Nakon pisanja Portala ETV o četrnaestogodišnjoj djevojčici koja četiri nedjelje nije primila obaveznu biološku terapiju, stigli su i odgovori menadžmenta Doma zdravlja.
Njihove odgovore prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovori menadžmenta na pitanja novinarke Danijele Jovanović, ETV portal, upućenih 27.oktobra 2025. na zvaničnu adresu Doma zdravlja Glavnog grada:
- Prije svega, menadžment Doma zdravlja Glavnog grada ograđuje se od izjava Zaštitnice prava pacijenata, koje su navedene u tekstu objavljenom na Vašem portalu 25. oktobra 2025. godine. One ne izražavaju stav ustanove, već lične stavove.
Situacija koja je nastala povodom primjene biološke terapije za ovu pacijentkinju zavrijedila je punu pažnju menadžmenta ustanove.
Održani su sastanci sa zaposlenima i uzeta pisana izjašnjenja. Pokrenut je niz procedura u pravnom i stručnom smislu. One su još uvijek u toku i zato ih nećemo komentarisati.
Tačno je da je u oktobru bilo na raspolaganju lijeka Metotreksat – tačnije, od 1. do 27. oktobra dato je ukupno 37 ampula ovog lijeka pacijentima u biološkoj ambulanti.
Ono sa čime građani – naši pacijenti – treba da budu upoznati jeste da se distribucija lijeka ne vrši odjednom za cijeli mjesec, već sukcesivno (postepeno). Čim lijek stigne iz Montefarma u centralnu apoteku Doma zdravlja, obave se kratke neophodne procedure i bez zadržavanja se isti prosleđuje biološkoj ambulanti, u koju lijek dolazi istog dana, a ponekad i sljedećeg, u slučaju da je dostavljanje izvršeno u periodu od 14 do 15 časova prema centralnoj apoteci.
Uvidom u elektronski sistem, 7. oktobra nije bilo lijeka (trenutno) u ambulanti – male količine koje su postojale već su bile aplicirane pacijentima koji su došli prije javljanja ove pacijentkinje toga dana. Nove količine stigle su već 8. oktobra.
Zaposlene sestre u biološkoj ambulanti imale su mogućnost da pozovu majku i obavijeste je o tome, ali to nije urađeno.
Sljedeći put majka se javila (telefonski, prema našim saznanjima) 14. oktobra, sa nalogom koji je sadržao koncentraciju Metotreksata u dozi od 15 mg. U ambulanti je u tom trenutku bio na raspolaganju samo Metotreksat od 20 mg (fabrčki postoje pakovanja od 15 i 20 mg).
Rečeno joj je da pedijatar napiše novi nalog i da dođe 15. oktobra u ambulantu.
Pedijatar je napravio novi nalog, ali majka i dijete nijesu došle jer su nastupile akutne zdravstvene tegobe kod pacijentkinje koje su mogle da odlože primjenu lijeka, o čemu je majka obavijestila zaposlene u biološkoj ambulanti.
Nalog je zatvoren.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-vec-cetvrtu-nedjelju-bez-obavezne-bioloske-terapije-ko-je-odgovoran-za-posljedice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zašto je važno zatvoriti nalog i zašto nalog ne može biti trajan?
Radi javnosti i objektivnog uvida u funkcionisanje sistema, pojašnjavamo da su ljekovi koji dolaze u dom zdravlja kao biološka terapija relativno skupi (cijene pojedinih ljekova su i preko 500 eura po ampuli), te da naša ustanova ima jake i intenzivne kontrole potrošnje ove terapije.
Svaki nalog mora pratiti i vrijeme dolaska pacijenta, tj. ne smije se desiti da nalog dugo ostane otvoren, a pacijent ne dođe da primi terapiju, jer sistem u tom slučaju prikazuje da je lijek utrošen (a zapravo nije). Time bi se stvarale nepotrebne zalihe koje nijesu odraz pravog stanja.
Građani Crne Gore su u prednosti u odnosu na mnoge države Evrope jer su ovi ljekovi obezbijeđeni o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, za razliku od velikog broja evropskih zemalja gdje pacijenti moraju plaćati ili doplaćivati lijek.
Dakle, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje ljekova iz domena biološke terapije – nikako da bi se pacijentu nanijela neprijatnost ili uskratilo njegovo pravo na lijek. Tako je i ovaj nalog od 14. oktobra bio zatvoren jer pacijent nije došao da primi terapiju.
Dana 21. oktobra majka pacijentkinje kontaktirala je zaposlenog u biološkoj ambulanti i obavijestila je da joj je nalog zatvoren. Tog dana medicinska sestra bila je na terenu, tj. u kućnim posjetama u cilju davanja ove terapije teško pokretnim i nepokretnim pacijentima. Druga sestra bila je opravdano odsutna tog dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdjevojcica-iz-podgorice-konacno-primila-terapiju-menadzment-trazi-pismeno-izjasnjenje-odgovornih-sestara&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pacijentkinja je 22. oktobra došla u ambulantu sa nalogom i primila terapiju.
Takođe, uvidom u elektronski sistem, radi upoznavanja sa detaljima ovog slučaja i transparentnosti i preciznosti u odgovoru javnosti, nijesmo pronašli nijedan nalog za ovu pacijentkinju tokom jula i avgusta 2025. godine, iz čega se može zaključiti da se u tom periodu nije javljala za lijek.
U zaključku, ponavljamo da svaki pacijent ima neprikosnoveno pravo da prima propisanu i odobrenu biološku terapiju. Zaposlene u biološkoj ambulanti imaju evidenciju pacijenata i dužnost da ih pozovu čim lijek stigne, ukoliko prethodno nije bio dostupan u ambulanti.
Takođe, njihova je obaveza da eventualno neispravan nalog koji napiše ljekar vrate na ispravku, ali bez vraćanja pacijenta nazad do ljekara, jer pacijent nije odgovoran za neadekvatno napisan nalog. U tom slučaju treba obavijestiti izabranu sestru iz tima ljekara da se nalog odmah koriguje i pacijentu izađe u susret. Ovo je vrlo izvodljivo, naročito za djecu, jer korisnika biološke terapije do 15 godina u našem domu zdravlja ima 15. Isto važi i za odrasle pacijente.
Dakle, sve što se može uraditi da se skrati put pacijentu, naloženo je da se sprovede. Rad u biološkoj ambulanti biće strogo kontrolisan u narednom periodu od strane menadžmenta.
Sa druge strane, želimo da poručimo našim pacijentima da biološka ambulanta na Zlatici radi od 7 do 14 časova svakog radnog dana i da mogu slobodno da pozovu zaposlene na broj 067/632-186 kako bi se informisali o trenutnom stanju ljekova, obavijestili osoblje o eventualnim zdravstvenim tegobama koje bi mogle da odlože primjenu lijeka i dogovorili termin za dolazak.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Nedostatak lijeka je bio trenutan, nalozi se zatvaraju zbog transparentnog prikaza realne potrošnje

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadrzavanje do 72 sata S.O. zbog sumnje da je učinio krivično djelo krađa.
S.O. se sumnjiči da je, 25. jula, u podgoričkom Domu zdravlja u Bloku 5, nakon izlaska doktorke, ušao u ambulantu i iz njene torbe ukrao novčanik.
Kako je saopšteno iz ODT-a Podgorica, u novčaniku su se nalazila lična dokumenta doktorke i bankovne kartice.

Portal ETV

610x380

500x500

400x240

400x203

Podgorica: Doktorki u Domu zdravlja ukrao novčanik

Lijek estradiol, koji je na crnogorskom tržištu dostupan pod nazivom Neofolin, dodat je na listu ljekova koji se mogu distribuirati ka domovima zdravlja, saopšteno je iz Asocijacije Spektra.
Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da je estradiol, čija dostupnost je veoma važna za sve žene koje ga koriste kao terapiju, na listu ljekova dodat na njihovu inicijativu.
Oni su naveli da estradiol koriste i trans žene kojima zdravlje i život zavise od kontinuirane dostupnosti tog lijeka.
Iz Asocijacije Spektra su rekli da su pacijentkinje estradiol do sada mogle da dobiju isključivo u opštim bolnicama, ili Kliničkom centru Crne Gore.
- Ta praksa onemogućavala je pristup terapiji za veliki broj žena, koje su i do dva puta sedmično morale da putuju iz mjesta stanovanja u gradove koji posjeduju opšte bolnice, što nije moguće za veliki broj njih koje žive u teškim ekonomskim uslovima, ili čiji poslodavci nemaju razumijevanja za njihove zdravstvene potrebe - &nbsp;kaže se u saopštenju.
Iz Asocijacije Spektra su podsjetili da je, poslije preko deset godina nestašice i nedostupnosti estradiola, u oktobru to sistemski riješeno, dodajući da se nakon toga javila nova prepreka u vidu dostupnosti tog lijeka isključivo u opštim bolnicama.
- Ovo je pogotovo pogađalo sve one žene koje su suočene sa ekonomskim poteškoćama i nesigurnim radnim mjestima - kazali su iz Asocijacije Spektra.
Iz te NVO su rekli da je nedavno, nakon osam godina javnih apela Asocijacije Spektra i savezničkih organizacija, upozorenja brojnih međunarodnih adresa i inicijative podnijete Ministarstvu zdravlja, Vlada usvojila novu listu ljekova, kojom će se taj lijek distribuirati i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, odnosno domovima zdravlja.
- Na ovaj način problem je riješen, a svako kome je potrebna terapija može je dobiti tako što će izabranom doktoru dostaviti izvještaj od endokrinologa na kojem je propisana injekcija estradiola, a zatim doktor otvoriti nalog za injekciju i trebovati lijek u Domu zdravlja u kojem ordinira - naveli su iz Asocijacije Spektraa.
Kako su pojasnili, potrebno je sačekati par dana kako bi lijek stigao u Dom zdravlja, nakon čega pacijentkinja može primiti lijek.
Iz Asocijacije Spektra su savjetovali pacijentkinje da se Domu zdravlja jave barem sedmicu prije planirane injekcije.

Spektra: Estradiol od sada dostupan i u domovima zdravlja

Mjesec oktobar je mjesec borbe protiv karcinoma dojke, a mi svake godine sprovodimo kampanju koja traje tokom cijelog mjeseca - saopštila je spec. zdravstvene njege Bojana Tomović iz savjetovališta za reproduktivno zdravlje Doma zdravlja u Kolašinu. Kampanja je, napominje ona, počela 5. oktobra i trajaće do kraja mjeseca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241024121020_0f9afb577bc93af9b403fa27e4ac8c49466963be456d8fff400cfd6e068e17cd" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="KL Dom Zdravlja"> </figure>  - Svakog radnog dana od sedam do 15 sati tu smo za naše drage građane u prostorijama Doma zdravlja Kolašin - poručila je Tomović. Do sada su, kaže, odradili 20 ultrazvučnih pregleda u saradnji sa &nbsp;radiologom Dr Aleksandrom Knežević iz Bijelog Polja.&nbsp; - A u saradnji sa IJZCG našim ženama omogućen je mamografski pregled starosne dobi od 40 do 49 godina samo u mjesecu oktobru i od 50 do 72 godine tokom cijele godine kroz skrining program. Do sada je mamografski pregled kroz kampanju ružičastog oktobra odradilo 10 žena - saopštila je Tomović.&nbsp; Interesovanje je, cijeni ona, dosta veće u odnosu na prethodne godine. - Cilj nam je da se građanima podigne svijest o tome koliko su preventivni pregledi bitni za zdravlje svakog pojedinca jer uvijek je bolje spriječiti nego liječiti - istakla je Tomović. Ona je svim damama poručila da nijesu same. - I da smo 365 dana u godini tu za njih a ne samo u oktobru. Bolje da reaguju &nbsp;dok su na vrijeme - zaključila je Tomović.

1250x600

1084x550

Mjesec borbe protiv karcinoma dojke: U Kolašinu više interesovanja za preglede nego ranije

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: dom-zdravlja