Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, odnosno Direktoratu za inspekcijski nadzor trebalo je skoro mjesec da odgovore na pitanja Portala ETV u slučaju „divlje gradnje“ u Tivtu, u naselju Seljanovo, đe je komunalna inspektorka Nataša Samardžić na prizemnoj kući nadogradila sprat i visoko potkrovlje bez dozvole, ali osim potvrde naše informacije da gradi „bez papira“, konkretnog odgovora koje će mjere biti preduzete protiv nje - nema.
- Dana 04. 07. 2025. godine, shodno članu 158 Zakona o izgradnji objekata (Sl. list CG 18/025), istekao je rok za organizaciju inspekcijskog nadzora, te će inspektor – shodno Zakonu i svojim ovlašćenjima – po sticanju uslova nastaviti postupanje, kako u ovom, tako i u drugim predmetima – odgovorili su iz Ministarstva.
Kada će se uslovi steći, nijesu pojasnili, ali su potvrdili da je Samardžić zabranjena gradnja. U međuvremenu, ona je, sagradila to što je planirala, ne obazirući se na zabranu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Ministarstva su nam saopštili da je 20. juna „urbanističko-građevinski inspektor, postupajući po inicijativi, izvršio inspekcijski nadzor u Tivtu, u naselju Seljanovo i tom prilikom konstatovano da se na katastarskoj parceli 501 KO Tivat, opština Tivat, izvode građevinski radovi od strane subjekta nadzora Nataše Samardžić“.
- U trenutku kontrole zatečeno je izvođenje građevinskih radova na način što se vrši dogradnja na I etaži prizemlja dimenzija cca 5x1,8 metara, kao i nadogradnja na II etaži - I sprata, u osnovi nepravilnog oblika, u najdužim dimenzijama cca 11,5x9,3 metra. Na osnovu sačinjenog zapisnika, dana 24. 06. 2025. godine, a na osnovu člana 31 Zakona o izgradnji objekata, donijeto je rješenje o zabrani izvođenja građevinskih radova jer se predmetni objekat gradi bez građevinske dozvole – saopšteno je Portalu ETV.
Nijesu odgovorili na pitanje - koji su mehanizmi da inspektori zaustave „divlju gradnju“, odnosno kada se „divlji graditelj“ ogluši na zabranu gradnje.
Portal ETV objavio je krajem juna da lokalna komunalna inspektorka nadograđuje kuću u Tivtu bez građevinske dozvole, te da se oglušila i o Odluku Opštine Tivat o sezonskoj zabrani izvođenja građevinskih radova koja je stupila na snagu 1. juna.
- Geometri su izašli 9. maja da naprave elaborat za još neizgrađeni sprat i visoko potkrovlje, a 15. maja su počeli da izlivaju ploču. Od miksera nijesam mogla da priđem svojoj kući. Uprkos mnogobrojnim prijavama Komunalnoj policiji Tivat, većinom niko nije izlazio na teren ili, ako bi izašli, obavijestili bi prethodno svoju koleginicu Natašu Samardžić da se radnici sklone, a na tu sumnju nas navodi činjenica da nikada ne bi zatekli radnike na gradilištu. Uvijek bi došli kada oni odu – ispričala je tada za Portal ETV mještanka Ruža Lakonić, koja tvrdi da je Samardžić „djelimično ušla“ i u njeno dvorište.
Iako je dobila nalog za zabranu gradnje Samardžić nije prekidala radove dok kuća nije stavljena „pod krov“, a, prema svjedočenju mještana, komunalna i lokalna policija, nijesu je ometali da gradi, bez obzira što su oni podnosili prijave.
Povremeno bi se pojavili, ali bi desetak minuta prije toga radnici „nestali“ sa građevine i opet bi se došli kad inspektori odu.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat tada su Portalu ETV saopštili da su oni uradili što je u njihovoj nadležnosti u odnosu na zabranu obavljanja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone i novčano kaznili Samardžić.
Zašto se oglušila o sve zabrane za gradnju spornog objekta pokušali smo da dobijemo informaciju i od komunalne inspektorke, a ona nam je zaprijetila tužbom ako se budemo bavili ovom temom?!
A dok su joj inspekcije nalagale zabranu gradnje i pisale prijave Samaržić nije prestajala sa radovima i 19. jula postavljen je i krov na njenoj kući.
Njen primjer jedan je od mnogih koji još jednom pokazuje da su u ovoj zemlji pojedinci iznad zakona i propisai da drsko i bahato zloupotrebljavaju svoje pozicije, jer jasno je - neko je inspketorki Samardžić dao „zeleno svjetlo“ da gradi i ne obazire se na naloge i kazne. Porazno je što će baš ova inspektorka sjutra kazniti nekoga ko ne poštuje zabranu o gradnji i stvaranju buke tokom turističke sezone u Tivtu.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Inspektor će postupiti, ali jednoga dana

Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić, kako smo i najavili, ukrovila je danas popodne kuću koju je „na divlje“ sagradila u tivatskom naselju Seljanovo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FMe7CS95MULg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Uzalud zabrana gradnje koju je naložila Građevinska inspekcija, uzalud kazne Komunalne policije zbog kršenja odluke Opštine Tivat o zabrani gradnje u turističkoj sezoni, koja je stupila na snagu 1. juna, uzalud apeli mještana da institucije stanu na kraj bezobzirnom ponašanju komunalne inspektorke.
Jasno je - neko joj je dao „zeleno svjetlo“ da gradi, iako nema građevinsku dozvolu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 79.3953%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-komunalna-inspektorka-iznad-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je „divlja gradnja“, nijesu odgovorili na pitanja o ovom slučaju.
Iz Komunalne policije ranije su nam saopštili da je u njihovoj nadležnosti jedino da je kazne, što su kažu i učinili, zbog kršenja odluke o zabrani gradnje tokom turističke sezone.
I onda će inspektorka Samardžić da izađe na teren i da kazni nekoga u Tivtu ko eventualno gradi kršeći ovu odluku?!
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-kad-komunalna-inspektorka-gradi-na-divlje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Korisnik društevene mreže Fejsbuk napisao je danas da mu upravo inspektorka Samardžić ne dozvoljava da sagradi ogradu oko imanja, jer nema dozvolu.
A inspektorka Samardžić prijetila je i Portalu ETV kada smo joj tražili izjavu. Napisala je u poruci da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju.
Ipak, nije kriva ona. Krive su institucije koje ćute i ne reaguju.
Građevinska inspekcija koja smatra da je sve što oni treba da učine da zabrane dalju gradnju, pa ako investitro nastavi nije više njihov problem, Komunalna policija koja ne poziva na odgovornost svoju službenicu koja krši zakone i lokalne propise, tužilaštvo koje sve nijemo posmatra...
Drskost, bahatost i beskrupuloznost su, nažalost, danas slika mnogih lokalnih i državnih činovnika, javnih funkcionera, ali i političkih elita. U takvom ambijentu „stradaju“ zakoni i propisi, etički kodeks, a najviše prava građanki i građana ove države. Slučaj komunalne inspektorke Samardžić samo je djelić tog mozaika koji brine svakog odgovornog čovjeka.
Pisali smo da je inspektora komšije u aprilu obavijestila da će da mijenja krov na kući i dogradi visoko potkrovlje, te da ima sve dozvole. Ispostavilo se da ih je obmanula i da je njen graditeljski poduhvat znatno veći, ali i da nema dozvole.

VIDEO: Komunalna inspektorka pokrila kuću koju je sagradila „na divlje“

U Budilniku na Televiziji E govorimo o sve češćoj upotrebi psihoaktivnih supstanci i alkohola među vozačima kao i zabrinjavajućim rezultatima testiranja na drogu tokom vožnje.
Analiziramo koliko se cijeni crnogorski pasoš u svijetu, a bavimo se i problemom divlje gradnje, ali i sve učestalijim nepropisnim parkiranjem u Podgorici.
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, nakon premijere govorimo o predstavi "Violina, daire i pegla".
Predstava donosi komičan susret kultura, sudar sujeta i sukob različitih staleža. Gošća je glumica Žana Gardašević Bulatović.
O nagradi na "Beogradskom proleću" sa pjesmom "Pozovi me" govori pjevačica Lena Kovačević, a uspješan nastup na Gala koncertu „Virtuosos“ u Budimpešti povod je da razgovoramo sa gitaristom Petrom Nikolićem. Tema Srećnog dana je i projekat Masterovski ka EU.

Portal ETV

Budilnik na TV E: Zabrinjavajući rezultati testiranja na drogu tokom vožnje, crnogorski pasoš u svijetu, divlja gradnja...

Osnovno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu u slučaju poslanika i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole.
Osim Dobričanina, u junu 2024. godine prijave su podnijete protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević. Istragom je obuhvaćen i građevinski inspektor Vladimir Rašković.
- Obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva na pitanja Portala ETV.
Dobričanin se sa više osoba tereti za krivična djela povezana sa građenjem stambene zgrade bez dozvole, a Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.
U junu se Uprava policije oglasila saopštenjem, navodeći kako se sumnja da je inspektor Rašković od januara do aprila 2024. godine Dobričaninu i ostalima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.
Takođe, tada su saopštili da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.
O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova ukazujući na okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere.

Marija Žižić

Dobričanina i šest osoba i dalje istražuju zbog divlje gradnje

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: divlja-gradnja