Američka administracija je od marta ove godine sprovela 40 letova za deportaciju u glavni grad Venecuele, Karakas, kojima je deportovano oko 8.000 državljana te zemlje, potvrdili su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD.
Letovi su počeli u martu kada je Venecuela, u jeku pojačanih tenzija sa SAD, pristala na letove za repatrijaciju, naveli su neimenovani izvori iz Ministarstva za unutrašnju bezbjednost SAD za SiBiEs (CBS).
Posljednjim takvim letom za deportaciju 15. oktobra, američka Služba za imigraciju i carine (ICE) deportovala je oko 140 osoba u Venecuelu, uključujući i najmanje sedam osoba sa krivičnim dosijeom - navodne članove bande Tren de Aragua i seksualne prestupnike.
Među deportovanima je i Džeferson Bračo Hadad, navodni član bande Tren de Aragua, za koga je portparol DHS-a rekao da je šest puta hapšen zbog krađa i posjedovanje droge, između ostalog.
Portparol DHS je potvrdio da je istim letom vraćen i Anđelo Denis-Hesus Ainaga-Haspe, osuđen za višestruka krivična djela vezana za ilegalno posjedovanje oružje, kao i Dijego Alehandro Mavarez Aroča, koji je osuđen za seksualne napade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SAD od marta deportovale u Venecuelu oko 8.000 državljana te zemlje

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Izrael je 9. juna presreo brod Madleen koji je nosio humanitarnu pomoć za Gazu i preusmjerio ga ka luci Ašdod. Na brodu se nalazila i poznata švedska aktivistkinja Greta Tunberg, kao i još 11 aktivista, uključujući glumca Liama Kaningema i francusku poslanicu Rim Hassan.
Izraelske vlasti saopštile su da će svi putnici biti deportovani u svoje matične zemlje i da je “predstava završena”. Tvrde da će mala količina pomoći sa broda biti prebačena u Gazu preko "zvaničnih kanala".
Brod je isplovio iz Italije 1. juna kako bi skrenuo pažnju na glad u Gazi, a presretnut je u međunarodnim vodama. Aktivisti tvrde da su oteti, dok izraelska vlada brani svoju akciju kao mjeru protiv kršenja blokade.
Organizatori broda, iz Koalicije Flotile slobode, optužuju Izrael za nasilno sprečavanje isporuke pomoći. UN i brojne organizacije već mjesecima upozoravaju na humanitarnu katastrofu u Gazi.

Izrael deportuje humanitarce sa broda za Gazu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se, na dan kada se memorijalnim okupljanjem u Herceg Novom obilježavaju 33 godine od zločina deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica, sjećamo ne samo žrtava, već i odgovornosti koju nosimo kao društvo. &nbsp;
Milatović je rekao da je kao predsjednik Crne Gore, uputio izvinjenje svim porodicama koje su, zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti, izgubile svoje najbliže, koji su u našoj zemlji tražili spas od rata. &nbsp;
Pozdravio je, kako je rekao, važne institucionalne korake koji su u međuvremenu preduzeti – priznavanje statusa civilnih žrtava rata i odluku Vlade o isplati obeštećenja njihovim porodicama – kao početak ispravljanja dugogodišnje nepravde.
- Svjestan činjenice da je time ispunjena samo jedna od moralnih obaveza koje dugujemo žrtvama i njihovim porodicama, apelujem na nadležne državne organe da ne odustanu od utvrđivanja odgovornosti počinilaca za ovaj zločin i pronalaska posmrtnih ostataka stradalih - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović: Uputio sam izvinjenje svim porodicama koje su zbog drugačijeg imena, etničke i vjerske pripadnosti izgubile svoje najbliže

Američki sudija Džejms Bosberg je izjavio da bi mogao da proglasi administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa krivom za nepoštovanje suda zbog "namjernog nepoštovanja" naloga kojim se naređuje obustava letova za deportaciju sa više od 200 osoba prema Salvadoru prošlog mjeseca.
Administracija se pri tom pozvala na 227 godina star zakon koji je izvorno donešen kako bi zaštitio Sjedinjene Države u ratnim vremenima, kako bi provela masovne deportacije.
- Sud ne donosi ovaj zaključak olako niti ishitreno, već je dao tuženima više nego dovoljno prilika da isprave ili objasne svoje postupke. Nijedan njihov odgovor nije bio zadovoljavajući - napisao je savezni sudija Džejms Bosberg, prenosi Rojters.
Odluka o pokretanju postupka zbog nepoštovanja suda pojačava sukob između Bijele kuće i pravosuđa oko predsjedničkih ovlašćenja.
Administracija bi mogla da izbjegne proglašenje krivom za nepoštovanje ili da se "očisti" od prekršaja ukoliko pruži zadovoljavajuće objašnjenje svojih postupaka i postupi u skladu sa izvornim sudskim nalogom iz prošlog mjeseca, rekao je Bosberg u srijedu.
Tražena dokumentacija mora biti predata do 23. aprila, rekao je on.
Odluka od četvrtka donešena je uprkos kasnijoj presudi Vrhovnog suda prema kojoj Donald Tramp ipak može da koristi Zakon o neprijateljskim strancima iz 1798. godine za deportacije u Salvador.
Presuda Vrhovnog suda, koja je poništila Bosbergovu privremenu zabranu, "ne opravdava kršenje zakona od Vlade", dodao je sudija.
Ukoliko administracija ne preda tražene informacije do 23. aprila, Bosberg će pokušati da identifikuje pojedince koji su ignorisali sudski nalog za zaustavljanje deportacija. Tada bi mogao da preporuči pokretanje krivičnog postupka protiv odgovornih, prenosi BiBiSi (BBC).

Američki sudija kaže da bi mogao proglasiti Trampovu administraciju krivom za nepoštovanje suda zbog deportacija

Avion sa 199 migranata deportovanih iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) stigao je jutros u Venecuelu, saopštile su venecuelanske vlasti.
- Danas primamo 199 sunarodnika - rekao je ministar unutrašnjih poslova Venecuele Diosdado Kabeljo na međunarodnom aerodromu u glavnom gradu Karakasu.
Ovo je četvrti let kojim su Venecuelanci deportovani iz SAD.
Prva dva aviona su poletjela iz El Pasa u Teksasu 10. februara, a zatim jedan sa 177 migranata koji su bili u zatvoru Gvantanamo na Kubi i preko Hondurasa stigli u Venecuelu.
Letova za deportaciju migranata nije bilo, otkako je predsjednik SAD Donald Tramp, nezadovoljan tempom repatrijacije, krajem februara povukao dozvolu američkoj naftnoj grupi Ševron koju je izdala prethodna administracija da radi u Venecueli, uprkos sankcijama protiv te zemlje.
Karakas je saopštio da je američki Stejt department „blokirao“ letove za repatrijaciju.

Avion sa 199 migranata deportovanih iz SAD stigao u Venecuelu

Američki predsjednik Donald Tramp naložio je niz sankcija, uključujući carine, protiv Kolumbije, koja je vratila vojne avione sa migrantima protjeranim iz SAD.
Tramp je na svojoj platformi Truth Social rekao da je naredio „odlučne, hitne i uzvratne mjere“ kao odgovor na odluku kolumbijskog predsjednika Gustava Petra.
Sankcije uključuju povećanje porez sa 25 na 50 odsto na svu kolumbijsku robu koja ulazi u SAD, kao i zabranu putovanja zvaničnicima kolumbijske vlade.
Kolumbijska vlada saopštila je danas da će poslati svoj predsjednički avion u SAD kako bi „dostojanstveno“ prevezla ilegalne imigrante koje je Trampova administracija željela da protera vojnim avionima što je Bogota odbila.
- Vlada Kolumbije, pod vođstvom predsjednika Gustava Petra, stavila je na raspolaganje predsjednički avion kako bi omogućila dostojanstven povratak državljana koje je trebalo da jutros stignu u zemlju letovima za protjerivanje - navodi se u saopštenju predsjedništva.

Tramp najavio niz sankcija Kolumbiji zbog odbijanja vojnih letova za vraćanje migranata

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: deportacija