Planirani projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prerastao je iz infrastrukturnog i ekološkog pitanja u političku krizu, a institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative, navodi se u novoj analizi Digitalnog forenzičkog centra.
Iz DFC-a su, u analizi „Botun: Između činjenica i manipulacije“, naveli da je u odsustvu pravovremenih i jasnih informacija o tehnologiji, procedurama procjene uticaja na životnu sredinu i fazama odlučivanja, javni prostor ostao otvoren za spekulacije i političku instrumentalizaciju.&nbsp;
- Takav vakuum predstavlja plodno tlo za širenje dezinformacija, jer strah i neizvjesnost postaju dominantni okvir kroz koji građani interpretiraju projekat- kaže se u analizi.
&nbsp;Ističe se da se narativ formira ad hoc, kroz političke sukobe i medijski senzacionalizam, što vodi do erozije društvenog povjerenja u državne institucije i proces EU integracija.
U analizi DFC-a se navodi da dostupna istraživanja dosljedno pokazuju nizak stepen povjerenja građana u državne institucije, što potvrđuje da je riječ o dugogodišnjem problemu koji je prisutan kroz različite istraživačke cikluse.&nbsp;
- Posljedično, građani često traže alternative za interpretaciju politike putem društvenih mreža i neformalnih medija- kaže se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da to potvrđuju posljednji podaci Eurobarometra iz septembra, koji su pokazali prvi veći pad povjerenja u Evropsku uniju (EU) od kada se mjeri ta kategorija.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje građana Crne Gore u EU opalo je u periodu od šest mjeseci za čak 14 odsto (sa 83 na 69 odsto), prema rezultatima istraživanja sprovedenog za potrebe Evropske komisije- naglašeno je u analizi.
Navodi se da su u slučaju Botun od samog početka kreirani narativi da EU i njeni predstavnici direktno nameću odluke i da domaće institucije ne rade u interesu građana. &nbsp;
Iz DFC-a su istakli da su takve narative aktivno plasirali lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i portali Borba, Alo onlajn i IN4S.
&nbsp;U analizi se navodi da je Knežević ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera označio kao istinskog donosioca odluka u državi, oslanjajući se na ustaljeni anti-EU narativ koji EU prikazuje kao prijetnju nacionalnom suverenitetu.&nbsp;
&nbsp;- Pozivanjem na Evropsko javno tužilastvo (EPPO/Kövesi), Knežević preusmjerava fokus javnosti na polarizujuće teme, čime se narativ projektuje kao sukob građana protiv spoljašnjeg uticaja- kaže se u analizi.&nbsp;
&nbsp;Dodaje se da senzacionalistički medijski naslovi „Knežević raskrinkao planove“ ili „Kriminalni akt u Gornjoj Zeti“ samo pojačavaju emotivnu reakciju, što je na terenu rezultiralo mobilizacijom lokalnih protesta.&nbsp;
- Diskurs koji se oko izgradnje postrojenja formirao u dijelu medija i javnih nastupa pojedinih političkih aktera pokazuje obrazac koji prevazilazi legitimnu zabrinutost građana- rekli su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su naglasili da je dominantni konstrukt da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda nije javni projekat, već sredstvo svjesnog ugrožavanja zdravlja građana, iza kojeg stoje skrivene političko-ekonomske sprege. &nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz DFC-a, tendenciozni medijski sadržaji o raskrinkavanju pozadine, tajnim planovima i novom Černobilju, nemaju funkciju informisanja, već emocionalnog projiciranja.&nbsp;
&nbsp;- Pojam Černobilj, lišen svake tehničke ili regulatorne veze sa kolektorom, služi kao simbol apsolutne katastrofe. Time se racionalna rasprava o standardima i nadzoru zamjenjuje strahom i osjećajem ugroženosti- navodi se u analizi.&nbsp;
&nbsp;Ističe se da se, paralelno s tim, projekat personalizuje imenovanjem pojedinih političkih i poslovnih aktera, čime se javna politika svodi na moralizovani sukob krivaca i žrtava.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da je dalja eskalacija diskursa vidljiva banalizovanjem analogija koje kompleksan infrastrukturni problem svode na lični konflikt i prizemni humor.&nbsp;
&nbsp;- Takve poruke ne traže razjašnjenje već proizvode jasnu podjelu na nas koji smo ugroženi i prevareni, i njih koji nameću rješenja bez legitimiteta. Pitanje lokacije i javnog interesa gubi se iza takve simbolike- dodaje se u analizi.
Iz DFC-a su kazali da se najradikalniji sloj narativa pojavljuje u formulacijama - ekološki genocid, dozvola za ubistvo građana, kriminalni akt i visoka korupcija.&nbsp;
Kako su naveli, upotreba međunarodno-pravnih i krivično-pravnih pojmova u kontekstu infrastrukturnog projekta nema činjenično utemeljenje.&nbsp;
&nbsp;- Ako je projekat genocidan, onda nema prostora za dijalog, ostaje samo otpor. Takav kontekst unaprijed kriminalizuje sve aktere uključene u proces i legitimiše vaninstitucionalni pritisak kao jedini prihvatljiv odgovor- dodali su iz DFC-a.
Oni su naglasili da je posebno značajno što se najteže optužbe i najdramatičnije formulacije snažno amplifikuju kroz tabloide van Crne Gore, čime se lokalni slučaj uklapa u širi obrazac delegitimizacije domaćih institucija.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su kazali da određeni portali „neobjektivno, neprofesionalno i kontinuirano koriste vrijednosno obojene pojmove poput dostojanstva, slobode i otpora kako bi jednu stranu predstavili kao moralno superiornu, a svako neslaganje kao napad na osnovne vrijednosti zajednice“.&nbsp;
&nbsp;Kako su kazali, retorička pitanja, navodnici i vizuelno snažne metafore skrivanja služe da se insinuacija predstavi kao činjenica, a sumnja kao dokaz.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su rekli da predstavljeni razvoj događaja ide u korist šireg narativa prema kome Crna Gora nije spremna za Evropu, njene institucije su suštinski nelegitimne, dok su evropski standardi samo paravan za skrivene interese.&nbsp;
&nbsp;- Takav ishod odgovara i spoljnim akterima kojima pogoduje status quo ili &nbsp;potpuno zaustavljanje evropskih integracija Crne Gore. Usporavanje tog puta smanjuje pritisak na sprovođenje reformi i ostavlja prostor za očuvanje alternativnih političkih i bezbjednosnih uticaja- kazali su iz DFC-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da politički centri moći u regionu, a posredno i šire, imaju strateški interes da proces konvergencije ka EU bude spor.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su istakli da se dodatni sloj legitimizacije tog narativa postiže uključivanjem javnih ličnosti iz Srbije, navodeći da je primjer za to javni nastup &nbsp;bivšeg poslanika Narodne skupštine Srbije Lazara Ristovskog, čiji komentari u vezi sa Botunom izlaze iz okvira građanske solidarnosti i ulaze u zonu političkog miješanja.
&nbsp;- Takve poruke, posebno kada dolaze spolja, pojačavaju nepovjerenje unutar Crne Gore- upozorili su iz DFC-a.
&nbsp;U analizi se navodi da je slučaj Botun pokazao da strateška komunikacija mora biti sastavni dio javne politike, za pravovremeno, jasno i dosljedno tumačenje odluka rizika i procedura.&nbsp;
&nbsp;- Nameće se utisak da problem nije bio u samoj odluci o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koliko u načinu na koji su nadležne institucije komunicirale sa građanima, odnosno, u onome što nijesu iskomunicirale/uradile- kaže se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da građanima Botuna i široj javnosti nijesu blagovremeno objašnjeni ciljevi projekta, razlozi za izbor lokacije, kao ni dugoročne koristi po zdravlje i životnu sredinu.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da su, umjesto kontinuiranog dijaloga, institucije reagovale tek nakon eskalacije nezadovoljstva, što je proizvelo utisak da se odluke donose iza zatvorenih vrata.&nbsp;
&nbsp;- I naknadna izjava radonačelnika Podgorice Saše Mujovića da je bilo propusta u komunikaciji je potvrda da strateški pristup nije postojao od početka, već se improvizovalo pod pritiskom- dodaje se u analizi.
&nbsp;Kako se ističe, poseban problem predstavljao je izostanak javno dostupnog i transparentnog vremenskog okvira projekta.&nbsp;
&nbsp;- Građanima nijesu prezentirane faze planiranja, procjene uticaja na životnu sredinu, javne rasprave, rokovi za početak i završetak radova, kao ni uloge pojedinih institucija u tom procesu. Umjesto toga, informacije su saopštavane parcijalno, kroz pojedinačne izjave u medijima, često kontradiktorne ili vremenski neusaglašene- piše u analizi DFC-a.
&nbsp;Navodi se da je takva neizvjesnost podsticala sumnju i osjećaj da se nešto krije, iako za to nijesu postojali jasni dokazi.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su istakli da je jedan od najozbiljnijih institucionalnih propusta bio izostanak prevoda tehničkih i stručnih informacija na jezik razumljiv građanima.&nbsp;
&nbsp;- Elaborati o uticaju na životnu sredinu, opisi tehnologije i procedure kontrole rizika ostali su zarobljeni u birokratskom i stručnom jezičkom obrascu. Građanima nije objašnjeno jednostavnim i konkretnim primjerima kako postrojenje funkcioniše, koje tehnologije se koriste, koje su realne opasnosti, a koje mitovi- naveli su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su kazali da su u takvom ambijentu, asocijacije na Černobilj ili ekološki genocid bile prijemčivije javnosti, jer institucije nijesu ponudile razumljivu alternativu.&nbsp;
&nbsp;Iz DFC-a su naglasili da nije postojao centralni izvor informacija, nego su one bile rasute između saopštenja različitih institucija, izjava političara i medijskih objava, pa su zato građani bili usmjereni na informacije putem društvenih mreža i portala sa izraženim političkim agendama, što umnogome otežava razdvajanje činjenica od interpretacija.&nbsp;
&nbsp;- Čak je i objavljivanje ključnih dokumenata i ugovora došlo kasno i više djeluje kao reakcija na pritisak nego unaprijed planirana transparentnost- kazali su iz DFC-a.
&nbsp;Oni su dodali da, pored svega toga, institucije nijesu blagovremeno reagovale na dezinformacije i manipulativne narative. 
 
- Tvrdnje o ugroženosti zdravlja, kriminalnim radnjama i spoljašnjem nametanju odluka širile su se danima, pa i sedmicama, prije nego što su demantovane. Kada su reakcije konačno stigle, bile su zakašnjele i često defanzivne, što je dovelo u pitanje njihov kredibilitet- naglasili su iz DFC-a.&nbsp;
Oni su dodali da su u nekim slučajevima čak i međunarodni akteri morali da demantuju netačne navode, što svjedoči da domaće institucije nijesu preuzele punu odgovornost za zaštitu javnog prostora od dezinformacija.&nbsp;
&nbsp;U analizi je ocijenjeno i da nedostatak pravovremenog angažovanja Vlade u komunikaciji sa građanima povećava njihovo nepovjerenje prema domaćim institucijama.&nbsp;
&nbsp;- To takođe slabi evropski narativ, stvarajući utisak da su evropski standardi samo izgovor za netransparentne odluke. U tom smislu Botun nije izolovani incident ili izuzetak već upozorenje da bez jasne, otvorene i odgovorne institucionalne komunikacije svaki javni projekat može postati plodno tlo za radikalizaciju, dezinformacije i gubitak povjerenja u demokratske procese- navodi se u analizi.
&nbsp;Dodaje se da slučaj izgradnje kolektora u Botunu jasno ukazuje na potrebu &nbsp;jačanja strateške komunikacije unutar državne uprave osnivanjem posebnog odjeljenja za stratešku komunikaciju po uzoru na države članice EU.&nbsp;
&nbsp;U analizi je poručeno da je cilj zaštititi građane od manipulacija i istovremeno ojačati otpornost procesa evropskih integracija koji je već izložen dezinformacijama.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da je očekivano da će pritisci rasti kako se Crna Gora bude približavala punopravnom članstvu u EU.&nbsp;
&nbsp;Zato je, kako su kazali iz DFC-a, neophodno preduzeti hitne korake ka osnaživanju &nbsp;povjerenja građana u institucije.
&nbsp;- Time obezbjeđujemo usaglašene poruke prema javnosti i stvaramo održivu podršku, kao i veću društvenu prihvaćenost javnih projekata. U suprotnom, postoji stvarna prijetnja demokratskoj stabilnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore- zaključuje se u analizi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

DFC: Projekat izgradnje postrojenja u Botunu prerastao iz ekološkog pitanja u političku krizu

Gdje god postoji prostor za destabilizaciju, Rusija će ga iskoristiti, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa analitičar crnogorskog Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Draško Jabučanin.
Iz DFC-a su u posljednjoj analizi o ruskom uticaju ukazali na strategiju te zemlje prema državama koje su u različitim stadijumima evroatlantskih integracija.
Posebno su istakli sličnosti u slučaju Crne Gore i Moldavije.
- Zapadni Balkan i Moldavija u ruskoj strategiji destabilizacije služe istom cilju – da pokažu Zapadu da su poluge moći i uticaja i dalje u rukama Kremlja uprkos sankcijama i političkoj izolaciji - ističe Jabučanin.
Rusija se gotovo četiri godine nalazi pod sankcijama, nakon invazije na susjednu Ukrajinu.
Bez obzira koja je država bila meta u posljednjih deset godina, Moskva, prema njegovim riječima, koristi iste metode kako bi uticala na demokratske procese, prije svega dezinformacije, vjerske organizacije i tajne službe.
Iz Ambasade Rusije nijesu odgovorili na upit RSE - da li je njihov cilj slabljenje proevropskog kursa Crne Gore, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti.
Ambasador Rusije nedavno je optužio vlasti za neprijateljstvo prema Moskvi.
<h2>Izborne paralele</h2>
U Moldaviji su u septembru 2025. održani parlamentarni izbori koji su viđeni kao ključno opredjeljivanje ove istočnoevropske zemlje između Brisela i Moskve.
Nedjelju dana uoči izbora, moldavske vlasti su uhapsile desetine osoba zbog sumnje za pripremanje masovnih nemira. Ispostavilo se da je većina obučavana u Srbiji.
Naime, istraga je pokazala da su ruske službe bezbjednosti formirale u Srbiji kamp za specijalnu obuku moldavskih i rumunskih državljana pod plaštom vjerskog hodočašća.
Instruktori su ih podučavali taktikama uličnih nemira, probijanja policijskih kordona i upotrebe oružja: "Glavni cilj ruske paraobavještajne operacije bio je podsticanja nereda i nemira u slučaju pobjede proevropske većine na izborima u Moldaviji".
Ubjedljivu pobjedu na tim izborima je osvojila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.
Ove izbore u DFC-u su uporedili su pokušajem "državnog udara" na dan izbora 2016. u Crnoj Gori.
Taktike nasilnih protesta i specijalnih sredstava planiranih u Moldaviji identične su onima u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore u slučaju poznatom kao državni udar iz 2016, ističe DFC.
Optuženi su namjeravali da na dan parlamentarnih izbora izazovu nemire, sukobe sa policijom i spriječe članstvo Crne Gore u NATO.
Za organizaciju i finansiranje operacije optuženi su ruski agenti Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.
Među optuženima je osam srpskih državljana i tri crnogorska, među kojima i sadašnji predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević.
Viši sud ih je najprije osudio na zatvorske kazne, a u ponovljenom suđenju oslobodio. Odluka nije pravosnažna.
<h2>"Srbija kao centralno čvorište za aktivnosti GRU"</h2>
I u slučaju Moldavije 2025. i Crne Gore 2016, zabilježena je aktivnost agenata ruske vojne obavještajne službe GRU sa ciljem destabilizacije države izazivanjem nemira, finansiranjem kriminogenih struktura i nasilnim protestima, ističe DFC.
- U oba slučaja Srbija je poslužila kao centralno čvorište za paraobavještajne aktivnosti GRU. Među dokazima o planiranim nelegalnim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjeni novac u iznosu 125.000 eura, što su potvrdili istražni organi Srbije - kazali su u DFC-u.
Zajednički imenitelj nije samo taktičko djelovanje operativaca na terenu, već integraciona faza u kojoj su se nalazile obje države.
Crna Gora je 2016. godine bila na pragu ulaska u NATO, a izbori u Moldaviji 2025. godine bili su ključni za buduću integraciju te države u EU.
<h2>"Moldavski scenario"</h2>
U DFC-u upozoravaju da se u Crnoj Gori od 2020. kreiraju uslovi za potencijalni moldavski scenario, koji ima za cilj slabljenje proevropskog kursa države i kreiranje političke nestabilnosti koja pogoduje interesima Rusije.
- Instrumentalizacija proruskih partija, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu - navodi se u analizi DFC-a.
Te 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, a vlast je preuzela koalicija čija su okosnica partije prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta i Demokrata.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.
Godinu prije toga trebalo bi da budu održani redovni parlamentarni izbori.
<h2>Uticaj preko Moldavske i Srpske pravoslavne crkve</h2>
DFC je paralelu konstatovao i u djelovanju crkve.
U slučaju posljednjih moldavskih izbora septembra 2025, ključnu ulogu u širenju antievropske propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve.
Novinska agencija Rojters piše da su sveštenici godinu uoči tih izbora išli na plaćena hodočašća u Rusiju a potom, po povratku u Moldaviju, dobijali sredstva za osnivanje desetina Telegram kanala putem kojih su upozoravali na opasnosti od evropskih aspiracija moldavskih vlasti.
Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja.
U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva (SPC) ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja, ističe DFC.
- Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici septembra 2024, SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju - navode u DFC-u.
Dodaju da su se ključni ljudi crkve stavili u funkciju prosrpskih i proruskih partija, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat.
Vlast u tim gradovima čine partije bliske SPC.
<h2>Odgovor Mitropolije SPC u Crnoj Gori</h2>
Iz Mitropolije SPC su na upit RSE o navodima da su ključni posrednik ruskog uticaja odgovorili da su navodi DFC "prazni, lažni i zlonamjerni"
- Neutemeljene tvrdnje tzv. DFC o Crkvi ... su opasne i, očigledno, sračunate laži, koje za cilj imaju samo nanošenje štete SPC, iz ko zna kakvih i ko zna čijih interesa - navodi se u odgovoru.
Potom tvrde da crkva nije bila angažovana u izbornim kampanjama ni u Podgorici ni u Kotoru.
- Crkva se, zbog ozbiljne pravne ugroženosti, vrlo otvoreno zalagala za promjenu vlasti 2020. godine, ali se ni tada ni sada nije bavila niti će da se bavi stranačkim kampanjama - ističe se.
Navode da je besmislica prozivati Crkvu da njena zalaganja za "vjeru, narod i svetinje" predstavljaju uvod u izbornu kampanju.
- U Crnoj Gori ne postoji hibridna aktivnost Srpske pravoslavne crkve - zaključuju u odgovoru RSE.
<h2>Država ključna u borbi protiv ruskog uticaja</h2>
Ključnu ulogu u suzbijanju napora Kremlja treba da imaju institucije sistema, smatra Draško Jabučanin iz DFC-a.
- Koje bi djelovale proaktivno protiv posredničkih (proksi) pokušaja destabilizacije i operacija uticaja na javno mnjenje. Sa druge strane, strateška komunikacija donosioca odluka treba da ukaže građanima na važnost EU integracija, kao i na motive trećih stana da zaustave taj proces - kazao je on.
Evropska komisije je u posljednjem izvještaju preporučila Crnoj Gori da uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i dezinformacija. U cilju izgradnje otpornosti na hibridne prijetnje, predloženo je usvajanje strategije i akcionog plana.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u EU, sa otvorenim svim i zatvorenim sedam od 33 pregovaračka poglavlja.
Vlada Crne Gore ima cilj da do kraja sljedeće godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. postane članica EU.

610x380

500x500

Ruski uticaj– zajednički izazov Crne Gore i Moldavije

DFC: Crna Gora potencijalna i navodna naredna meta ruskog uticaja

Kada dezinformacije oblikuju stvarnost: Medijski i politički odjeci incidenta na Zabjelu

Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore, poručili su iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u intervjuu za Politico kazao da da zlonamjerni uticaj trećih zemalja može predstavljati rizik za crnogorsko pristupanje EU i pozvao Brisel da bude proaktivan u suzbijanju takvih prijetnji.&nbsp;
Iz Digitalnog forenzičkog centra su kazali da godinama ukazuju na taj problem.&nbsp;
- Taj problem je jasno naglašen i u Rezoluciji EU parlamenta za Crnu Goru iz 2025. godine i u EU izvještaju o napretku iz 2024. godine. Međutim, političkim elitama u Crnoj Gori borba protiv stranog miješanja nikada nije bila u vrhu prioriteta. Nažalost, DFC je u svojoj misiji usamljen i bez institucionalne podrške - navodi se u saopštenju ove organizacije.
U takvim okolnostima, kako kažu, ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore i kompletnog regiona Zapadnog Balkana.
- Regionalni habovi ruskih državnih medija, Sputnik Srbija i RT Balkan, koji su obuhvaćeni snakcijama EU, nesmetano šire manipulativne sadržaje i targetiraju Crnu Goru. Međutim, važno je imati na umu da to nijesu jedini kanali koji šire maligni ruski uticaj u Crnoj Gori. Osim medija, važni kanali ruskkog uticaj u Crnoj Gori predstavljaju lokalni proksiji, koji dolaze iz političkih partija, vjerskih organizacija, krajnje densičarskih grupa i nevladinih organizacija. Njihovo djelovanje je direktno usmjereno ka zaustavljanju EU integracija naše zemlje. Ozbiljnost problema ukazuje činjenica da u ključnuom trenutku za evropski put Crne Gore sva istraživanja javnog mnjenja bilježe pad podrške članstvu u crnogorskom društvu - istakli su u DFC-u.
Iako se DFC godinama uspješno bori protiv stranog miješanja, neophodna je, poručuju, snažnija podrška državnih institucija i Evropske unije kako bi se proces integracija Crne Gore priveo kraju.

DFC: Ruski malgini uticaj ozbiljno ugrožava EU integracije Crne Gore

Objavljivanje snimka jučerašnjeg ubistva u Podgorici bez ikakvog upozorenja na portalu koji nije registrovan predstavlja još jedan drastičan primjer duboko neprofesionalnog i neodgovornog djelovanja u javnom prostoru. ocjenjuje u izjavi za Antenu M Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra.
Kako naglašava, ovo otvara više slojeva problema.
- Prvi je činjenica da se takvi sadržaji masovno dijele u digitalnom prostoru i dostupni su široj javnosti, uključujući i porodicu žrtve. To ne samo da produbljuje traumu već i ozbiljno ugrožava osjećaj bezbjednosti građana, podstiče širenje panike i dodatno unižava ionako narušeno povjerenje u bezbjednosne institucije- ukazuje sagovornik Antene M.
Takođe, Banović upozorava da dijeljenje takvih snimaka može imati i opasan podsticajni efekat, jer, kako ističe, u digitalnom okruženju postaju normalizovani zločini, nasilje, pa čak i likvidacije.&nbsp;
- Uprkos novom Zakonu o medijima, koji je usvojen u okviru tzv. IBAR zakona i koji predviđa obaveznu registraciju medija i mogućnost sankcionisanja za neetičko postupanje – praksa se nije promijenila. Platforme koje djeluju van sistema samoregulative i van zakonskog okvira i dalje nesmetano funkcionišu, šire dezinformacije, govor mržnje, a sada i eksplicitan sadržaj koji vrijeđa osnovne norme javne pristojnosti i ugrožava mentalno zdravlje korisnika- podvlači Banović.
Ističe i da nepostojanje institucionalne reakcije i ignorisanje Zakona o medijima jasno ukazuju na duboku nemoć države da zaštiti građane.
- U još gorem scenariju, riječ je o političkoj ili institucionalnoj bezvoljnosti da se ovim problemima uopšte pristupi. Time se šalje poruka da se zakoni u Crnoj Gori donose isključivo radi ispunjavanja formalnih zahtjeva Evropske unije, bez istinske namjere da se sprovedu- ukazuje Banović.
Naglašava da se umjesto stvarnih reformi, suočavamo sa simulacijom reformskog procesa, što je dodatno opasno jer urušava povjerenje i u same evropske integracije.&nbsp;
- Na kraju, ovaj slučaj bi morao biti povod za hitnu reakciju nadležnih institucija jer širenje ovakvog sadržaja nije samo moralno neprihvatljivo, već i društveno opasno. Crnogorsko društvo mora odlučno stati u odbranu osnovnih etičkih i ljudskih vrijednosti, u suprotnom ćemo nastaviti kliziti ka normalizaciji brutalnosti i gašenju javne empatije- poručuje Banović.
Podsjetimo, riječ je o portalu, koji je navodno osnovan na Kubi, čiji je jedan od suvlasnika rektor Univerziteta Crne Gore, Vladimir Božović, te je u javnosti prepoznatljiv kao rektorov portal.
Inače, ova neregistrovana platforma, već deceniju i po, od svog osnivanja, služi kao rusko-srpski proksi, namijenjen širenju najbrutalnijeg govora mržnje, kojim se svakodnevno truje crnogorska javna scena.
Na političko-osvetničke i uz to duboko perfidne tekstove smo navikli. Navikli smo i na krivotvorenje istorije i negiranje crnogorskoga identiteta, od strane kolumnista ovoga propagandnog glasila.
Ipak, čini se, svi limiti, i etički i ljudski ovim činom su probijeni, iako znamo da u postupanju neregistrovanih glasila nema nikakvih ograničenja, a još manje empatije. Nije ih sankcionisala ni prošla vlast, a od ove trenutne tek ne možemo očekivati institucionalni odgovor na širenje straha, kršenje standarda i tabloidno podrivanje davno posrnulog bezbjednosnog sistema. Neregistrovana glasila nastaviće da sprovode svoju ideološku matricu, jer u ovakvoj Crnoj Gori ne postoji niko ko ima hrabrosti da ih sankcioniše i zaustavi.

1084x550

Banović: Objavljivanje snimka ubistva povod za hitnu reakciju institucija, širenje ovakvog sadržaja društveno opasno

Antifašističko nasljeđe u Crnoj Gori nalazi se pod snažnim udarom istorijskog revizionizma, upozorava analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović u intervjuu za Pobjedu. On ističe da je u toj kampanji Srpska pravoslavna crkva (SPC) jedan od ključnih aktera, a da rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološku vezu između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa.
- SPC zatire autentični antifašizam i istovremeno relativizuje zločine kolaboracionističkih pokreta, promovišući narative koji se uklapaju u interese Beograda i Moskve - kazao je Banović.
<h2>Cilj: zamjena vrijednosnog sistema</h2>
Banović upozorava da je u Crnoj Gori u toku projekat redefinisanja identiteta države, koji se temelji na narativima crkve, nacije i borbi protiv komunizma. Kako navodi, riječ je o „široj strategiji promjene vrijednosnog sistema crnogorskog društva“.
- Takvo usklađivanje s narativima iz Srbije jača prosrpske organizacije u Crnoj Gori, povećava uticaj Srbije, a istovremeno dovodi do društvene polarizacije i destabilizacije - objašnjava on.
Ističe da Srbija ima primarnu ulogu u plasiranju ovih narativa, dok Rusija koristi isti model za ostvarivanje svojih interesa.
<h2>Revizionizam kao oružje</h2>
Banović naglašava da je rehabilitacija četničkog pokreta i negiranje uloge partizana jedan od ključnih stubova revizionističkog narativa koji se širi regionom.
- Danas svjedočimo pokušaju da se četnici predstave kao žrtve, a partizani kao zločinci. To je opasna manipulacija zasnovana na emocijama i lažnim sjećanjima - kaže on.
Kao primjer navodi skup u Sloveniji u junu 2025. godine, na kojem su učestvovali prosrpski političari iz Crne Gore, SPC, kao i ultradesničarske organizacije.
<h2>Sinergija Srbije i Rusije</h2>
Poseban akcenat Banović stavlja na povezanost SPC i ruske propagande.
- Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, a SPC rehabilitacijom četnika gradi most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalizma. Time se stvara kulturno-politički front koji koristi antifašističku retoriku za opravdavanje agresivnih politika - navodi on.
<h2>Napad na obrazovanje i mlade</h2>
Banović upozorava da su mladi posebno izloženi ovim narativima, koji se plasiraju kroz obrazovanje, vjerske institucije, društvene mreže i medije.
- Ako se ovakvi narativi nastave, postoji realna opasnost da mladi budu formirani na osnovu propagande, a ne istorijskih činjenica. Pritisak za uvođenje vjeronauke u škole nije slučajan - kaže Banović.
<h2>Devalvacija vrijednosti</h2>
Govoreći o stanju u društvu, on ističe da je antifašizam kao civilizacijska vrijednost marginalizovan, a da se sada sistematski pokušava uniziti.
- Dodjeljivanje Trinaestojulske nagrade onima koji otvoreno negiraju crnogorski identitet i antifašističke vrijednosti jasno pokazuje u kojem pravcu ide taj proces - kaže Banović.
<h2>Očekivane dezinformacije</h2>
Na pitanje kakvi narativi bi mogli dominirati u narednom periodu, Banović odgovara:
- Očekujem nastavak rehabilitacije četnika, relativizaciju zločina, negiranje genocida u Srebrenici, te tvrdnje da Crna Gora nije država već tvorevina komunizma. Sve to vodi ka stvaranju narativa da crnogorski identitet ne postoji - zaključuje Banović.

Banović: SPC ima ključnu ulogu u zatiranju antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori

Tekst ''U Srebrenici nije bilo genocida. Evo zašto'', objavljen na neregistrovanom proruskom i prosrpskom portalu IN4S, predstavlja primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa, usmjerenog na osporavanje međunarodno utvrđene činjenice da se u Srebrenici jula 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima kako su to potvrdile presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju &nbsp;i Međunarodnog suda pravde, upozoravaju u najnovijoj &nbsp;analizi iz Digitalnog forenzičkog centra.
U analizi o kontinuiranom negiranju genocida u Srebrenici, prisutnom u medijskom javnom diskursu, čega je ovaj tekst primjer, iz DFC-a naglašavaju da se koriste manipulacije u cilju delegitimizacije međunarodnih presuda, relativizacije zločina i preoblikovanja istorijske stvarnosti u okviru teorija zavjere.
- Takvo izvještavanje direktno je suprotno međunarodnim normama i zvaničnim stavovima Crne Gore koja je kroz više dokumenata jasno definisala svoj odnos prema genocidu u Srebrenici. Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine, zvanično je priznato da se u Srebrenici dogodio genocid. Rezolucija osuđuje poricanje genocida, zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i izražava saučešće žrtvama. Deklaracijom iz 2009. godine, Crna Gora je prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta iz iste godine, kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanjem za Rezoluciju o Srebrenici Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i potvrđuje pravna kvalifikacija genocida, Crna Gora je dodatno učvrstila svoje međunarodne obaveze po tom pitanju- podsjećaju iz DFC-a.
U tom kontekstu, ističu iz Digitalnog forenzičkog centra, širenje sadržaja koji otvoreno negira genocid direktno je suprotno međunarodnim pravnim obavezama koje Crna Gora ima kao članica Ujedinjenih nacija, kao i obavezama koje je preuzela sopstvenim zakonodavnim aktima.
- Tekst neregistrovanog portala IN4S je primjer organizovanog istorijskog revizionizma, koji ima za cilj da preoblikuje kolektivno pamćenje i poništi međunarodno priznate činjenice. U vremenu kada se na globalnom nivou vodi borba protiv sve češćih pokušaja revizije istorije, ključno je da se medijski prostor zaštiti od štetnih i netačnih narativa koji služe relativizaciji genocida, podsticanju međuetničkih tenzija u regionu, rušenju poverenja u pravdu i narušavanju dostojanstva žrtva- navode iz DFC.
Iz Digitalnog forenzičkog centra posebno su zabrinuti zbog činjenice da se sporni tekst nalazi na portalu koji nije registrovan u skladu sa novim Zakonom o medijima.
- Zakonski rok od godinu dana za registraciju portala je istekao, a Ministarstvo kulture i medija još uvijek nema uspostavljen registar medija u skladu sa novom zakonskom regulativom- zaključuju u analizi iz DFC.

1250x600

DFC: Tekst "U Srebrenici nije bilo genocida: Evo zašto" sa portala IN4S primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa

DFC: Vlast se, bez obzira na deklarativnu proevropsku retoriku, nije sistemski i strateški suprotstavila širenju malignog uticaja

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: digitalni-forenzicki-centar