Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da može zamisliti operacije otmica usmjerene protiv stranih lidera, slične nedavnoj američkoj akciji u Venezueli, pri čemu je kao mogući primjer izdvojio njemačkog kancelara Fridriha Merca.
- Otmica neonaciste Merca mogla bi biti odličan obrat u ovom karnevalu događaja - citirala je Medvedeva u nedjelju državna novinska agencija TASS. Medvedev je trenutno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije.
Dodao je da takav scenario nije nerealan.
- Postoje čak i osnove za njegovo krivično gonjenje u Njemačkoj, tako da to ne bi bio nikakav gubitak, posebno jer građani nepotrebno ispaštaju - rekao je Medvedev.
Medvedev, koji je obavljao funkciju predsjednika Rusije od 2008. do 2012. godine, posljednjih godina se profilirao kao jedan od najglasnijih tvrdolinijaša u Kremlju, često upućujući agresivne retoričke napade na Ukrajinu i Zapad.
Takođe je rekao da tvrdnje administracije Donalda Trampa, prema kojima je predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je tokom vikenda otet u vojnoj operaciji Sjedinjenih Američkih Država i odveden u Njujork, nelegitiman, ne izdržavaju ozbiljnu provjeru.
Medvedev se potom osvrnuo na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, navodeći da mu je mandat odavno istekao.
Moskva uporno tvrdi da je Zelenski nelegitiman lider jer izbori nisu održani. Zelenski, međutim, i dalje obavlja dužnost u skladu s Ustavom Ukrajine, koji omogućava produženje predsjedničkog mandata u vrijeme rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Medvedev poručio da bi hapšenje "neonaciste" Merca bio odličan obrat i da nije nerealno

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

Predsjednik Jedinstvene Rusije i zamjenik šefa Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da savezni budžet Rusije i dalje ima karakter budžeta iz ratnog vremena.
-- Budžet nikada nije jednostavan, a sada, budimo iskreni, to je vojni budžet - rekao je Medvedev, govoreći na sastanku sa poslanicima Jedinstvene Rusije o pripremi nacrta budžeta za narednu godinu, prenosi TASS.
Medvedev je ocijenio da su za rješavanje postavljenih zadataka u socijalnoj i drugim sferama potrebna "uravnotežena rješenja koja uzimaju u obzir budžetske mogućnosti".
- Ali, znate, ovaj eufemizam "uravnoteženi budžet" ne bi trebalo da zasijeni ostvarivanje ciljeva koje su postavili šef države i naša stranka. Drugim riječima, zarad imaginarne ravnoteže, ne možemo žrtvovati razvoj zemlje - rekao je Medvedev.
Prema njegovim riječima, ovo je "veoma tanka linija" oko koje će Jedinstvena Rusija morati "mnogo da radi" sa svojim kolegama iz vlade.

Medvedev: Budžet Rusije za 2026. godinu je "vojni budžet"

Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da je naredio da se dvije nuklearne podmornice „pozicioniraju u odgovarajućim regionima“ kao odgovor na „veoma provokativne“ komentare bivšeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.
Tramp je rekao da je djelovao „za svaki slučaj", piše BBC.
- Za slučaj ako su ove glupe i zapaljive izjave više od toga. Riječi su veoma važne i često mogu dovesti do neželjenih posljedica, nadam se da ovo neće biti jedan od tih slučajeva - rekao je on.
Nije naveo gdje su dvije podmornice raspoređene, u skladu sa američkim vojnim protokolom.
Dmitrij Medvedev je nedavno zaprijetio SAD kao odgovor na Trampove ultimatume Moskvi da pristane na prekid vatre u Ukrajini ili će se suočiti sa strogim sankcijama.
Rusija i SAD posjeduju najviše nuklearnog oružja na svijetu.
Tramp nije rekao da li je mislio na podmornice na nuklearni pogon ili na podmornice naoružane nuklearnim oružjem u svojoj objavi na Truth Social.
U objavi, američki predsjednik je napisao: "Na osnovu veoma provokativnih izjava bivšeg predsjednika Rusije, Dmitrija Medvedeva, koji je sada zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, naredio sam da se dvije nuklearne podmornice pozicioniraju u odgovarajućim regionima“.
Tramp i Medvedev su nedavno pokrenuli niz ličnih napada jedan na drugog na društvenim mrežama.
Medvedev je optužio Trampa da igra „igru ultimatuma sa Rusijom“.
U objavi na X, rekao je da je „svaki novi ultimatum prijetnja i korak ka ratu“.
Takođe je ranije u julu opisao Trampov ultimatum kao „teatralan“, rekavši da „Rusiji nije stalo“.
Pišući u četvrtak na Telegramu, Medvedev je upozorio na pretnju „mrtve ruke“ - što su neki vojni analitičari protumačili kao referencu na kodni naziv ruskog sistema za kontrolu nuklearnih udara u znak odmazde.
Tramp je odgovorio na komentare Medvedeva. U četvrtak je Medvedeva opisao kao „neuspjelog bivšeg predsjednika Rusije, koji misli da je još predsjednik“.
Tramp je takođe upozorio Medvedeva da „pazi na svoje riječi“, dodajući da „zalazi na veoma opasnu teritoriju!“

Tramp premjestio dvije nuklearne podmornice zbog komentara Medvedeva

Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev je danas, kao odgovor na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa o tome kako se ruski predsjednik Vladimir Putin "igra vatrom" i da bi se bez njega u Rusiji dogodile "zaista loše stvari“, rekao da je "zaista loša stvar" treći svjetski rat i da bi Tramp "to trebalo da shvati".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.611%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-putin-se-igra-s-vatrom-da-nije-mene-rusija-bi-pretrpjela-ozbiljnu-stetu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Što se tiče Trampovih riječi o Putinovom "igranju vatrom" i "zaista lošim stvarima" koje se dešavaju Rusiji, znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat. Nadam se da Tramp ovo razumije - kazao je Medvedev u objavi na platformi X.
Tramp je ranije danas upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se intenziviranjem napada u Ukrajini "igra vatrom".
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da bi se, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loših. On se igra vatrom - rekao je Tramp u objavi na društvenoj platformi TruthSocial.

Medvedev odgovorio Trampu: Znam samo jednu zaista lošu stvar - treći svjetski rat

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: dmitrij-medvedev