Nemam dileme da su motivi za blokadu dva poglavlja politički, a ne tehnički. Iz jednostavnog razloga: da se radilo o neispunjenim kriterijumima, to bi nam bilo saopšteno znatno ranije i bila bi data prilika da se nešto popravi i da se nedostaci otklone. To se nije desilo. Ovdje je riječ o namjeri da se napredak Crne Gore u pregovorima uspori.
To, međutim, ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavlju 11, za koje imamo dva završna mjerila, kao ni u poglavlju 13, za koje takođe imamo dva završna mjerila.&nbsp;
Ni u jednom od nedavno zatvorenih poglavlja nismo ispunili sve kriterijume. Politička je odluka bila i kada smo zatvarali i tada nam je to koristilo, politička je i sada kada smo blokirani, kada nam to šteti i usporava naš već veoma spor put.&nbsp;
Izuzetno je važno da istovremeno razumijemo političku realnost procesa i ubrzamo suštinske reforme – jer samo ta kombinacija može spriječiti dalja usporavanja. Bez tog paralelnog djelovanja, svaka naredna odluka može ponovo biti politička – i ponovo na našu štetu.
Novembarski Izvještaj Evropske komisije - objavljen, dakle, prije samo mjesec dana - je ukazao na niz obaveza u poglavljima 11 i 13, koja pripadaju klasteru 5 „Resursi, poljoprivreda i kohezija“.
Kada je u pitanju poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ Komisija navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene i da Crna Gora naročito treba da intenzivira sprovođenje programa IPARD III i obezbijedi više resursa, naročito kadrovskih. Osim toga navodi se da država mora da ubrza sprovođenje Akcionog plana za usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obezbjeđujući kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i finalizaciju registra vinograda.&nbsp;
Traži se i da se osigura da se aktivnosti i mjere utvrđene u sprovedbenom planu za uspostavljanje agencije za plaćanje i integrisanog sistema upravljanja i kontrole preduzimaju i ispunjavaju u određenim vremenskim okvirima, s posebnim fokusom na ažuriranje sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS) i izradu detaljnih planova za uspostavljanje sistema za nadzor površina. Na kraju, podsjeća se i da su u oblasti borbe protiv korupcije, IPARD tijela obavezna da sprečavaju, otkrivaju i prijavljuju nepravilnosti.
Kada je u pitanju poglavlje 13 „Ribarstvo i akvakultura“, prošlogodišnje preporuke Komisije su takođe samo djelimično sprovedene i ostaju uglavnom važeće. Od Crne Gore je naročito traženo da poveća svoje administrativne, kontrolne i inspekcijske kapacitete, kako je i predviđeno Akcionim planom za jačanje administrativnih, inspekcijskih i kontrolnih kapaciteta usvojenim u julu 2025. godine. U pogledu inspekcija i kontrole, u 2025. godini nije bilo povećanja broja inspektora za ribarstvo, niti povećanja broja zaposlenih u administraciji. U toku su aktivnosti na daljem ažuriranju i unapređenju informacionog sistema za ribarstvo, kao i na obezbjeđivanju neophodne opreme i obuka za inspektore.
Osim toga naglašeno je da je neophodno da se sprovedu Zakon o morskom ribarstvu, Zakon o akvakulturi i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi te nastavi rad na razvoju sekundarnog zakonodavstva (podzakonskih akata i pravilnika) neophodnog do trenutka pristupanja. Konačno, decidno se navodi da nije bilo pomaka u oblasti pomorskog prostornog planiranja.
Iz svega navedenog vidimo da smo za ova dva poglavlja usvojili neke od zakona, strategija i akcionih planova, ali da njihovo sprovođenje gotovo da nije ni započeto, dok administrativni kapaciteti nisu unaprijeđeni. Drugim riječima, usvojene javne politike za poljoprivredu i ribarstvo nisu još zaživjele u praksi.&nbsp;
Sprovođenje svih ovih preporuka je u interesu građana i građanki Crne Gore. Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP) podržava poljoprivrednike i osigurava bezbjednost hrane u Evropi. Pomaže u suočavanju s klimatskim promjenama i održivom upravljanju prirodnim resursima; održava ruralna područja i pejzaže širom EU; održava ruralnu ekonomiju živom promovisanjem radnih mjesta u poljoprivredi, agroprehrambenoj industriji i povezanim sektorima. To zahtijeva snažne sisteme upravljanja i kontrole. Postoje i zajednička pravila EU za tržišne standarde, politiku kvaliteta i organsku poljoprivredu koja je važno ne samo da usvojimo, nego da dosljedno sprovodimo.
Sa druge strane, Zajednička politika u oblasti ribarstva (ZRP) propisuje pravila za upravljanje ribarstvom, štiti žive resurse mora i ograničava uticaj ribarstva na životnu sredinu. To uključuje postavljanje kvota za ulov, upravljanje kapacitetima flote, pravila o kontroli i inspekciji, pravila o tržištima i akvakulturi i podršku za ribarstvo i obalne zajednice. Pored toga, ona podstiče održivu akvakulturu.&nbsp;
Činjenica da je odluka o blokadi dva poglavlja politička ne oslobađa domaće institucije obaveze da ubrzaju ispunjavanje preuzetih obaveza, već upravo suprotno – povećava potrebu za ozbiljnijim i organizovanijim pristupom. Nadležno ministarstvo, pregovaračka struktura i Vlada treba što prije da obavijeste javnost šta je preduzeto da sve navedene preporuke budu realizovane.
Svako odlaganje u ispunjavanju ovih obaveza znači ne samo sporije pregovore, već i gubitak prilika za razvoj ruralnih područja, jačanje prehrambene bezbjednosti i održivo upravljanje morskim resursima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Motivi za blokadu poglavlja su politički, ali to ne znači da smo ispunili sve obaveze u poglavljima

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Zagazili smo u decembar, a još uvijek nema zelenog svjetla ni za jedno od najavljenih pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, ocjenjuje za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Kako napominje, predstavnici vlasti su najavljivali da će čak sedam poglavlja biti zatvoreno do kraja godine.
- Na kraju su, ipak, revidirali svoja obećanja na pet poglavlja (3, 4, 6, 11, 13). Krajnji rok za održavanje međuvladine konferencije je 16. decembar, kada konferencija može biti održana na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Iako se nadam da ćemo uspjeti zatvoriti barem nekoliko poglavlja, otezanje procesa do posljednjeg trenutka nije posljedica birokratije već politička poruka i izraz opreza država članica, nedovoljno uvjerenih oko narednih koraka- naglašava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ističe da odugovlačenje država članica odražava pravo raspoloženje u vezi sa napredovanjem Crne Gore, o čemu percepcije nijesu jedinstvene.
- Nesaglasnost širom EU oko proširenja apsolutno nije novina. Samo laici su predstavljali EU podršku kao monolitnu i unisonu. Jednoglasnost je bilo lakše postići na nižim administrativnim koracima dok je proširenje izgledalo daleko. Kako se cilj približava, rastu sumnje kod država-članica da li su države-kandidatkinje spremne i dovoljno napredovale. Nažalost, vlast u Crnoj Gori ne vodi dovoljno računa da ne daje povoda za sumnju da je uprava potpuno posvećena reformama i evropeizaciji- navodi Bajramspahić.&nbsp;
Podvlači da ova godina nije bila posebno uspješna za Crnu Goru kada su u pitanju pregovori jer je za 11 mjeseci zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje.
- To je nedovoljno. U idealnom scenariju, ako bi zatvorili i pet do kraja godine, i dalje smo pred ogromnim problemom kako zatvoriti 20 ili više sljedeće godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Bajramspahić upozorava kako postoji opasnost da zbog usporavanja pregovora sa Crnom Gorom, anti-EU snage u našoj državi iskoriste priliku da šire anti-EU retoriku.
- Takve demagogije već ne manjka u javnom diskursu, a posebno na desničarskim portalima i na društvenim mrežama. Ono što je posebno zabrinjavajuće i protivno javnom interesu, je da vlasti iskoriste eventualno nezatvaranje pet poglavlja već manji broj njih, otvaranje tema o pravu veta, sadržaju ugovora između Crne Gore i i EU, zaštitnim mehanizmima od novih članica, pitanje „probnog roka“ - da se inate sa EU i odbijaju da sprovode neophodne reforme. To bi bilo pogubno- izričita je Bajramspahić. &nbsp;
Ističe da su članstvo Crne Gore u EU i reforme interes svih koji žive ovdje i koji zaslužuju kvalitetnije uslove za život i funkcionalniju javnu upravu.
- Zbog toga građani i građanke ne treba dodatno da plaćaju eventualne neuspjehe vlasti. Javnost mora da bude budna i da insistira na posvećenosti EU putu, bez obzira na sve složene okolnosti- poručuje sagovornica Antene M.
Kako naglašava, Vlada ne smije da se zanosi da ima ikakav ucjenjivački potencijal prema EU.
- Zaostajanje u pregovorima mora da natjera vlast da radi još više, a ne suprotno. Pregovaračka struktura mora da demonstrira još ubjedljivije rezultate, a ne da se neprestano oslanja na „gledanje kroz prste- kategorična je Bajramspahić.
Podvlači da nije dovoljno laskati sebi da su „obaveze završene“ i da ostalo zavisi od nekog drugog, što uprava, ističe, često radi.
- To najčešće nije tačno i zapravo znači da je EU tražila dodatna pojašnjenja i dokaze o realizaciji mjerila za zatvaranje- ukazuje Bajramspahić.&nbsp;
Kako navodi, umjesto ležerne pozicije i olakog shvatanja pregovora kao da će se završiti sami od sebe - zahvaljujući geopolitici i podršci nekih ali ne svih aktera u EU - neophodno je proaktivno osmišljavati nove reforme koje mogu biti prikazane kao uspjesi koji transformišu zemlju u pozitivnom pravcu.
- Takvih reformi manjka, kao i generalno progresivne atmosfere i zdravog društvenog ambijenta. Ukupna slika stanja u Crnoj Gori mora biti takva da sve države članice budu potpuno uvjerene da naša država neće biti Evropskoj uniji dodatna glavobolja- izričita je građanska aktivistkinja.
Bajramspahić ukazuje kako podozrivost da nove članice djeluju kao „trojanski konji“ nije neutemeljena niti bez osnova.
- Zato Crna Gora mora argumentovano da pokaže da to neće biti. Treba pokazati odgovornost i sprovoditi ireverzibilne reforme, nepovratne, koje će učiniti da demokratske prakse trajno puste korijenje- poručuje sagovornica Antene M.
Smatra da institucije moraju imati preciznu strategiju kako da boljom slikom koju šalju u svijet odgovore na bojazni i nedoumice država članica, kao i aktivno učestvuju sa drugim zainteresovanim stranama u EU, u lobiranju za nastavak politike proširenja.
Koordinacija sa EU akterima koji promovišu proširenje EU, navodi naša sagovornica, izostaje. &nbsp;
- U mnogim evropskim prijestonicama, Crna Gora i Zapadni Balkan nijesu ni među deset vanjskopolitičkih prioriteta. Čak i kada je proširenje u pitanju, Ukrajina i Moldavija, pa donekle i Albanija koja se izborila za svoj momentum, dobijaju mnogo više političke pažnje i podrške. Naravno, za to postoje i razumljivi geostrateški razlozi- podvlači Bajramspahić.&nbsp;
Prema njenim riječima, već nekoliko puta je odgođeno objavljivanje inicijative Evropske komisije „Pregled politika i reformi za pripremu Evropske unije za proširenje“.&nbsp;
- Očekivalo se da će Evropska komisija objaviti ovaj dokument 4. novembra, uz predstavljanje Paketa proširenja za 2025. godinu, ali je na kraju odgođena do nakon prvog Foruma EU o proširenju, koji je održan 18. novembra, kada je objavljivanje ponovo odloženo. Kao razlog se navodi i to da su Paket odbrane i Višegodišnji finansijski okvir 2028-2034. hitniji prioriteti, dok su unutrašnje reforme koje treba da omoguće proširenje na trećem mjestu- pojašnjava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ukazuje da je Crna Gora imala turbulentnu političku godinu i izostanak unutrašnjeg političkog dijaloga po svim pitanjima.
- Sprovedene reforme su ograničenog dometa i izbjegava se sprovođenje novog zakonodavstva. Maligni uticaji i regionalne okolnosti negativno utiču na nju, a ona nema kapacitet da snažnije popravi tempo regionalne dinamike, dok region ostaje zaglavljen u neproduktivnim konfliktima. Uprava i dalje djeluje kao raštimovani orkestar, sa Vladom koja je toliko svjesna svoje dezorjentisanosti da i ne pokušava da se sastane, već funkcioniše preko lajkova na WhatsApp-u. Ukoliko se ne podigne nivo rada na daleko ozbiljniji nivo, prilika koja stvarno postoji, u narednim mjesecima će se topiti- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Turbulencije na rubu proširenja

Poslije neuspjeha u izboru sudija Ustavnog suda, ključno bi bilo da na novim konkursima za sve pozicije u oblasti vladavine prava imamo izuzetne kandidate, one kojima će obnašanje najviših državnih funkcija biti vrhunac bogate karijere, a ne one koji ispunjavaju minimalne kriterijume, ocjenjuje u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
U tom smislu se, kako ističe, nada da će se, uprkos veoma lošim iskustvima kvalitetnih kandidata u dosadašnjim procesima - više izvanrednih ljudi prijaviti na konkurse.
- Jer je opšti društveni interes da institucije iskorače iz trenutnog stanja i daju zamajac finalizovanju pregovora sa Evropskom unijom- podvlači sagovornica Antene M.
Kako naglašava, odgovornost za kreiranje ambijenta koji bi ohrabrio najbolje stručnjake da služe javnom interesu, u neuslovnim institucijama - ali zato što je poseban društveni trenutak, je na vlasti.
- Imamo dva krupna, povezana problema: kako privući kvalitetne ljude i kako privoljeti političke partije, koje preferiraju podobne, a ne izuzetne, da ih stvarno izaberu- ukazuje Bajramspahić.
Najbolji kandidati, navodi sagovornica Antene M, nemaju povjerenja da će proces biti fer i najčešće su u pravu.
- Prijava za odgovoran posao ne treba da bude “minsko polje” jer je opšti interes meritokratija, a ne vladavina prosječnih i nezadovoljavajućih- izričita je Bajramspahić.
Ako Crna Gora ne bude društveno afirmisala svoje najkvalitetnije ljude, bez obzira na njihova politička uvjerenja, sagovornica Antene M poručuje da će cijenu lošeg političkog sistema plaćati cijelo društvo.
- Više puta sam upozoravala da će se PES-u obiti o glavu nadmen pristup kojim su pokušavali da proguraju svoje kandidate, uvjereni da ostali nemaju drugu opciju osim da prihvate ono što im se servira. To se potvrdilo, ali ne očekujem da će iko snositi odgovornost. U narednim mjesecima Skupština Crne Gore mora ostati fokusirana na preostala imenovanja, uključujući, ne samo Ustavni sud, već i Sudski i Tužilački savjet- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Nakon neuspjeha u izboru sudija US, ključno ohrabriti izuzetne kandidate da se prijave za pozicije u oblasti vladavine prava

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Antenu M komentarisala je reformski momentum nakon izvještaja Evropske komisije, te samo mjesec uoči završne međuvladine konferencije.
Bajramspahić ocjenjuje da je veoma zabrinjavajuće što mjesec do kraja radne godine, imajući u vidu praznike u Zapadnoj Evropi, Crna Gora još uvijek nema zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog od najavljenih sedam pregovaračkih poglavlja.
- Čak ni za poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“ za koje su najave bile vrlo optimistične, posebno imajući u vidu da se Crna Gora pridružila SEPA (Jedinstvenom području za plaćanje u eurima). To jeste značajan iskorak, ali njime nijesu ispunjene sve obaveze u ovom poglavlju, pa još uvijek nema konačne podrške za zatvaranje- pojašnjava sagovornica Antene M.
Ključni problem je, naglašava Bajramspahić, u tome da ako je izazov sada zatvoriti nekoliko poglavlja, postaje jasno koliko je (ne)realno da ćemo naredne godine zatvoriti 20 ili više poglavlja.
- Istovremeno, Albanija će sjutra, 17. novembra imati sedmu međuvladinu konferenciju na kojoj će otvoriti posljednji neotvoreni klaster. Za samo godinu ova zemlja je uspjela da otvori sva pregovaračka poglavlja. Naredni korak joj je borba za IBAR, nakon čega može da se posveti i dinamičnom zatvaranju poglavlja. Osim političke i strateške, ogromna administrativna i tehnička podrška EU Albaniji je vidljiva i iz činjenice da dok je Crna Gora imala samo jednu međuvladinu konferenciju ove godine, Albaniji će ova biti četvrta 2025. godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Da su poglavlja bila spremna za zatvaranje, podvlači Bajramspahić, i Crna Gora je mogla imati više međuvladinih konferencija ove godine, tokom poljskog i danskog predsjedavanja.
- Sada je trenutak da se vidi da li će naša država pretočiti vrlo dobar izvještaj Evropske komisije u konkretne rezultate ili će sve ostati na političkim izjavama. Samo ako se demonstrira uvjerljivija ozbiljnost i posvećenost, države članice će podržati zatvaranje poglavlja i omogućiti nam održavanje međuvladine konferenciju u decembru, najkasnije 16. decembra, na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Međutim, mora se djelati snažnije u tom pravcu jer je ostalo samo mjesec dana- poručuje Bajramspahić.
Kako ističe, neophodno je da se pokaže državno jedinstvo te da Vlada i Skupština, pozicija i opozicija, podignu pristupne pregovore na viši nivo i zajedničkim radom sagledaju šta se može preduzeti u posljednjem trenutku kako bi se EU uvjerila da Crna Gora treba da nastavi napredak u pregovorima.
- Intervencije bi trebalo da budu fokusirane na mjerila za zatvaranje, tehnička i suštinska pitanja u okviru sedam poglavlja koja figuriraju kao moguća za zatvaranje. Potrebno je sačiniti i priložiti ubjedljiv bilans rezultata u primjeni novih normativnih i strateških rješenja. Međutim, ne treba zanemariti ni pitanja vezana za generalno stanje u zemlji jer ukupan utisak i percepcija često ključno utiču na odluke u evropskim prijestonicama- naglašava sagovornica Antene M.
Ukazuje da je veća budnost i agilnost obaveza svih odgovornih političkih snaga u zemlji.
 
- Ukoliko se propusti prilika i ne postignu rezultati sada, značajno će biti umanjene šanse da naredne godine postignemo tri puta veći uspjeh”. Osim spomenutog poglavlja 4, ostala poglavlja koje je teorijski moguće zatvoriti ove godine su: poglavlje 3 “Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga”, 6 “Privredno pravo, 11 “Poljoprivreda i ruralni razvoj”, 13 “Ribarstvo” i 31 “Zajednička vanjska i bezbjednosna politika” koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Veoma zabrinjavajuće što nemamo zeleno svjetlo za zatvaranje niti jednog pregovaračkog poglavlja

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Nemile scene kojima smo svjedočili sinoć na Zabjelu nijesu iznenađujuće, ali jesu razočaravajuće, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je u emisiji Drugačija radio veza kazala da uz desničarsku vladu, u Crnoj Gori je široko rasprostranjena ksenofobija i islamofobija.
- Kada vi u jednoj zemlji ne sankcionišete huligane koji skandiraju “Nož, žica Podgorica”, kada ne sankcionišete nasilno prekidanje albanskog filma u Podgorici, kada policija prećuti sve to i na neki način zaštiti vinovnike takvih stvari, to nužno vodi kao onome što se desilo sinoć. To što mi vidimo da se ovo pospješuje, da se ohrabruje, da se postiče iz političkih krugova i desničarskih medija ne umanjuje činjenicu da mi imamo objektivno problem sa ksenofobijom i islamofobijom u Crnoj Gori - naglašava Bajramspahić.
Upitana da prokomentariše promptnu najavu premijera Spajića da će ukinuti bezvizvni režim za državljane Turske po hitnom postupku, Bajramspahić odgovara da Crna Gora ima desničarsku vladu, te shodno tome, kaže, i premijer preduzima desničarske mjere.
Podržava, navodi, da se uvede vizni režim sa Turskom, koji treba da smanji stepen dolaska turskih državljana u Crnu Goru, ali iz razloga, kako dodaje, jer oni ovdje nijesu bezbjedni.
Podsjeća da je Turska bila na listi od preko 11 država, za koje Crna Gora mora, u skladu sa obavezama iz poglavlja 24, da uskladi viznu politiku sa viznom politikom EU. Međutim, naglašava, to što se počinje od Turske je iz pogrešnih razloga.
- Zato što je ogroman pritisak, primjera radi iz Evropske unije, da se uvede vizni režim za Rusiju, što Vlada u kontinuitetu odbija. I ne samo za Rusiju, za brojne autoritarne države trećeg svijeta, što Vlada takođe odbija. Vlada do sada nije pokazivala apsolutno nikakvu želju da uspostavi sistem koji će omogućiti samo upliv legalnog novca u Crnu Goru, nego je vrlo otvorenih ruku primala prljavi novac i pranje novca širom Crne Gore - ističe sagovornica Drugačije radio veze.
Govoreći o sukobu koalicije ZBCG sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, Bajramspahić je mišljenja su poslanike DF-a najviše iziritirale dvije stvari – žalba u predmetu kolokvijalno nazvanom “državni udar” i to što su tužilaštvo i policija procesuirali bratanića Andrije Mandića.
- Mislim da sa svom ovom unutarpolitičkom dinamikom, sa porastom snage DF-a, DF sve više preuzima poluge vlasti i pokazuje svojim partnerima koliku ima moć i da mu niko od partnera neće stati na crtu i suprotstaviti se kada preduzimaju autoritarne mjere. I mislim da to jako rezonira sa njihovim biračkim tijelom koji žele da vide takav DF, koji su i glasali za DF zato što je takav, sa autoritarnim tendencijama, sa bezobzirnošću prema zakonu, prema Ustavu, tako da je to za njih poprilično profitabilno - ističe Bajramspahić.
<h2>Institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine</h2>
Da li Mandić mari za to šta će reći Brisel o njegovom ponašanju ćemo, kaže Bajramspahić, vidjeti prilikom izmjena tužilačkih zakona.
- Svaka izmjena u vezi sa Tužilaštvom bez ozbiljnih konsultacija i odobrenja Evropske komisije i Venecijanske komisije može ozbiljno da blokira pregovore u poglavljima 23 i 24. Dakle, ako se krene sa tim scenarijom, to će biti siguran pokazatelj apsolutne nezainteresovanosti da završavamo pregovore. Dakle, to je crno na bijelo. Tu nema sivog. Dakle, ako će se to desiti, onda možemo biti potpuno sigurni da je Vlada odlučila da ne nastavljamo pregovore - tvrdi Bajramspahić.
Sve što se trenutno dešava u Crnoj Gori su stvari koje odavno postoje u društvu, a sada su dobile svoj politički izraz, kaže Bajramspahić i dodaje da je za državu ključna pravilna raspodjela vlasti.
- Ravnoteža između institucija koja će onemogućiti pravo jačeg u bilo kojoj instituciji. A to je ono što nismo postigli, jer zbog ogromne politizacije javne uprave sve institucije se pretvaraju u batine vladajuće većine. Umjesto toga, adekvatna podjela između njih koja bi dala veće mogućnosti za svaku opoziciju, i onu prošlu i ovu sadašnju, dovela bi taj sistem u ravnotežu, zbog čega su nam izuzetno važne nezavisne institucije - poručuje sagovornica Antene M.

1250x600

1084x550

Bajramspahić: Kada ne sankcionišete skandiranje „Nož, žica, Srebrenica“ i prekid albanskog filma, to vodi dešavanjima od sinoć

Posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen jeste izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela. Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU – kazala je za Pobjedu Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, politikološkinja specijalizovana za evropske studije.
Ipak, kako navodi, kurtoazne riječi koje su razmijenjene između visokih funkcionera tokom posjete treba shvatiti kao motivacione.
- Impresioniranost rezultatima ispoljena je i prilikom posjeta našim susjedima, koji, nažalost, imaju i veće probleme od naših, što je najbolji pokazatelj da sve izrečene riječi ne odražavaju realno stanje, ocijenila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je ovu posjetu evropske komesarke pratila konkretna finansijska podrška, navodeći da je Evropska komisija odobrila sredstva za Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, pri čemu naša država, iako i dalje najbliža članstvu, povlači najmanje sredstava.
- Albanija će dobiti svoju prvu isplatu u iznosu od 99,3 miliona eura, od čega će 46,2 miliona biti uplaćeno direktno u državni budžet. Crna Gora će dobiti svoju drugu isplatu od 8,1 milion eura, uključujući 3,8 miliona koji će biti uplaćeni direktno u državni budžet, dok će ostatak biti namijenjen infrastrukturnim projektima preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF-a). I Sjeverna Makedonija će takođe primiti svoju drugu isplatu u iznosu od 16 miliona, od čega će 7,4 miliona eura biti uplaćeno direktno u državni budžet, a ostatak će finansirati infrastrukturne projekte putem WBIF-a, dodala je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, posjeta evropske komesarke Ursule fon der Lajen je izuzetno važna za napredak Zapadnog Balkana i jačanje veza između regiona i Brisela.
- Sve inicijative kojima se produbljuje integracija regiona u Evropsku uniju su korisne i mogu pomoći da se evropski standard života prelije i u ovaj dio Evrope. Finansijska podrška koja je pratila posjetu, najava smanjenja roaming troškova, integracija u evropske digitalne i finansijske tokove omogućiće da građani i građanke Crne Gore osjete konkretne prednosti članstva u EU, ocijenila je naša sagovornica.
Bajramspahić je dodala da ukupan iznos koji su povukle Crna Gora i Sjeverna Makedonija, iznosi 18,3 miliona eura za nas i 25 miliona eura za Sjevernu Makedoniju, što je do pet puta manje od Albanije.
- Kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori, predsjednica EK je izrazila optimističke poruke - ali uz određenu dozu opreza, smatra ona i kao zanimljivo ističe navode Fon der Lajen koja je rekla da „Evropa vidi volju Crne Gore da ponovo bude predvodnik regiona u reformama“.
U tim riječima, prema ocjeni Bajramspahić, nalazi se i „možda i najvažnija izjava i potvrda onoga što već znamo, a to je da je evidentno da Crna Gora u konkretnim tematskim oblastima sve više zaostaje i gubi poziciju predvodnika“.
- Produbljuje se jaz između forme i suštine i Crna Gora ne koristi dovoljno priliku da dostigne ekonomsku, socijalnu i institucionalnu konvergenciju sa EU. Naša država izuzetno zaostaje kada je u pitanju zaštita okoline, obrazovanje, ekonomija i infrastruktura. To znači da bez pravih reformi čak i kao članica EU, bila bi u mnogim oblastima decenijama iza zemalja članica. Drugim riječima, pravi posao i dalje čeka da bude obavljen i ne može biti zamaskiran ispraznim frazama, ističe Bajramspahić.
Kako kaže, vlast se više upire da se provuče kroz „iglene uši“ nego da strateški iskoristi priliku za članstvo.
- Nije iznenađenje što se smanjuje podrška građana članstvu, budući da građani ne mogu da razumiju da napredujemo u pristupnim pregovorima a da je država u ovakvom stanju u kakvom jeste. To dovodi do razočaranja i do prevelikog raskoraka između obećanja o evropskom snu i svega što sada vidimo, obrazložila je Bajramspahić.
Ona ukazuje na činjenicu da iako su se iz vlasti trudili da dobiju potvrdu od EU da će započeti izrada Ugovora o pristupanju, još to nijesu uspjeli.
- Međutim, državni je interes Crne Gore da to bude što prije i u tom smislu svi društveni akteri treba da se zalažu da Radna grupa EU što prije počne sa radom i to tokom tekućeg, danskog predsjedavanja, ističe naša sagovornica.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ponovo u trci sa vremenom kada je u pitanju zatvaranje poglavlja.
- Ostalo je još oko dva mjeseca da ispunimo objavljeni cilj da se do kraja godine zatvori pet ili šest poglavlja, daju se različite najave od strane predstavnika vlasti. U ovom trenutku, pozitivne su vijesti samo oko jednog poglavlja u okviru kojeg su ispunjene tehničke obaveze za zatvaranje. Razgovara se, dakle, o šest pregovaračkih poglavlja, a to su: Poglavlje 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 - Privredno pravo, Poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Poglavlje 13 - Ribarstvo i Poglavlje 31 - Zajednička vanjska i bezbjednosna politika, koje je blokirano zbog namjernog izazivanja sporova sa Hrvatskom - podsjetila je ona i istakla da „bi bilo izuzetno važno ako bismo uspjeli da zatvorimo sva navedena poglavlja jer za narednu godinu u tom slučaju ostaje čak 20 pregovarački poglavlja, što je za slabe administrativne kapacitete naše javne uprave ogroman izazov“.
Sa druge strane, kako navodi, puni društveni kapaciteti nijesu stavljeni u pogon u cilju postizanja ovog cilja i da to usporava procese.&nbsp;
- Bolju sliku o svemu ćemo imati nakon objave godišnjih izvještaja Evropske komisije koji je najavljen za 4. novembar - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Crna Gora gubi poziciju predvodnika u integracijama

Nakon puna tri mjeseca od kako smo pokrenuli inicijativu za oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, nadam se da se ova sramna epizoda uskoro završava, ističe u izjavi za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić povodom sjutrašnje sjednice Skupštine opštine Bijelo Polje.
Kako naglašava, iako je potpuno bespotrebno izgubljeno vrijeme i nesvrsishodno prebacivana odgovornost sa javne ustanove na Skupštinu opštine, Bajramspahić očekuje da se prestane sa daljim prolongiranjem završetka ovog postupka.
- Kao što su nevladine organizacije i građanske aktivistkinje od prvog dana tvrdile: nagradu treba da oduzme institucija koja je i daje, a ne Opština - podvlači sagovornica Antene M.
Političarima je, ukazuje, trebalo tri mjeseca da dođu do istog zaključka.
- Bez obzira na odugovlačenje, očekujem od Savjeta javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” da pokaže integritet i odlučnost i odbaci zločinačke vrijednosti koje Karadžić simbolizuje - navodi Bajramspahić.
Ističe da kultura ne smije da slavi zločince i da priprema teren za nove zločine.
- Ne treba zaboraviti da se u zlom vremenu dogodilo sve što se dogodilo, ali treba na svakom koraku demonstrirati da današnja Crna Gora odbija da joj ideal budu ideolozi i počinioci zvijerskih ubistava dojučerašnjih komšija i prijatelja - izričita je građanska aktivistkinja.
Kako poručuje, Bijelo Polje mora da skine sa sebe teret zlodjela Radovana Karadžića i prestane da bude talac antiheroja i promašenih politika.
Oduzimanjem nagrade, dodaje Bajramspahić, priznaje se patnja žrtava.
- Posebno je za žaljenje što se situacija u Crnoj Gori tokom posljednja tri mjeseca neprestano pogoršavala. Svakodnevno se sprovode politike netrpeljivosti i podsticanja neprijateljstva - kategorična je sagovornica Antene M.
Podsjeća da je, nakon njihove inicijative za oduzimanje nagrade, kompromitovano i najveće državno priznanje.
- Javno je porican genocid u Srebrenici, ponovo je pokrenuto imenovanje ulica po Pavlu Bulatoviću, odgovornom za ratni zločin deportacije i po Darku Vlahoviću, koji je jurišao na Hrvatsku i nesretno stradao. Podignut je spomenik četniku Pavlu Đurišiću, poznatom po najkrvavijim masakrima - napominje Bajramspahić.
Kako naglašava, spomenik i dalje nezakonito stoji u crkvi uz podršku državnih organa koji to, kaže Bajramspahić, pasivno posmatraju i time saučestvuju.
- U određenim medijima pod kontrolom aktuelne vlasti je intenzivirano promovisanje rehabilitacije četnika i organizuju se promocije knjiga četničke propagande u javnim ustanovama, uz prećutnu saglasnost “građanskih” partija na vlasti. Prekinuta je javna projekcija filma albanskog reditelja. I sada čekamo podizanje spomenika ubici Hrvata, da bismo ponovo zablokirali pristupne pregovore sa EU. Ovom spisku sistemskog devastiranja vrijednosti ove zajednice se ne vidi kraj a vlast nije uradila ništa da odbrani građansko društvo - upozorava naša sagovornica.
Ukazuje da, osim što mitologizuju zločine i vrijeđaju žrtve, svi nabrojani koraci imaju za cilj potiranje ravnopravnosti svih građana i građanki Crne Gore i služe za manifestovanje dominacije pobornika Velike Srbije nad svima ostalima.
- Otpor mora da bude glasniji - poručuje Bajramspahić.
Podsjetimo, nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje “Štrpci protiv zaborava” i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, uputili su 26. juna Javnoj ustanovi “Ratkovićeve večeri poezije” inicijativu za oduzimanje nagrade “Risto Ratković” za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja.

Bajramspahić: Odbiti lažne idole, finalizovati proces oduzimanja nagrade Karadžiću

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je porazno koliko dekutantnost napada Demokrata na advokata Veselina Radulovića i izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević nije iznenađenje, već nešto što se ponavlja i što je, kako kaže, postalo manir vladanja „novih“ vlasti.
– Ne treba misliti da je ovo stanovište samo Demokrata – niti jedna vladajuća partija tokom posljednjih pet godina nije pokazala da prihvata neophodnost postojanja slobodnog društva koje nije megafon vlasti, a kamoli da je dala podstrek za razvoj i napredak. Naprotiv, Crna Gora je došla do tačke kada se postavlja pitanje da li je ovdje dozvoljen pluralizam mišljenja, da li je dozvoljeno praćenje i preispitivanje rada državnih organa, da li postoje političke slobode ili će vladajuće partije prijetnjama i obrušavanjem na neistomišljenike građanima da „utjeruju“ svoje „neupitne“ istine – rekla je Bajramspajić za Antenu M.
Bajramspahić ukazuje da je sektor bezbjednosti bio i ostao autoritarno oruđe u rukama vlasti, zbog čega su se, podvlači, toliko osilili da više nemaju kočnice u zastupanju svog dogmatizma.
– Demokratska i civilna kontrola njegovog rada je bila i ostala mrtvo slovo na papiru – izričita je Bajramspahić.
Kako dodaje, posljednja linija odbrane građana je sudstvo, koje je, naglašava, pod političkim pritiskom „novih“ vlasti i takođe u strahu od njihovih histeričnih napada.
Ukratko, podvlači Bajramspahić, institucije su ostale krhke do nepostojeće, bastioni za zapošljavanje politički podobnih i za podršku onima koji vladaju.
– Ako se predstavnica uticajne nevladine organizacije i poznati advokat suočavaju sa ovakvim izlivima bijesa, zamislite koliku šansu ima građanin, koji nema toliki pristup medijima i međunarodnim organizacijama, da se izbori za svoja prava i suprotstavi nepravdi – upozorava sagovornica Antene M.
Poručuje da je uzalud očekivati da će Ministarstvo pravde i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama reagovati na ovaj agresivni ispad protiv neistomišljenika, iako su, kako ističe, odgovorni za kreiranje podsticajnog ambijenta za rad advokata i NVO.
– U liberalnoj demokratiji, vladajuće strukture su dužne da trpe kritiku i da je razumiju kao mehanizam kontrole, a ne kao neprijateljski akt. Da stvar bude gora, domaće institucije svojom pasivnošću podržavaju gušenje svih kritičkih tonova – kategorična je Bajramspahić.
Kako naglašava, konstruktivan politički dijalog u Crnoj Gori ne postoji ni oko jednog pitanja.
– Vlast u najboljem slučaju ignoriše kritike, u lošem scenariju ispoljava ostrašćenu netrpeljivost i pribjegava ad hominem napadima na malobrojne društveno angažovane pojedince koji guraju ovu zemlju naprijed. Politička kultura u Crnoj Gori neće se promijeniti dok institucije ne pokažu da su spremne da štite građane, a ne partije, ali još uvijek nema naznaka da se ide u tom pravcu – zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Degutantni napadi postali manir vladanja novih vlasti

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Tag: dina-bajramspahic