mnogo mi je važnije od samog evropskog zakonodavstva to da ovaj sporazum nije u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, što je Vlada i priznala, da ukoliko se sporazum realizuje neće biti do kraja ispoštovani svi crnogorski zakoni, mislim konkretno na Zakon o javnim nabavkama. Zamislite jednu Vladu koja javno kaže da neće poštovati zakone sopstvene države kako bi nekom investitoru koji se njima dopao namjestila neki veoma dobar i unosan posao - naglasio je Zirojević.
Kaže i da je zabrinjavajuća izjava Tonina Picule koji nije optimista da će 2030.godine ijedna država ući u Evropsku uniju, a time, ističe Zirojević, misli i na Crnu Goru, što su pokazatelji da su sve manje šanse da Crna Gora uđe u EU u narednih pet godina.&nbsp;
- Plašim se da je Vlada Crne Gore i ova parlamentarna većina do te mjere ogrezla da ćemo vrlo brzo dobiti i crveni karton - dodao je on.&nbsp;
Manjinske partije su, kako kaže, požurile da daju glas za rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića, a sada se suočavaju sa posljedicama sopstvenih odluka.
- Tu mislim na predstavnike Force, predstavnike Albanskog foruma, i tu mislim i na gospodina (Mehmeda) Zenku koji je glasao za Vladu, i tada na neki način branio predstavnike Bošnjačke stranke od mene kada sam problematizovao njihov ulazak u Vladu Milojka Spajića - rekao je on.
Sada se, kako je istakao, predstavnici albanskih manjinskih partija hvataju za glavu zbog toga što su uradili.
- Potpredsjednik Skupštine (Nikola) Camaj danas govori da bi mogli da promijene stranu ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje Vlade i parlamentarne većine, što znači da će, citiraću gospodina Camaja, planira da se vrati lopovima, a da ostavi četnike, to su bile njegove riječi, da bi “radije bio sa četnicima nego sa lopovima”, evo sada vidimo kako mu je sa četnicima, toliko mu je dobro da planira da se vrati kod nas, kako kaže, lopova - naglasio je Zirojević.
Te partije, sada preživljavaju posljedice politički pogrešnih odluka, na koje su upozoravani. Jedina se tu, kako kaže, stoički drži Bošnjačka stranka.
- Oni su spremni i svoju đedovinu da daju za još koju fotelju, oni su spremni i svoje kućne pragove da prodaju za jedno mjesto u upravnom odboru, ili za asfalt u nekom selu. Vidjećemo do kada će izdržati - rekao je Zirojević.
Podsjeća da su zaboravljena mnoga obećanja premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji se, kako kaže, frlja sa milijardama da se više ne može pohvatati gdje je i koliko milijardi obećao.
- Zaboravili smo i te brze ceste, pa smo tako zaboravili i deset aerodroma u Crnoj Gori, ašov na drugoj dionici autoputa u septembru, sasvim je jasno da od svega toga nema ništa i u tome vidim šansu da Velika plaža opstane, da će ovo biti samo još jedno obećanje Milojka Spajića od kojeg neće biti ništa - zaključio je Zirojević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPKJcWAA4OZw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Nijesam očekivao da će PES toliko javno, jasno i vidljivo biti najobičniji satelit Marka Kovačevića u Nikšiću

Mada je vijest o tome da Specijalno policijsko odjeljenje traga za Radomirom Bobanom Baćovićem, najvjerovatnijim aktuelnim vođom OKG „Škaljarci“, objavljena kao nezvanična u dnevnom listu „Dan“ dva dana uoči lokalnih izbora u Nikšiću, Specijalno državno tužilaštvo koje sprovodi istragu oglasilo se tek juče, dan nakon što je Opštinska izborna komisija saopštila zvanične rezultate lokalnih izbora. U sličnim situacijama SDT se obično oglašava već u toku akcije potrage, bez navođenja imena ljudi za kojima se traga, a odmah nakon prvih privođenja slijede i inicijali privedenih, kao i onih za kojima se traga. U slučaju Baćovića, SDT je ćutalo punih pet dana, a tek juče je saopšteno da se Baćović sumnjiči da je organizator kriminalne grupe koja se od 2015. godine bavila ubistvom, teškim ubistvom, otmicom, neovlašćenom proizvodnjom, držanjem i stavljanjem u promet opojnih droga – sve ukupno 15 teških krivičnih djela. "Za koja se može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža, radi sticanja nezakonite dobiti i moći u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Turskoj, Austriji, Holandiji, Belgiji i drugim zemljama Evrope, u periodu od 2015. godine do danas, a da je kriminalna organizacija, u više navrata, radi prodaje, kupovala opojnu drogu marihuanu u Albaniji, radi prodaje je unosila u Crnu Goru i prenosila preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, da bi je prodala i prodavala je u Mađarskoj", navedeno je u jučerašnjem saopštenju SDT-a. Takođe je saopšteno da osnovana sumnja da su okrivljeni počinili ova krivična djela proizilazi iz personalnih, pisanih i elektronskih dokaza prikupljenih u izviđaju. Iz Baćovićeve grupe, po nalogu SDT-a, za sada su uhapšeni Danilovgrađani Miloš Mikica Lalević i Igor Vujošević, kojima je određen pritvor, a krivične prijave su podnijete i protiv Baćovića, Alena Kurine i Damira Frljučkića, koji su u bjekstvu. Krivična prijava je podnijeta i protiv Vjekoslava Lambulića, koji se već nalazi u pritvoru zbog drugog krivičnog postupka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250416090428_0d57bf9159009ab3ab5a8e7b3faac9bb82dedb93a428b6e0733f36b3a579d644" data-rendition-name="original" width="891" height="1456" loading="lazy" alt="Baćović"> <figcaption>Baćović</figcaption> </figure>  <h2>Nikšićanin, bivši „kvartaš“, nezvanični vođa „škaljaraca“, saradnik Luke Bojovića, finansijer DF-a...</h2> Radomir Boban Baćović je Nikšićanin sa prebivalištem u Srbiji. M portal je u nekoliko navrata pisao o njemu i raznim "poslovima" koje je obavljao od 90-ih godina prošlog vijeka do danas. Regionalne službe bezbjednosti Baćovića već veoma dugo vode kao bezbjednosno interesantno lice, a u operativnim podacima se povezuje sa švercom velikih količina narkotika. Uprkos svemu tome, on je hapšen samo jednom, 2013. godine, i to po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Crna Gora zbog izdržavanja zatvorske kazne od šest mjeseci zbog nasilničkog ponašanja. On je tada izručen Crnoj Gori, ali se nakon toga vratio u Srbiju gdje raspolaže brojnim nekretninama. Njegov put u kriminal vodi preko „kvartaša“, nekadašnje organizovane kriminalne grupe koja je djelovala u Nikšiću 90-ih godina prošlog vijeka. Do vrha OKG „Škaljari“ s<a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/sluzba-ne-ostavlja-tragove" target="_blank">tigao je preko bliskih poslovnih i prijateljskih veza sa Lukom Bojovićem, vođom zemuskog klana, ali i Miloradom Ulemekom Legijom,</a> bivšim vođom zloglasnih „Crvenih beretki“ i organizatorom ubistva Zorana Đinđića. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/masakr-u--pandi--pocinile-su-danasnje-vodje-zemunskog-i-skaljarskog-klana" target="_blank">Prema svim informacijama koje je M portal prikupio iz službi bezbjednosti, Baćovićev uspon do vrha jedne od najjačih kriminalnih organizacija u Evropi mogao bi uključivati i ratne zločine na Kosovu, o čemu smo ranije pisali u više nastavaka.&nbsp;</a>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250416090432_693cba5629799b2fe88a273b25bb51daf35c20f50ee96028b0fbef2e6d7cb806" data-rendition-name="original" width="740" height="490" loading="lazy" alt='Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"'> <figcaption>Moguća Baćovićeva fotografija iz zatvora "Dubrava"</figcaption> </figure>  Baćović je, kao blizak saradnik Luke Bojovića, vođe „novog zemunskog klana“, održavao veze i koordinirao komunikaciju između „Škaljarskog klana“, suštinski crnogorskog ogranka „zemunaca“, i beogradske „centrale“, ali i jedne struje u BIA (Bezbjednosno-informativna agencija Srbije) koja slovi za „naređenu“ Bojoviću i „zemuncima“. Upravo zbog toga je on nakon ubistva Jovana Vukotića, dugogodišnjeg „prvog škaljarca“, preuzeo upravljanje tom kriminalnom organizacijom. Njegov najbliži prijatelj i saradnik bio je Ranko Radošević Šule, poznatiji kao Ranko Eskobar, koji je ubijen 2023. godine u Beogradu. Radošević je inače takođe bio poznat kao jedan od čelnih ljudi „škaljaraca“ i blizak saradnik Luke Bojovića, ali i ujak još uvijek aktuelnog predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića.&nbsp; Upravo to je bio razlog zbog kojeg je Radomir Baćović tokom parlamentarnih izbora 2020. godine i lokalnih u Nikšiću 2021. godine koordinirao zakulisne aktivnosti i finansiranje kupovine glasova za potrebe tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/sky-ecc/bacovic---guram-u-niksicu-bas--kostase-me-vec-dosta-ali-sa-zadovoljstvom-trosim-na-njih-" target="_blank">O tome je i sam govorio u SKY ECC prepiskama koje je M portal takođe objavljivao u više navrata.</a> U trenutku dok je SPO tragalo upravo za Baćovićem, <a href="https://mportal.me/sky-ecc/vodja--skaljaraca--uoci-proslih-izbora-u-niksicu---ljudi-moraju-da-se-stimulisu-robom-i-parama--boban-ce-pogurati-parama-" target="_blank">M portal je objavio dio prepiske pokojnog vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića iz marta 2021. godine, u kojoj on govori o Baćovićevom angažmanu oko tadašnjih lokalnih izbora u Nikšiću.</a> Iz tog perioda potiče i jedna od rijetkih novijih fotografija Radomira Bobana Baćovića, i to upravo iz izbornog štaba tadašnjeg Demokratskog fronta. <a href="https://mportal.me/drustvo/hronika/milo-u-drustvu-novog-sefa-skaljaraca" target="_blank">Osim njega, na fotografiji su i danas pritvoreni bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, „čovjek od povjerenja Aleksandra Vučića za prljave zadatke“ bivši rukometaš Vladimir Mandić, njegov otac Momčilo, kao i brojni aktivisti Vučićeve SNS koji su dolazili u Nikšić kao „ispomoć“ DF-u.&nbsp;</a> Prema svim vođenim istragama, Baćović i Radošević su se godinama bavili švercom kokaina i skanka iz Južne Amerike u Evropu, a količine do sada prošvercovane droge se mjere tonama, od čega su zaradili desetine miliona eura. Kako su srpski mediji izvještavali, u poslu je Baćović zadužen za organizaciju, a Radoševićeva grupa se bavi profesionalnim likvidacijama. I dok se Baćović uglavnom trudi da zadrži imidž anonimusa u Srbiji, Radošević je više puta hapšen, pretresan i privođen. Prilikom jednog od pretresa Radoševićeve kuće u Barajevu, 2014. godine u okviru akcije „Grom“ koju je sprovodila srpska policija, kod Radoševića se zatekao i Baćovićev rođeni brat Rajko Baćović Džeger. Džeger je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Nikšiću privođen zajedno sa bivšim rukometašem Vladimirom Mandićem, dok je upravo Milo Božović bio sa njima, ali se on pozvao na poslanički imunitet. Oni su privođeni pod sumnjom da su novcem iz Srbije kupovali lične karte za Demokratski front. Prema nezvaničnim informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, Baćović je tokom četiri godine mandata Marka Kovačevića na mjestu predsjednika Opštine Nikšić mnogo vremena proveo u rodnom gradu razvijajući biznis novcem stečenim švercom narkotika.&nbsp; Svi poslovi u koje je Baćović ulagao novac trebalo je da služe za pranje novca „zemunskog“ i „škaljarskog“ klana i masovno širenje njihovih poslova na Crnu Goru, prije svega kupovinom građevinskih preduzeća preko skrivenih vlasnika i firmi, ali i kupovinom više hiljada kvadrata zemljišta u okolini Nikšića na kojem je planirana gradnja strateških infrastrukturnih objekata. Izvori M portala tvrde da su se Baćović i njegova ekipa prilikom takvih „akvizicija“ služili ne samo direktnim dogovorima, već u određenim slučajevima ucjenama, prijetnjama, pa čak i otmicama kako bi „ubijedili“ vlasnike da su oni pravi kupci.&nbsp; Većinu kupovina Baćović je obavio preko razgranate mreže saradnika i rođaka koji su bili raspoloženi da za određenu nadoknadu budu upisani kao formalni vlasnici, a građevinske firme je trebalo da, zahvaljujući političkim vezama, dobiju tendere za izradnju preostalih dionica autoputa Bar-Boljare, ali i ostalih najavljenih velikih projekata ukoliko ih aktuelna vlast bude realizovala. Potjernica čije je raspisivanje SDT tražilo za Baćovića u tom smislu neće ništa promijeniti, jer se Baćović u javnim bazama podataka ne pojavljuje kao formalni vlasnik.

SDT pet dana ćutalo o potrazi za Radomirom Baćovićem

Od svih političkih partija prema Crnoj Gori najgore su tzv. Demokrate Alekse Bečića - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Demokrate su, prema njegovim riječima, obični politički demagozi i licemjeri.
- Čije vođstvo samo pohlepa za vlašću zanima, a nesposobna populistička družina, čiji mnogi prvaci nemaju regularno završene fakultete. Gori su od bivšeg DF - poručio je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908130556124058073%3Ft%3DDfHV8PYCv752U8oEemhXlg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Demokrate su gore od bivšeg DF-a, obični politički demagozi i licemjeri

Svima je jasno da je aktuelna Vlada veoma heterogena i ujedinjena jedino oko očuvanja partikularnih i partijskih interesa, što čini i odnose u njoj dinamičnim i na ivici stalnih sukoba, ali je riječ o, uglavnom, kontrolisanom haosu jer niko ne želi da izgubi svoj „feud“, ocijenio je za Antenu M Nikola Mirković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), komentarišući razmirice na liniji PES-DNP, te kritike na račun Sporazuma sa UAE, koje su upućene iz partije Milana Kneževića.&nbsp;
Kako Mirković dodaje, imajući u vidu značaj nastupajućih lokalnih izbora, posebno onih u Nikšiću, djelimično je riječ i o predizbornim igrama.
- Sporazum sa UAE je nesporno sporan, uzburkao je s pravom javnost, a čini se i parlamentarna većina je ostala zatečena činjenicom da je premijer na putu da u vrlo mutnom postupku daje nacionalne resurse. Svakako je zanimljiva jasna pozicija DNP-a - kazao je Mirković.&nbsp;
Dodaje da izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predsjednika DNP-a Milana Kneževića bacaju dodatnu sumnju na dinamiku i sadržaj sporazuma sa UAE iz srca vlasti, ali i dovode u pitanje podršku parlamentarne većine ovoj ideji.&nbsp;
- Ovo je naročito naglašeno ako znamo da ostanak albanskih manjinskih partija zbog ovog pitanja takođe visi o koncu, dok Demokrate, tradicionalno ćute, i vjerovatno tu ćutnju naplaćuju na drugi način od Spajića i PES-a - poručuje Mirković.
Moguće je, smatra Mirković, da političko licitiranje i borba za interese unutar parlamentarne većine koju sporazum izaziva može ozbiljno da uzdrma Vladu, no, treba, dodaje on, uzeti sa rezervom sve, jer ne bi bio prvi put da različiti koalicioni partneri dižu „buku“, koja se relativno brzo utiša kroz obostranu korist.
Upitan da li DF nastoji zadržati birače na ovaj način dok PES pravi otklon od njih zarad povratka povjerenja birača, Mirković kaže da je PES-u koalicija Za budućnost Crne Gore direktni konkurent za biračko tijelo.
- Jer značajan dio birača PES-a su pasivni ili raniji glasači DF-a, kao što i značajan dio njihovog poslaničkog kluba ideološki i politički više pripada partijama koalicije Za budućnost Crne Gore nego onom što deklarativno zastupa PES. Takođe, vidimo da PES na lokalnom nivou jako loše prolazi, odnosno da tamo gdje ide samostalno ima kontinuirani i veliki pad podrške”, navodi Mirković.
PES, dodaje, kroz poluge vlasti nije ojačao političku i infrastrukturnu poziciju partije, već je svoju poziciju oslabio, dok je koalicija Za budućnost Crne Gore svoju ojačala, naročito ulaskom u Vladu.
Primjetno je, kaže Mirković, komentarišući predizborna dešavanja, da uoči svakih izbora PES ulazi u sukob sa nekom od partija, no i da to ne određuje s kim će u postizbornu koaliciju, šta smo vidjeli u slučaju Podgorice.
- Kolike god nesuglasice parlamentarne većine na nacionalnom nivou bile, konstituenti te vlasti nađu način da se i uz gorak ukus dogovore, prije nego što opoziciji prepuste vlast. Koliko će opozicione stranke to umjeti da iskoriste, zavisiće od niza faktora, između ostalog i izlaznosti, na koju će uticati i dinamičnost i energija izborne kampanje. Međutim, primjer Budve pokazuje da prostor za dogovor sa opozicijom postoji, kada su unutrašnje podjele u pitanju, a znamo da su kada je Nikšić u pitanju, turbulencije imale Demokrate i PES, što slabi njihove pozicije i ostavlja prostor opoziciji - ocijenio je Mirković.
S obzirom na to da se PES do sada nije mjerio na lokalnim izborima u Nikšiću, biće, navodi Mirković, zanimljivo vidjeti koliko će glasova uzeti Demokratama i koaliciji Za budućnost Nikšića, jer se, kako kaže, njihovo biračko tijelo sve više nalazi u krugu njihovih koalicionih partnera.
Ono što je izvjesno, zaključuje, jeste da će nakon miješanja karata, najmanje iznenađenje biti epilog u kojem će, pored svih prepucavanja, vlast činiti lista Za budućnost Nikšića i PES.

Mirković: Sukobi konstituenata vlasti su predizborna igra, PES-u direktan konkurent ZBCG

Samir Dobardžić, brat zamjenice Ombudsmana i kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda Nerme Dobardžić, zapošljen je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) u vrijeme kada je tadašnji suprug njegove sestre Artan Kurti bio generalni inspektor u toj instituciji - saznaje Portal ETV.
Kurtija je na ovu poziciju postavio bivši premijer Dritan Abazović u julu 2022. godine kako bi pod kontrolom držao tajnu službu - a za to vrijeme, njegovom zetu - Samiru Dobardžiću, pripala pozicija u ANB-u. &nbsp;
Osim što je očigledno da su kraci nepotizma zahvatili i jednu ovako važnu instituciju - sporna je i činjenica što Dobardžićeva sestra i bivša supruga Artana Kurtija sada pretenduje da pravdu sprovodi u najvišoj sudskoj instanci u državi, ali i to što djeluje da je njeno mišljenje o navodnom progonu doskorašnje direktorice Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljane Vučurović na miziginoj osnovi za to bila neka vrsta ,,samopreporuke“.
Teško da ovo može biti puka slučajnost: Nerma Dobardžić se na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu našla istog dana kada je ocijenila da je Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
<h2>DF ,,KAO PREČICA“&nbsp;</h2>
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Ipak, <a href="https://etv.me/drustvo/dobardzic-se-u-istom-danu-nasla-na-listi-kandidata-za-sudije-us-i-objavila-misljenje-u-korist-vucurovic-ombudsman-ne-vidi-nista-sporno">na pitanje Portala ETV</a> kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
Ovo, svakako, nije prvi put da se Ustavni sud popunjava po partijskim kvotama - a ni da rezultat diktiraju u bivšem DF-u.&nbsp;
Tako je Snežana Armenko - takođe nekadašnja zamjenica Ombudsmana, koja je uzgred i bratanična funkcionera DF-a Predraga Bulatovića - sada na čelu Ustavnog suda.
Ovo nije jedini primjer kako bližnji visokog funkcionera DF-a Predraga Bulatovića zauzimaju čelne pozicije u crnogorskom sudstvu - pa je tako CIN-CG objavio i da je njegova ćerka Isidora Pešić s mjesta stručnog saradnika u Osnovnom sudu u Podgorici, prešla na mjesto ustavno-sudskog savjetnika u Ustavnom.&nbsp;
Sa druge strane - i njen suprug, tj. Bulatovićev zet, Miodrag Pešić je sa funkcije predsjednika omladine DPS-a prešao na funkciju sudije i člana Sudskog savjeta, a potom i na funkciju predsjednika Upravnog suda i predsjednika Udruženja sudija.
Da je put do Ustavnog suda lakši ako se ne izlazi iz volje funkcionerima bivšeg DF-a - dokazao je još jedan od lidera te koalicije Milan Knežević koji je prošle kandidate za sudije pitao kako bi se odnijeli u odnosu na slučaj državnog udara 2016. u kojem je on, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, bio među optuženima.
<h2>DIO MIŠLJENJA ISPRAĆEN PODSMIJEHOM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju koje je donijela u korist Vučurovićeve, između ostalog, ocijenila da su njena prava ugrožena i jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“.&nbsp;
Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi objavio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>NEKI GOVORI MRŽNJE VAŽNIJI OD DRUGIH</h2>
Pored Dobardžić koja je predano razmatrala pritužbu bivše direktorice Gimnazije, u Ombudsmanu ni ona - a ni niko drugi nije u razmatranje uzeo činjenicu da su govoru mržnje i ličnu bili izloženi bivša učenica Sara Vujisić i organizator protesta Kosta Mijušković.
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe. U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.

Anja Ivanović

Brat Nerme Dobardžić dobio poziciju u ANB-u u doba kad je njen suprug Artan Kurti bio generalni inspektor

Poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića premijeru Milojku Spajiću pokušaj je da se javno prikaže predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da je potencijalna čvršća saradnja moguća i da je njome moguće ograničiti njegovu neformalnu moć u aktuelnoj vlasti na državnom nivou - kazao je politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić u intervjuu za Portal Analitika.
Dodaje da u skladu sa brzom, nekad i vrlo čudnom, promjenom narativa predsjednika države vidi i ovaj poziv.&nbsp;
Očekivano je, prema njegovim riječima, u demokratskom društvu da premijer i predsjednik sarađuju kada su u pitanju najvažnija spoljnopolitička opredjeljenja države.&nbsp;
- Vidim ovo i kao konačno sagledavanje funkcije predsjednika od Milatovića kao važne, a ne kao one koja ga je samo zapala, sa potencijalom da bude faktor konsolidacije građanskih snaga. Međutim, da bi ovo bilo mnogo više od deklarativnog potrebni su jasni, a vrlo zahtjevni, politički potezi - ističe Savić.
Kako dodaje, tu prije svega misli na ograničavanje uticaja bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
- Sumnjam u političku trezvenost i hrabrost i premijera i predsjednika, a opet uz punu nadu da do toga može doći, za opšte dobro. Sa druge strane, nemam sumnje da se Podgorica neće naći kao jedna od tema ovog razgovora jer su rezultati lokalnih izbora koji pokazuju pad, kako predsjednik reče “građanskog centra”, između ostalog podstakli predsjednika da pozove premijera na dijalog - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako navodi, nije siguran koliko to može uticati na tok pregovora i koliko su PES i Demokrate tvrdo na stanovištu da se u glavnom gradu ništa ne mijenja samo možda personalna rješenja.&nbsp;
- Ali za ublažavanje takvog stava i moguće konstruktivno ponašanje PES-a u budućim pregovorima, možda - naglasio je Savić.
<h2>Imenovanje Pavličić važan iskorak poslije višegodišnjeg VD stanja&nbsp;</h2>
Komentarišući imenovanje Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda, sagovornik Analitike kaže da je to važan iskorak poslije višegodišnjeg vd stanja.&nbsp;
- Smatram da je važno za ukupno stanje u crnogorskom sudstvu imati rukovodioca u punom mandatu, što znači i sa punom odgovornošću da to stanje mijenja na bolje - ističe Savić.&nbsp;
Kako dodaje, tek kada budemo mogli da analiziramo rezultate njenog rada moći ćemo da govorimo o tome je li ovakav izbor bio dobar ili nije.&nbsp;
- Preuranjene reakcije dominantno sa jednog političkog pola su čisto politikanstvo - izričit je Savić.&nbsp;
<h2>U Crnoj Gori nema stvarne posvećenosti EU integracijama&nbsp;</h2>
Upitan hoće li platforma Barometar 26 zaista skrenuti fokus na reformsku agendu, umjesto do sada dominantno zastupljenih identitetskih pitanja ocjenjuje da danas ne postoji neko ko se istinski zalaže za ulazak Crne Gore u EU a da je protiv napisanog u ovom dokumentu.&nbsp;
- Ostaviti sve druge teme po strani i posvetiti se reformama je opšti interes, poznat svima nama i prije barometra. Međutim, živimo i posmatramo političke aktere i na državnom i na lokalnom nivou i ovakva dokumenta stavljamo u kontekst - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako napominje, ključni kočničari procesa EU integracija su u redovima sa onima koji su ovaj dokument predstavili.&nbsp;
- Sjetimo se samo krilatice “Samo ekonomske teme”. Od plasiranja te krilatice naša zbilja zatrovana je svim temama osim ekonomskim, od pitanja promjene Ustava, statusa srpskog kao službenog jezika, oktroisanog loga Skupštine, takmičenja lokalnih kvazipolitičara u tome ko će prije i snažnije da unizi državu i njene zakone, do nedavne inicijative Bošnjačke stranke da bi i bosanski jezik trebao biti službeni - ističe Savić.&nbsp;
Dakle, kako podvlači, dok se premijer bavi ekonomijom, i to dosta nevješto, predstavljajući novi nivo populizma kroz nacrt budžeta, njegovi koalicioni partneri se bave temama koje dijele.&nbsp;
- Zato nemam puno povjerenja u ovaj dokument. Djelimično on može biti alat za javni pritisak na Mandića koji je najglasniji o ovim “samo ekonomskim temama” i pokazuje se istinski lider parlamentarne većine - ukazuje Savić.
Ističe da je pozicija PES-a teška ali, kako naglašava, sami su se doveli u takvu poziciju.&nbsp;
- Ovaj dokument neće značiti ništa ukoliko se PES ne postavi i kao snaga koja vuče ka EU i kao brana ovakvim aktivnostima svojih koalicionih partnera. Ja ne vjerujem da je kadar da vodi takvu politiku - kategoričan je Savić.&nbsp;
Pojašnjava da je za ovaj prvi dio uloge potrebno dosta znanja, posvećenosti i ozbiljnog rada.&nbsp;
- Takvi ljudi imaju energiju da okupljaju oko zajedničkog cilja sve bez obzira na političku pripadnost. PES to nema i ljudi koji su postavljeni od strane ove Vlade to nemaju, nažalost - kaže Savić.&nbsp;
Pita se koji su to pomaci učinjeni od dobijanja IBAR-a, a najavljuje se zatvaranje poglavlja do kraja godine.&nbsp;
- Imamo li akcione planove za poglavlja 23 i 24, je li javnost upoznata sa njihovim sadržajem, kakva je efikasnost najglomaznije Vlade? E, u odgovoru na ova i slična pitanja krije se stvarna posvećenost integracijama koje u Crnoj Gori nema, kao što nema ni akcionih planova, ni javne rasprave o njima, ni redovnih sastanaka radnih grupa, ni efikasne glomazne javne uprave sudeći po procentu ispunjenosti programa rada Vlade - kategoričan je Savić.&nbsp;
<h2>Dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, Zapad će sarađivati sa Vladom&nbsp;</h2>
Upitan je i jesu li rezultati lokalnih izbora samo potvrda Spajićeve i Bečićeve zavisnosti od Mandića, te hoće li Zapad još dugo gajiti tolerantan odnos prema subjektima koji glasaju protiv sankcija Rusiji, negiraju nezavisnost Kosova i ponose se provokatorskom misijom slanja crnogorskih vojnika da brane Kosovo i svetinje.
- Što su PES i Demokrate slabiji, a to pokazuju rezultati lokalnih izbora, Mandićeva uloga i uloga bivšeg DF je snažnija. Mandić ima kapacitet da apsorbuje i jednu i drugu partiju i izbriše svaku njihovu osobenost - ukazuje Savić.&nbsp;
Tome se, kako ističe, ne mogu suprotstaviti PES i Demokrate kao dvije partije bez ideologije, izraženo populističke, sa upitnim integritetom.&nbsp;
- Zato je stanje na državnom nivou takvo da Mandić određuje korake. Ponoviću se, ali ovo je naša stvar, unutrašnje pitanje koje mi treba da prevaziđemo ako budemo pametni i ako na umu budemo imali samo dobrobit građana i države - podvlači Savić.&nbsp;
Mišljenja je da će, dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, politički Zapad sarađivati sa demokratski izabranom Vladom.&nbsp;
- Mi smo ti koji treba da gledaju dalje i biraju bolje, a kažnjavaju loše učinke. Pitanje učešća bivšeg DF-a u vlasti je hiljadu puta analizirano, i sad treba da se sablažnjavamo kakve članove Vlade imamo i kakvi su im stavovi - naglašava Savić.&nbsp;
Poručuje da se ovakve retrogradne revizionističke politike koje se ne mire sa realnošću crnogorske samostalnosti i samostalnog vođenja spoljne politike i građenja dobrosusjedskih odnosa moraju kazniti olovkom na izborima.&nbsp;
<h2>U Budvi nema odstupanja od prvobitnih pozicija&nbsp;</h2>
Upitan šta možemo očekivati od pregovora nakon ponovljenih izbora u Budvi, ističe da je to jako teško pitanje.&nbsp;
- Vrlo su čudni stavovi pojedinih aktera, javno se pokušavaju ubaciti narativi kao udice uz pokušaj da se pojedini konstituenti koalicija pridobiju za saradnju. Ne vidim da se u nekoj značajnoj mjeri odstupa od prvobitnih pozicija. Nego, pregovori su počeli, i makar u ovom trenutku ukazuju na detaljno analiziranje stanja i pravaca djelovanja za rješavanje gorućih lokalnih problema - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Ukazuje da će drugi dio pregovora koji mora uključiti i raspravu o pozicijama biti kompleksniji i prava mjera demokratičnosti partija i koalicija.&nbsp;
<h2>Sve platforme za pregovore liče jedna na drugu&nbsp;</h2>
Govoreći o platformi koju su predstavili Pokret za Podgoricu i GP URA, Savić ocjenjuje da sve platforme liče jedna na drugu i sve su mrtvo slovo na papiru kad dođe do momenta raspodjele funkcija.&nbsp;
- Sve što je dio platforme trebale su biti glavne poruke u izbornoj kampanji, i bile bi da oni tokom iste nijesu vrijeme i novac građana trošili da se svađaju sa doskorašnjim saborcima - napominje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, ne vidi ništa novo i inovativno, niti neki iskorak u izgradnji alternativnih ideja i za razvoj grada i za novu političku platformu za prevazilaženje krize.&nbsp;
- Dokument sagledavam kao proaktivnost i zauzimanje boljih pozicija u budućim pregovorima uz jasnu njenu funkciju da se opravdaju prema biračima ukoliko ne budu učestvovali u vlasti - zaključuje Savić.

Savić: Milatovićev poziv Spajiću poruka Mandiću da je moguće ograničiti njegovu moć

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Tag: demokratski-front