Ujedinjene nacije uputile su pismo predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima u kome navode sa su zabrinuti zbog mogućnosti da predloženi amandmani na Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je u skupštinskoj proceduri, nisu kompatibilni s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. U dopisu, u koji je Portal ETV imao uvid, a koji potpisuju rezidentni koordinator UN Diego Sorilja i savjetnica UN za ljudska prava (Kancelarija rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori) Anjet Lanting, izražava se zabrinutost zbog mogućnosti postoji nekompatibilnost predloženog akta s članom 21 Medunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je Crna Gora potpisala 2006. godine. Smatraju da predloženi amandmani predviđaju opštu zabranu javnih okupljanja na magistralnim putevima, brzim cestama, autoputevima, regionalnim putevima i graničnim prelazima. - Prema međunarodnom pravu ograničenja korišćenja javnih prostora mogu se nametnuti samo kada takva okupljanja nameću „nesrazmjerno opterećenje”, u kom slučaju vlasti moraju dati detaljno opravdanje za bilo kakva ograničenja. Takva ograničenja ne smiju biti opšte zabrane, mogu se nametati samo u pojedinačnim slučajevima, treba da budu najmanje nametljiva i da budu opravdana u skladu s legitimnim razlozima dozvoljenim u članu 21. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da budu neophodna u demokratskom društvu, srazmjerna i nediskriminatorna - navodi se u dopisu. Ističu i da povećanje novčanih kazni djeluje nepotrebno, nesrazmjerno visoko i može imati odvraćajući učinak, ograničavajući ostvarivanje prava na slobodu okupljanja Kako dodaju, analizu temelje na autoritativnom tumačenju prava na mirno okupljanje Komiteta UN-a za ljudska prava, tijela koje nadgleda primjenu Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ovo tumačenje je utvrđeno u Opštem komentaru Komiteta br. 37 (GC37) na član 21 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) od 17. septembra 2020. godine. - Pored toga, konsultovali smo sudsku praksu i smjernice sistema zaštite ljudskih prava Savjeta Evrope i OEBS-a. Komitet UN za ljudska prava, Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) primijetili su da su okupljanja legitimno korišćenje javnih i drugih prostora i da po svojoj prirodi mogu podrazumijevati određeni nivo poremećaja u svakodnevnom životu. Takvi poremećaji zahtijevaju značajan nivo tolerancije i moraju se prilagoditi - istaknuto je u pismu. Ključna komponenta prava na mirno okupljanja je, kako dodaju, mogućnost organizatora i učesnika da izaberu lokaciju okupljanja. - Komitet za ljudska prava napominje da se „mirna okupljanja u principu mogu održavati u svim prostorima kojima javnost ima pristup (…) kao što su ulice (GC37, stav 55), kao i da „nametanje bilo kakvih ograničenja treba biti vodeno ciljem olakšavanja prava, a ne traženjem nepotrebnih i nesrazmjernih ograničenja istog”. Ograničenja „ne smiju (…) narušavati suštinu prava ili biti usmjerena na obeshrabrivanje učešća u okupljanjima usljed efekta zastrašivanja” (GC 37, stav 36). Komitet naziva „opšta ograničenja mirnih okupljanja (…) pretpostavljeno nesrazmjernim” (GC 37, stav 38)” - citiraju u pismu. Dodaju da je Evropski sud za ljudska prava takođe utvrdio potrebu za „stepenom tolerancije” za ometanje saobraćaja kada se putevi koriste za javna okupljanja. Takvo ometanje, kako su naglasili, ne opravdava miješanje u pravo na mirno okupljanje. - U vezi s krivičnim ili administrativnim sankcijama za organizatore ili učesnike mirnog okupljanja zbog nezakonitog ponašanja, Komitet UN za ljudska prava navodi da takve sankcije moraju biti „srazmjeme, nediskriminatome prirode i ne smije ograničavati ponašanje zaštićeno Paktom”. Konačno, sistem UN preporučuje da izmjene zakona, posebno zakona koji utiču na temeljna prava, budu rezultat smislenog participativnog procesa koji uključuje diskusije sa ključnim zainteresovanim stranama, uključujući civilno društvo - ističu u dopisu. Poručili su i da je sistem UN u Crnoj Gori na raspolaganju da pruži parlamentu bilo kakvu dodatnu podršku koja bi bila od koristi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722150736_667e1518cb3446b704d82e75659589a094a0dfe598a82e635d892b55c32eb60b" data-rendition-name="original" width="486" height="692" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250722150736_072c345eedb7fba9d81446cc4e66caeec51f73d6dce77bbd2d13e8598b6ee037" data-rendition-name="original" width="481" height="693" loading="lazy" alt="Pismo UN-a Mandiću"> </figure>  Osim Mandiću, dokument je dostavljen i šefovima parlamentarnih klubova: Vasiliju Čarapiću (Evropa sad), Andriji Nikoliću (Demokratska partija socijalista), Dejanu Đuroviću (ZBCG – Nova srpska demokratija), Borisu Bogdanoviću (Demokrate), Ameru Smailoviću (Bošnjačka stranka), Milanu Kneževiću (ZBCG – Demokratska narodna partija), Milošu Konataru (Građanski pokret URA), Bogdanu Božoviću (SNP — CIVIS), Borisu Mugoši (Socijaldemokrate Crne Gore), Artanu Čobiju (Albanski forum — Forumi Shqiptar), Adrianu Vuksanoviću (Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative), Jevrosimi Pejović (Poseban klub poslanika) i Iliru Čapuniju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

UN pisale Mandiću: Zabrinuti da amandmani na Zakon o javnom okupljanju nijesu u skladu sa međunarodnim aktima

Saradnja Vlade Crne Gore i Tima Ujedinjenih nacija u zemlji u potpunosti je usklađena sa nacionalnim prioritetima zemlje, prevashodno ispunjenju Agende održivog razvoja i pridruženju Evropskoj uniji, ocijenjeno je na sastanku Nadzornog odbora za praćenje implementacije petogodišnjeg Okvira saradnje UN i Vlade Crne Gore za održivi razvoj 2023-2027, kojim su ko-predsjedavali potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i v.d. rezidentnog koordinatora u Crnoj Gori Dijego Sorilja. Uz zajedničku ocjenu visokog stepena komplementarnosti Agende održivog razvoja i procesa pristupanja Evropskoj uniji, učesnici sastanka su sumirali ključne rezultate ostvarene u prethodnom periodu, kao i planove za 2025. godinu koje Vlada i sistem UN u zemlji zajednički sprovode, u sklopu implementacije strateškog petogodišnjeg Okvira saradnje 2023-2027.&nbsp; Ibrahimović je naglasio značaj snažnog partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i jačanju temelja demokratskog društva u Crnoj Gori.&nbsp; Zahvalio je Kancelariji rezidentnog koordinatora i predstavnicima svih resora i agencija UN na profesionalnom i posvećenom pristupu, uloženim naporima i ostvarenom napretku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052917058_748de8afd8c45731926f89ad9e64a241a34135a1d943bced72359e50b12106db" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Sorilja i Ibrahimović"> <figcaption>Sorilja i Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Rezultati ostvareni tokom 2024. godine predstavljaju čvrst temelj za dalje unapređenje zajedničkog djelovanja - kazao je Ibrahimović. Posebno je istakao opredijeljenost Crne Gore za efikasno i odgovorno multilateralno djelovanje, zasnovano na principima vladavine prava i poštovanju ljudskih prava i sloboda, naglasivši da se „Crna Gora, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih kretanja, zalaže za efikasnije, djelotvornije i transparentnije UN, spremne da odgovore na sve izazove 21. vijeka.“&nbsp; V.d. rezidentnog koordinatora kazao je da je Crna Gora je prepoznata po svom aktivnom članstvu u UN i posvećenosti multilateralizmu.&nbsp; - U današnjem globalnom okruženju obilježenom sukobima i neizvjesnošću, jačanje saradnje među državama je od vitalnog značaja - kazao je Sorilja. On je istakao da se Ujedinjene nacije suočavaju sa ozbiljnom krizom likvidnosti, što zahtijeva transformativno razmišljanje o tome kako i gdje se resursi raspoređuju.&nbsp; - Međunarodna konferencija UN o finansiranju razvoja koja će se održati u Sevilji u julu fokusiraće se na reformu finansijske arhitekture i rješavanje finansijskih izazova kako bi se omogućila hitno potrebna investicija za ostvarivanje Ciljeva održivog razvoja - rekao je Sorilja i podsjetio na strateški dokument UN „Pakt za budućnost”, koji su usvojile država članica na Samitu za budućnost 2024. godine, a koji ima za cilj modernizaciju međunarodne saradnje kako bi se odgovorilo na trenutne realnosti i izazove.&nbsp; Sorilja je istakao snažno partnerstvo Crne Gore i Ujedinjenih nacija, naglasivši da sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030.&nbsp; Petogodišnji plan razvoja - Okvir saradnje UN za održivi razvoj 2023-2027, koji zajednički realizuju 19 agencija UN u zemlji i Vlada Crne Gore u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima, definiše podršku sistema UN u Crnoj Gori u tri strateške oblasti: inkluzivni ekonomski razvoj i održivost životne sredine, razvoj ljudskog kapitala, smanjenje ranjivosti i socijalna inkluzija, socijalna kohezija, upravljanje usmjereno na ljude, vladavina prava i ljudska prava.

Ibrahimović-Sorilja: Nastavak jačanja saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj

Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Crna Gora je posvećena saradnji s Ujedinjenim nacijama i veoma cijeni angažovanje Kancelarije UN, koja kroz usaglašeni programski okvir saradnje s Vladom naše zemlje pruža podršku Crnoj Gori u ispunjavanju reformi na putu pristupanja EU - kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na sastanku s novim privremenim koordinatorom Kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijegom Soriljom.
&nbsp;- Podrška Kancelarije UN je veoma značajna i za postizanje ciljeva održivog razvoja jer su oni u velikoj mjeri usaglašeni sa standarima za članstvo u Evropskoj uniji, što znači da ispunjavanje tih ciljeva znači i napredak Crne Gore na njenom evropskom putu - naglasio je Ivanović.
&nbsp;Ponovio je da Crna Gora ima za cilj da do 2028. godine postrane punopravna članova EU za šta je neophodno jačanje administrativnih kapaciteta, te da računa na podršku sistema Ujedinjenih nacija u oblastima kao što su demokratizacija, vladavina prava, socijalna inkluzija.&nbsp;
Osvrnuo se, kako se navodi u saopštenju, na kandidaturu Crne Gore za nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti UN za period od 2026. do 2027. i istakao da računa na podršku Kancelarije UN promociji i jačanju vidljivosti Crne Gore i njene uloge na globalnom nivou.
&nbsp;- Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Dijego Sorilja saglasio se da je saradnja Ujedinjenih nacija i Vlade Crne Gore blisko usklađena sa procesom pridruživanja Evropskoj uniji i potvrdio opredjeljenje tima UN da ponudi zemlji ekspertize u specifičnim poglavljima procesa pristupanja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Sorilja se, kako dodaju, posebno osvrnuo na značaj Fonda UN za ubrzani razvoj Crne Gore koji za cilj ima objedinjavanje donatorskih sredstava i njihovo usmjerava na inicijative održivog razvoja, sa posebnim fokusom na ranjive grupe.
&nbsp;- Soriljo je potpredsjedniku Ivanoviću prenio uvjeravanje da tim Ujedinjenih nacija u zemlji ostaje otvoren za saradnju i dalju podršku u pozicioniranju Crne Gore na međunarodnom planu - navedeno je u saoštenju.

Ivanović sa Soriljom: Snažna podrška UN-a evropskim integracijama Crne Gore

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: dijego-sorilja