Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (ODT) podiglo je optužnicu protiv J.J. i S.R. iz Pančeva zbog sumnje da su ostavili svoje maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju bez adekvatne medicinske pomoći usljed čega je nastupila smrt.
- Prema navodima optužnice, maloljetno dijete je tog dana, u stanju teškog stepena pothranjenosti i bolesti, ostavljena kod sestre okrivljenog, u njenoj porodičnoj kući gdje je i preminula u noći izmedu 5. i 6. oktobra 2024. godine, u ranim jutarnjim časovima - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
Njima se na teret stavlja krivično djelo kršenje porodičnih obaveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ODT podiglo optužnicu protiv roditelja iz Pančeva: Maloljetno dijete u teškom zdravstvenom stanju ostavili bez adekvatne pomoći

Najmanje petoro ljudi poginulo je juče u Teksasu, nakon što se avion Meksičke mornarice srušio u gustoj magli u blizini Galvestona. Avion je bio u medicinskoj misiji i prevozio je dijete s teškim opekotinama, piše BBC.
Prema podacima sajta za praćenje letova Flight Radar, avion je posljednji put zabilježen u 15.01 po lokalnom vremenu iznad zaliva Galveston. Let je bio organizovan za fondaciju Michou y Mau, koja pruža njegu meksičkoj djeci s teškim opekotinama. Ministarstvo mornarice Meksika saopštilo je da se jedna osoba i dalje vodi kao nestala, dok su dvije spasene žive.
Video-snimak koji je dobila novinska agencija AP prikazuje olupinu aviona u vodi, dok očevici i policajci ulaze u more kako bi pretražili ostatke. Sky Decker, lokalni kapetan jahte, ispričao je da je prevezao dvojicu policajaca do gotovo potopljenog aviona, nakon čega je i sam skočio u vodu i pronašao teško povrijeđenu ženu.
- Povrijeđena se zaista borila za život. Nijesam mogao vjerovati — imala je svega nekoliko centimetara vazdušnog prostora za disanje- rekao je. „Unutra je bilo mlazno gorivo pomiješano s vodom, isparenja su bila izuzetno loša. Zaista se borila za život“, dodao je.
Ranije je Ministarstvo mornarice Meksika saopštilo da su operacije potrage i spašavanja u toku, u koordinaciji s Obalskom stražom SAD-a. Video-snimak načinjen u blizini mjesta nesreće prikazuje spasioce, uključujući ronilački tim, kako rade u gustoj magli.
Fondacija Michou y Mau u objavi na društvenoj mreži X uputila je „najdublje saučešće porodicama žrtava ove tragedije“.

Teksas: Srušio se meksički avion koji je prevozio povrijeđeno dijete, petoro poginulo

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Kaćuša Krsmanović

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da je JPU “Sofija Klikovac” preduzela sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom povodom informacije da su vaspitačice zaposlene u toj ustanovi izolir trakom vezivale dijete za stolicu.
- Kao i u svakom sličnom slučaju do sada, pokrenut je disciplinski postupak kako bi se objektivno i u skladu sa zakonom utvrdile sve okolnosti i detalji ovog slučaja – navedeno je u odgovoru Jakšić-Stojanović na poslaničko pitanje Zoje Bojanić Lalović koje se odnosi na ovaj slučaj.
Bojanić Lalović je pitala koje je konkretne mjere Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preduzelo prema odgovornima, uključujući rukovodioce ustanove, te zašto reakcija njenog resora nije uslijedlla odmah po saznanju za slučaj.
Ministarka je kazala da je ovaj slučaj i predmet interesovanja roditelja, te da su pokrenuti postupci i pred sudom.
Jakšić Stojanović je u pisanom odgovoru istakla da će nakon okončanja postupka, kao i u svim prethodnim slučajevima, javnost biti obaviještena o svim relevantnim činjenicama i ishodu.&nbsp;
Bojanić Lalović je u parlamentu kazala da se njeno pitanje nije odnosilo na to što je uradila ustanova, već Ministarstvo.
- Smatram da su napravljene greške u samoj proceduri. Trebalo je uputiti Prosvjetnoj inspekciji zahtjev da ispita situaciju u vrtiću, organizovati vanredni nadzor jer, koliko znam, to se nije desilo. To je u Vašoj nadležnosti - ocijenila je poslanica DPS-a.
Izostaje, kako kaže, informacije šta se desilo sa djetetom i kako reaguje dalje u grupi.
Jakšić Stojanović je odgovorila da ne želi da iznosi detalje dok se postupak ne okonča ne želi.
- To ne znači da pedagoško-psihološka služba nije uradila svoj dio posla. Imam zapisnik razgovora sa roditeljima, vaspitačicama koji je obavila pedagoškinja. Da sačekamo da vidimo što se desilo, svi su vidjeli da bilo koja situacija koja se dešava u vaspitno-obrazovnim ustanovama da je situacija je mnogo bolja u smislu da se reaguje odmah. Nema zataškavanja slučajeva ili guranja stvari pod tepih - naglasila je Jakšić Stojanović.
M portal je 22. oktobra objavio da su dvije vaspitačice izolir trakom vezivale dječaka za stolicu u vrtiću „Poletarac“, a da su nakon toga premještene u druge vaspitne jedinice i da se suočavaju s mogućnošću otkaza.
Prema informacijama do kojih je došao ovaj medij, vaspitačice su i ranije u pojedinim situacijama postupale mimo pravila struke.
Nakon toga oglasili su se iz JPU “Sofija Klikovac” saopštavajući da je protiv vaspitačica pokrenut disciplinski postupak I da su angažovani svi raspoloživi resursi ustanove i nadležnih službi u cilju rasvjetljavanja ovog događaja.
Na osnovu dosadašnjih saznanja, smatraju da događaj, u formi u kojoj je prikazan, nije zasnovan na činjenicama koje su im dostupne, ali su istakli da i dalje sprovode sve predviđene mjere radi utvrđivanja okolnosti i zaštite djece.
- U saradnji sa našim stručnim službama i u otvorenoj komunikaciji sa roditeljima, svakodnevno radimo na unapređenju sigurnog i podsticajnog okruženja za svu djecu. Naš prioritet ostaje zaštita dobrobiti svakog djeteta i očuvanje povjerenja roditelja u rad ustanove. Molimo javnost i medije za razumijevanje i uzdržanost od donošenja preuranjenih zaključaka, kako bi se postupak sproveo objektivno i u najboljem interesu djece. Istovremeno, upućujemo apel da se ne objavljuju neprovjerene informacije i sadržaji koji mogu nanijeti štetu, ne samo djeci, nego i trećim licima koja nisu dio događaja – poručili su iz ustanove u saopštenju za medije.
<h2>Bez problema se mogu izdati diplome sa završenih 240 kredita</h2>
Na dodatno pitanje Lalović Bojanić koje je postavila na zahtjev studenata, ministarka je rekla da sve visokoobrazovne ustanove mogu bez problema da izdaju diplome sa završenih 240 kredita. Već u ponedjeljak će, kako je rekla, sjesti sa ljudima iz Univerziteta Crne Gore kako bi razgovorom došli do razjašnjenja.
Ona je rekla da usvajanje izmjena Zakona o visokom obrazovanju ne podrazumijeva nikakva podzakonska akta ili pravilnike koje mijenjaju ovaj dio.
- Niti treba da se usvoje podzakonska akte, niti se ona usvajaju u Skupštini, već to radi Ministarstvo. U pitanju je dezinformacija, sješćemo sa ljudima iz Univerziteta da pojasnimo situaciju - kazala je Jakšić Stojanović.

Tamara Klikovac

Jakšić Stojanović o slučaju vezivanja djeteta izolir trakom: Vrtić preduzeo sve mjere; Lalović Bojanić: Napravljene greške u proceduri

Žena sa Novog Zelanda uhapšena je danas nakon što je otkriveno da dvogodišnju djevojčicu zatvorila u kofer i smjestila je u prtljažnik autobusa kojim je putovala.
Policija je pozvana na autobusku stanicu u Kaivaki, 100 kilometara sjeverno od Oklanda, nakon što je vozač autobusa primijetio da se torba pomjera tokom redovne pauze, prenosi Gardijan.
- Kada je vozač otvorio kofer, otkrio je dvogodišnju djevojčicu. Djevojčica je bila vrela na dodir, ali je izgledala fizički nepovrijeđeno - rekao je detektiv Sajmon Harison, prenosi Tanjug.
Detektiv Harison rekao je da je 27-godišnja žena optužena za zlostavljanje i zanemarivanje djeteta.
Harison je dodao da je djevojčica hospitalizovana i podvrgnuta detaljnom medicinskom pregledu.
Policija je navela da su moguće dodatne optužbe i dodala da je obavijestila ministarstvo za djecu Novog Zelanda.

Uhapšena žena sa Novog Zelanda: Putovala s djetetom spakovanim u kofer

Nasilje nad djecom, naročito ono koje se dešava u porodici, ostavlja duboke i dugotrajne posljedice, a djeca često ne dobiju potrebnu zaštitu jer sistem zakazuje, upozorava mr socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin Radičević. Gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, istakla je važnost brze i sistemske reakcije, ali i kontinuirane podrške djeci žrtvama nasilja.
- Jako je bitno da pružimo podršku tom djetetu i da mu pomognemo, ali istovremeno moramo brzo reagovati kako bi dijete bilo sigurno i bezbjedno. Kasnije se mora uključiti cjelokupan sistem da bi se pružila šira podrška i zaštita - poručila je Radičević.
Povodom Međunarodnog dana djece žrtava nasilja, koji se obilježava 4. juna, podsjeća da su brojke u Crnoj Gori alarmantne – prema podacima Centra za socijalni rad, tokom prošle godine bilo je 633 prijave nasilja nad djecom, od kojih se 14 odnosilo na seksualno nasilje nad djevojčicama. Ipak, kako navode iz udruženja Roditelji, riječ je samo o prijavljenim slučajevima – stvarne brojke mogle bi biti znatno veće.
- Slažem se da postoji veliki broj takozvanih ‘tamnih brojki’, odnosno slučajeva koji nikada nisu prijavljeni. Zato je važno da se o nasilju govori stalno – da svi budemo uključeni kako bi djeca dobila adekvatnu zaštitu - &nbsp;kazala je Radičević.
Kako objašnjava, djeca rijetko govore o onome što im se dešava, naročito ako je nasilnik neko iz porodice – najčešće roditelj.
- Zašto djeca ne govore? Zato što vjeruju svom roditelju, koji im je sigurna baza. Zamislite situaciju u kojoj dijete biva povrijeđeno od osobe koja mu treba pružiti ljubav, podršku i sigurnost. Ono ne prestaje da voli tu osobu – ono prestaje da voli sebe. Krivi sebe, osjeća se nesigurno, i teško mu je da priča o tome - objasnila je Radičević.
Kod djece koja su žrtve nasilja, simptomi su često prisutni i kroz promjene u ponašanju, ishrani, spavanju, povlačenje u sebe, pa čak i noćno mokrenje.
Radičević naglašava da roditelj koji vrši nasilje ne može biti zaštita za dijete, već da tu mora reagovati sistem.
- U Crnoj Gori najčešće je riječ o fizičkom nasilju ili ‘kažnjavanju’, što se često doživljava kao vaspitna mjera. Međutim, prisutno je i emocionalno nasilje. Prema istraživanju UNICEF-a, čak 69% djece u Crnoj Gori izloženo je ili fizičkom, ili emocionalnom nasilju - navela je.
Zato, poručuje, podrška mora biti sistemska, sveobuhvatna i brza.
- Jako je važno da dijete bude sigurno, da zna da ga neko vidi, čuje i razumije. Nakon toga, cijeli sistem treba da se uključi kako bi se toj djeci pružila neophodna podrška - zaključila je Ivana Raščanin Radičević.

Radičević: Dijete koje je žrtva nasilja ne mrzi nasilnika – ono počinje da mrzi sebe

Gradski portal, koji je ujedno lokalni podgorički javni servis, danas je objavio da zbog protesta „Kamo śutra“ dijete od pet godina sa temperaturom 40,5 stepeni pola sata nije moglo do Dječije bolnice - a na fotografiji nalaza koja prati tekst se vidi da je prijem u laboratoriju bio u 17 sati i 47 minuta.
Međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković tim povodom se obratio direktoru RTV Podgorica Vladimiru Otaševiću zahtijevajući da mu dostavi objavljeni dokument laboratorijskog nalaza bez zamračenog dijela „vrijeme kreiranja nalaza“.
Đuričković je naglasio i da je jučerašnja blokada trajala od 17.26 do 17.49 - eventualno 17.55 sati.
- Uzimajući u obzir izjavu čitaoca, vjerovatno roditelja, da je u saobraćajnom kolapsu čekao 30 minuta, dolazimo do zaključka da je pomenuto lice u saobraćajnoj koloni čekalo u periodu od 17:12:03 do 17:42:02 - naveo je on dodajući da je bio na pomenutoj, kasnije blokiranoj, raskrsnici u 17.20 i bio svjedok da se u tom trenutku saobraćaj još odvijao nesmetano. Đuričković je dodao i da je informacija objavljena na portalu Gradske televizije opravdano izazvala revolt kod velikog broja sugrađana koji su upoznati s okolnostima i izrazili sumnju u tačnost izvještavanja Gradske televizije.
- Ako ste upoznati sa procedurama i brzinom prijema pacijenata, jasno je da je, uvažavajući hitnost, prethodna procedura prijema i pregleda pacijenta, prije upućivanja na laboratorijsku analizu, morala trajati barem pet do 10 minuta. To ukazuje na dolazak pacijenta u Dječiju bolnicu najranije u 17:42:03 - naveo je Đuričković.
Sumnju u istinitost informacije koju je prenio portal Gradske televizije dodatno, cijeni on, produbljuje činjenica da je pristup Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) moguć iz tri glavna saobraćajna pravca i mnoštva sporednih, okolnih ulica koje se nadovezuju.
- Dok blokada kružnog toka kod Kapital Plaze predstavljala blokadu samo jednog od mnogih sporednih ili okolnih saobraćajnica - dodao je on.
Sumnju u lošu namjeru prilikom izvještavanja Gradske televizije izaziva, cijeni Đuričković, i sam naslov teksta.
- U kojem se odgovornost adresira na neformalnu grupu studenata, iako znamo da je za regulisanje saobraćaja zadužena Uprava policije - ista ona Uprava policije od čijeg rukovodstva, odnosno ministra unutrašnjih poslova, javnost traži moralnu odgovornost - podvukao je on.
Imajući u vidu da su navedene okolnosti i informacije morale biti dostupne novinaru koji je pripremao tekst i odabrao naslov, zaključio je da je kod njega postojala loša namjera ili nedostatak profesionalizma.
- Očekujem da, kao izvršni direktor Gradske TV, iskoristite svoj položaj i uticaj kako bi pribavili sve relevantne informacije i ispitali okolnosti pod kojima je navedeni tekst plasiran. Vjerujem da je Vama, baš kao i meni, na prvom mjestu zdravlje i bezbjednost građana Glavnog grada, ali i etičko i tačno izvještavanje Gradske televizije. Takođe, molim Vas da mi dostavite objavljeni dokument laboratorijskog nalaza bez zamračenog dijela „vrijeme kreiranja nalaza“ - dodao je Đuričković uz napomenu da bi cijenio hitnost u postupanju - kako bi pravovremeno osigurali tačnost informisanja građana putem Gradske TV, ali i apelovali na dodatnu pažnju i odgovornost Uprave policije.&nbsp;

Đuričković tražio Otaševiću da mu dostavi original nalaza na kojem piše kada je kreiran i ispita postupanje novinara

Vođa ronilačkog tima iz Zagreba Dražen Pavlić saopštio je da je za danas, zbog teških vremenskih uslova, obustavljena potraga za djetetom sa kojim je majka danas ušla u rijelu.
- Uslovi &nbsp;su teški i zahtjevni, mrak je. Sava je danas dosta brza, dosta je veliki vodostaj, koji ubrzava tok rijeke Save, tako da bilo je dosta naporno. Imamo svu potrebnu opremu, znači, koristili smo skener podvodni, dronove i naravno reflektore za osvjetljavanje - naglasio je on, a prenosi HRT. 
 
Advokat Milko Križanović potvrdio je Indeksu da ga je angažovala porodica majke, koja je, kako je naveo, u bolnici pod nadzorom policije.&nbsp;
- Zvala me njena porodica s molbom za pravnu pomoć. Ona je pod nadzorom liječnika i policije. Sve su oči sada uprte u potragu. Nemam nikakavih podataka što se tačno dogodilo, ali još vjerujem da će sve ovo imati srećan ishod - rekao je advokat Križanović Indeksu.
Kako su ranije danas izvijestili hrvatski mediji, između Jadranskog i Jankomirskog mosta u Zagrebu brojni pripadnici policije pretražuju Savu kako bi pronašli dijete sa kojim je u rijeku ušla majka.
Dignuti su i dronovi, a na terenu je i HGSS, prenosi Index.
- Danas oko 16.10 u koritu rijeke Save u blizini Jankomirskog mosta, prema navodima, ženska osoba je u rijeku ušla s djetetom u rukama. Njoj je pružena ljekarska pomoć, dok se sprovode intenzivne mjere potrage koja je usmjerena na pronalazak djeteta - objavila je zagrebačka policija.

Zagreb: Zbog loših uslova za danas prekinuta potraga za djetetom sa kojim je majka ušla u rijeku

Z.Š. (33) uhapšen je zbog saobraćajke u kojoj je jutros petogodišnje dijete teško povrijeđeno.
- Naime, na raskrsnici Bulevara Ivana Crnojevića sa ulicom Marka Miljanova u Podgorici dogodila se saobraćajna nezgoda gdje je došlo do kontakta vozila marke „VW Polo“, podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao Z.Š. (33), sa pješakom - djetetom starim pet godina, koje je ovom prilikom zadobilo povrede opasne po život - saoopšteno je iz policije.
Na licu mjesta je izvršen uviđaj, a sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Po njegovom nalogu je Z.Š. i uhapšen i to zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

1250x600

Muškarac uhapšen zbog saobraćajke u kojoj je petogodišnje dijete teško povrijeđeno

Dijete, starosti tri-četiri godine, povrijeđeno je u nezgodi koja se jutros, oko osam sati, dogodila na Bulevaru Ivana Crnojevića u Podgorici, saopšteno je Portalu ETV iz OKC-a.
Do nezgode je došlo kada je automobil udario dijete na ulici.
Maloljetnik je transportovan u Dječiju bolnicu, a nije poznat stepen povreda.
- Ekipa za vršenje uviđaja je na terenu - kazali su nam iz OKC-a.

Podgorica: Autom "pokosio" dijete

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: dijete