U novom izdanju emisije Vikend popodne na Televiziji E donosimo aktuelne i inspirativne teme koje se tiču svakodnevice ali i budućnosti. 
Govorimo o vještačkoj inteligenciji i način na koji mijenja naš život, biznis i način rada, te da li predstavlja prijetnju ili priliku za ljudsku radnu snagu. 
Analiziramo koliko je diplomatija važna za jednu državu i kakvu ulogu ima u savremenim globalnim odnosima. 
Donosimo i ekonomske prognoze: kakva nas 2026. godina očekuje u ekonomskom smislu i šta to znači za građane i tržište rada. 
Za sam kraj, opuštamo se uz ukusne i kreativne recepte koje priprema Sandra Manojlović. 
Kao i svakog vikenda, pratite nas od 17 sati na Televiziji E!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne: Kako nam vještačka inteligencija mijenja život, kakve su ekonomske prognoze za 2026...

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da je samit Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci imao i svijetle i tamne strane. On je za ARD govorio o narednim koracima na putu ka miru u Ukrajini, kao i o ulozi Evrope.
Odgovarajući na pitanje novinarke u emisiji njemačkog javnog servisa ARD Brennpunkt („U žiži“) – kako je reagovao „na slike sa kojima se Evropa probudila: crveni tepih i dodvoravanje zagovorniku rata“, Merc je rekao, kako prenosi Dojče vele, da je to bio „raskošan protokol. Štampa u Rusiji slavi. Malo manje bi bilo sasvim dovoljno“.
Novinarka je potom primijetila da, „osim toga što je Putinu dignuta cijena, na ovom samitu nije bilo dogovora bez Ukrajine. Vi ste se za to lično borili posljednjih dana. Ali više se ne govori o primirju. Tramp i Putin govore samo o mirovnom sporazumu. To znači da Putin može i dalje da bombarduje dok ne dobije ono što želi. Nastavio je da bombarduje Kijev i tokom razgovora na Aljasci, i to je samo po sebi veoma drsko. Ali to pokazuje koliko se u ovom trenutku osjeća sigurnim“, naveo je Merc.
Uprkos tome, dodao je da je bilo i svijetlih i tamnih strana, rezimirajući samit američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina u Ankoridžu.
<h2>„Dobro i loše“ na samitu</h2>
- Dobro je to što Tramp Putinu nije učinio nikakve ustupke kada je riječ o ukrajinskoj teritoriji - naveo je on. To je, kako je rekao, bila „veoma kritična tačka“ u razgovorima Evropljana i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sa Trampom uoči samita.
Za Merca je „pozitivno iznenađenje“ američka spremnost na bezbjednosne garancije za napadnutu Ukrajinu - zajedno sa Evropljanima, i to i nakon završetka rata.
To, kako kaže, nije rečeno na konferenciji za medije, već u razgovorima saveznika sa Trampom nakon samita.
- Amerika ostaje uz nas i poslije rata. Smatram da je to izuzetno važno - naglasio je Merc.
Na pitanje kako je lično doživio Trampa tokom video-uključenja sa Zelenskim i Evropljanima poslije susreta s Putinom, Merc je odgovorio da je američki predsjednik bio „veoma zadovoljan sobom“.
Čak i u avionu za Aljasku, Tramp je izjavio da je primirje „najvažnija stvar“. Sada, međutim, smatra da treba ići dalje - do sveobuhvatnog mirovnog sporazuma - i to u što kraćem roku.
- To sada treba vrlo pažljivo pratiti - ocijenio je Merc.
<h2>Zelenski sjutra u Vašingtonu</h2>
Sljedeći korak je već u ponedjeljak u Vašingtonu – sastanak Trampa i Zelenskog. Merc je kazao da se nada da će razgovor biti na „veoma visokom nivou“ i za ukrajinskog predsjednika.
Na samitu je, prema njegovim riječima, dogovoren i trilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i Putina, koji bi trebalo da se održi uskoro.
- Mnogo toga ostaje otvoreno. Ali ipak - razgovori su počeli. I to je dobra vijest. Mi to podržavamo - rekao je Merc.
On je naglasio da Njemačka i Evropa ostaju u „tesnoj vezi sa Kijevom“, te da su neposredno prije samita razgovarali sa Trampom. Još jedna dobra vijest, dodao je, jeste da američki predsjednik „nije odbacio nijednu od tačaka koje su tada postavljene“.
- Dobro smo usaglašeni. Tramp se kreće u okviru onoga o čemu smo razgovarali. To je dobar napredak, uprkos ponekim uznemirujućim slikama - naveo je Merc.
<h2>„Više diplomatije skoro da nije moguće“</h2>
Njemački kancelar je istakao da mu je „veoma važno da Evropa govori jednim glasom“.
- To smo postigli. Evropa treba da nastavi da priprema stvari zajedno sa Amerikancima. I to nam, do sada, uspijeva. Prije svega - ne smije biti teritorijalnih ustupaka od strane Ukrajine prije nego što se postigne mirovni sporazum. A taj sporazum je trenutak kada bi bezbjednosne garancije morale da stupe na snagu - objasnio je Merc.
Dodao je da „ima još mnogo posla“, ali da vjeruje da će zajedničkim snagama uspjeti.
Osvrnuo se i na današnji dogovor saveznika „koalicije voljnih“ da treba uraditi još više. Na pitanje kako bi to konkretno izgledalo, odgovorio je da se naprije radi o diplomatiji.
- Više diplomatije nego proteklih dana zaista nije moguće. Ali, to znači i spremnost za nove sankcije, održavanje postojećih i nastavak vojne podrške Ukrajini - istakao je on.
Na kraju je zaključio da, čak i poslije eventualnog mirovnog sporazuma, „Evropa mora konačno da odraste i postane sposobna za odbranu“ - kako bi mir i sloboda na kontinentu bili dugoročno obezbijeđeni, bez stalnog oslanjanja na američku pomoć.

Merc: Sastanak Trampa i Putina imao i svijetlih i tamnih tačaka

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost imenovanja republikanskog senatora Floride Marka Rubija za državnog sekretara, prenio je sinoć list Njujork tajms pozivajući se na Trampovo okruženje.
Rubio, senator kubanskog porijekla, potpredsjednik senatskog komiteta za obavještajne poslove, ranije je pomenut da bude potpredsjednik SAD.
Njujork tajms dodaje da bi Tramp ipak „mogao da promijeni stav u posljednjem trenutku“.
Tramp je pobijedio na predsjedničkim izborima održanim 5. novembra.

Njujork tajms: Tramp planira da izabere Marka Rubija za šefa diplomatije

Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) je prva institucija koju su avgustovci srušili do temelja, gotovo odmah nakon 4. decembra 2020. godine i izglasavanja Zdravkove vlade - ocijenio je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
Diplomatija je, poručuje on, do te mjere razorena da ni nakon četiri godine parlamentarna većina u svim svojim oblicima nije u stanju imenovati ambasadore - a kamoli, kako je dodao, voditi vanjsku politiku. 
 
- Na međunarodnoj sceni prepoznati smo kao satelit Beograda, država sa proruskim vladajućim strukturama i ničija zemlja. U EU smo prepoznati kao društvo koje treba hraniti optimizmom kako, suočeno sa svojim odrazom u ogledalu, ne bi izvršilo kolektivno samoubistvo - naveo je Đuričković. 
 
Smatra da Ministarstvo vanjskih poslova danas nije ništa drugo do „puka adresa za prijem i distribuciju pošte, uz povremenu ulogu turoperatora za potrebe oslobodilaca“.
- Baš kao i Skuština Crne Gore, zgrada Ministarstva vanjskih poslova postala je gomila željeza i betona - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Diplomatija Crne Gore je razorena, zgrada MVP postala je gomila željeza i betona

Policijski službenici Savezne Republike Njemačke uhapsili su turskog državljanina G. M. C. (22), postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo otmica maloljetnika.
Kako su precizirali, u saopštenju Uprave policije, hapšenje je realizovano po potjernici Osnovnog suda od 8. jula.
U odvojenom postupku, službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su na teritoriji te opštine locirali i uhapsili kosovskog državljanina I. A. (45).
- On se traži od organa za sprovođenje zakona Kosova radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju odgodine, koju je izrekao Osnovni sud u Mitrovici, zbog izvršenog krivičnog djela laka tjelesna povreda - navodi se u saopštenju.

U Njemačkoj uhapšen turski državljanin: Traži se u Crnoj Gori zbog otmice maloljetnika

Frankfurtski aerodrom otkazao je danas više od sto letova zbog snježnih padavina i poledice.
Otkazana su 102 leta od ukupno 1.052 koja su zakazana za danas, prenosi Rojters.
Broj otkazanih letova možda će biti povećan tokom dana, saopštio je Frankfurtski aerodrom, navodeći da je poremećaj saobraćaja za sada planiran do 11 sati po lokalnom vremenu.

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Manipulativni pokušaj direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi, kazali su u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP). U DNP-u su rekli da Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta, te, kako kažu u toj partiji, nemaju dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu.&nbsp; Jedina istina od koje bježi Šćepanović je, tvrde z DNP-u, da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.&nbsp; - Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika - naglašeno je u saopštenju DNP-a. Dokaz za to je, kako navode, službena zabilješka koju je DNP priložio uz reagovanja, a koja, tvrde, u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5" data-rendition-name="original" width="1079" height="1260" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688" data-rendition-name="original" width="1079" height="1586" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  - Čitava Crna Gora je vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore, da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada. Izgleda je odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna. To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi - naglašeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  U DNP-u navode da ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića. - Princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći. Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više &nbsp;„usmen“ nego što je pismen - poručeno je u saopštenju DNP-a.

Tag: diplomatija