U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme državnog praznika 21. i 22. maja, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima: “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”, saopšteno je iz Doma zdravlja.
Rad izabranih doktora za odrasle i djecu tokom prazničnih dana obavljaće se isključivo na punktu “Blok V” u dvije smjene od sedam do 14 i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica.
U ZO “Tuzi” izabrani doktor za odrasle radiće od sedam do 15 sati, a u Opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci” radiće u istom periodu.
Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” radiće od sedam do 21 sat.
- Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu Izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati - navedeno je u saopštenju Doma zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dežurni domovi zdravlja za vrijeme praznika

U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada, za vrijeme predstojećeg vjerskog praznika Vaskrsa, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima vjerskog praznika obavljati isključivo na punktu Blok V, u dvije smjene od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju Podgorice.
- Dok će u zdravstvenom objektu (ZO) Tuzi izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta ZO Golubovci takođe od sedam do 15 sati - navodi se u saopštenju.
Iz DZ Glavnog grada su kazali da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u ZO Blok V raditi od sedam do 21 sat.
Oni su rekli da će jedinica za patronažu raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u ZO Blok V, u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu Izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.
- Povodom praznika Vaskrsa Dom zdravlja Glavnog grada želi svim vjernicima srećan i blagosloven praznik. U duhu praznika, brinimo jedni o drugima i čuvajmo zdravlje - navodi se u saopštenju.

Tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

Institutut za javno zdravlje Crne Gore je od 3. do 9. februara prijavljen i treći smrtni ishod od posljedica obolijevanja od sezonskog gripa, a u ovom periodu registrovano je 59 novooboljelih, prenosi Dan.
Udio pozitivnih uzoraka testiranih na prisustvo virusa gripa je 46,5 odsto. Iz IJZCG ističu da "snažno preporučuju da osobe koje se nisu vakcinisale ove sezone to učine u najkraćem mogućem roku jer su za razvoj antitijela neophodne minimum dvije sedmice".
U periodu pojačanog nadzora nad gripom IJZCG kroz sentinel nadzor na nivou primarne zdravstvene zaštite i bolnica prati i kretanje obolijevanja od infekcija izazvanih respiratornim sincicijalnim virusom (RSV). Udio pozitivnih uzoraka testiranih na RSV bio je 11,3 odsto.
Od početka nadzora nad sezonskim gripom (30. septemabr 2024), zaključno sa 9. februarom ove godine, PCR dijagnostikom izvršena je analiza ukupno 946 uzoraka na prisustvo virusa gripa. Infekcija je potvrđena kod 290 osoba. Kod 221 osobe je potvrđena infekcija virusom gripa tipa A, a kod njih 69 tipa B. U periodu od 30. septembra 2024. godine do 9. februara 2025, registrovana su tri smrtna slučaja povezana sa infekcijom virusa gripa. U pitanju su osobe starosti 83, 72 i 36 godina, a koje nijesu bile vakcinisane vakcinom protiv sezonskog gripa.
Iz Doma zdravlja Podgorica nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa sezonskim gripom.
Iz Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici za "Dan" su kazali da u Urgentnom centru u ovom periodu primjećuju nešto veći priliv pacijenata sa simptomima respiratornih infekcija i gripa. Oni su apelovali, kako kažu, "posebno na starije pacijente, naročito one s hroničnim bolestima, da se obavezno vakcinišu protiv sezonskog gripa, jer na taj način znatno smanjuju rizik od obolijevanja i komplikacija koje ova bolest može izazvati".
– Iako je broj takvih pacijenata unutar očekivanih okvira, za sada ne postoji nikakva alarmantna situacija. Broj respiratornih infekcija, uključujući grip, u potpunosti je u skladu s očekivanjima za ovo doba godine, s obzirom na to da se radi o sezonskim oboljenjima. Testiranja na respiratorne infekcije obavljaju se u Institutu za javno zdravlje, kojem i mi, kao i sve ostale organizacione jedinice KCCG, šaljemo uzorke, kazali su iz KCCG.
Iz Instituta za javno zdravlje kažu da se i u evropskom regionu registruje široko rasprostranjena srednja do visoka aktivnost virusa gripa.
– Podsjećamo da je grip bolest koja je u određenim rizičnim grupama (kao što su osobe uzrasta ≥65 godina, svi hronični bolesnici stariji od šest mjeseci, trudnice, djeca starosti od 6 mjeseci do 5 godina, osobe smještene u kolektivima kao što su domovi za stara lica) češće praćena pojavom komplikacija bolesti i smrtnim ishodom. Stoga je jako važno da se te osobe vakcinišu svake godine. Pored vakcinacije kod osoba u povećanom riziku koje razviju simptome gripa je važna i pravovremena primjena adekvatnih antivirusnih ljekova (bez obzira na vakcinalni status) kao što su ljekovi iz grupe inhibitora neuraminidaze (tamiflu). Ovi ljekovi se primjenjuju isključivo uz recept ljekara nakon procjene odnosa koristi i rizika - objašnjavaju iz IJZCG.
IJZCG je odmah po uočavanju porasta aktivnosti gripa krajem decembra 2024. uputio dopis svim zdravstvenim ustanovama da pooštre kontrolu sprovođenja mjera prevencije i kontrole respiratornih infekcija, uključujući i razmatranje ograničenja posjeta pacijentima.

Pune ordinacije u Podgorici, grip odnio treću žrtvu

U okviru Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice, Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) organizuje dodatne termine za HPV vakcinaciju djevojaka i momaka uzrasta od 19 do 26 godina, kako radnim danima tako i vikendom, od 20. do 26. januara 2025. godine, saopšteno je iz IJZCG-a.&nbsp; IJZCG omogućava HPV vakcinaciju u svojoj ambulanti za imunizacije radnim danima od 15 do 17 sati, kao i vikendom od 8 do 12 sati.&nbsp; Osim toga, higijensko-epidemiološke službe (HES) domova zdravlja širom Crne Gore organizuju vakcinaciju u dodatnim terminima: - Nikšić: 09–13h radnim danima i vikendom, - Pljevlja: 10–12h radnim danima i vikendom, - Bijelo Polje: 07–09h radnim danima, 10–12h vikendom, - Rožaje: 07–15h radnim danima, 08–14h vikendom, - Bar, Herceg Novi i Ulcinj: 12–14h radnim danima (Ulcinj i vikendom 10–12h). Detaljni raspored za sve opštine dostupan je putem telefona HES službi ili na kontakt broju IJZCG (067 086 015). Vakcinacija protiv HPV-a ključni je korak u prevenciji raka grlića materice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121130136_a8be303bf07db5895d8145ce1856ab7c76aa8244539704367f76c01a5e79fcab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121130136_a8be303bf07db5895d8145ce1856ab7c76aa8244539704367f76c01a5e79fcab" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="Termini vakcinacija"> <figcaption>Termini vakcinacija</figcaption> </figure>  Iskoristite priliku da se informišete i zaštitite svoje zdravlje.&nbsp; Za više informacija obratite se putem emaila imunizacije@ijzcg.me ili telefonom na 067 086 815.

1250x600

1084x550

Dodatni termini za HPV vakcinaciju širom Crne Gore od 20. do 26. januara

Najveći broj građana u Crnoj Gori dao je negativan odgovor, kada je riječ o donaciji organa, a kao glavni razlog navode nepovjerenje u zdravstveni sistem, dok bi većina prihvatila donaciju u inostranstvu.
To su podavi iz istraživanj Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, u okviru projekta Informisanost građana Crne Gore o programu transplantacije organa, koje je se sprovodilo u periodu od marta do juna ove godine.&nbsp;
Izabrana doktorka u Domu zdravlja Podgorica, dr Marija Vojvodić, pojasnila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, da zakonska regulativa naznačava da je doniranje organa u svrhu liječenja, od strane mrtve osobe moguće samo ukoliko je lice prethodno, kao punoljetno, radno sposobno i sposobno za rasuđivanje, dalo pristanak kod svog izabranog ljekara.
U Crnoj Gori, kako kaže doktorka, preko 70 ljudi čeka na donaciju organa, ali kod nas interesovanja za doniranje, niti svijesti o značaju ovog čina, nema.
- Deset ljudi čeka pluća, dvadeset lica čeka jetru, preko četrdeset troje odraslih lica čeka bubreg. Situacija sa dječjom populacijom je vrlo loša, jer preko sedmoro djece čeka bubreg, a troje, četvoro djece čeka jetru. To je najbolja činjenica koja govori o tome koliko je donorstvo bitno. Kada je rađeno, prije nekih desetak godina, u Crnoj Gori istraživanje o tome koliko su građani motivisani da doniraju organe, odnosno da budu u samom sistemu donorske kartice, negdje preko 70 posto građana Crne Gore je pokazalo interesovanje, i to je taj afirmativni stav. Međutim, kad te podatke poredimo sa sadašnjim stanjem na terenu nemamo nikakvog razloga da budemo optimistični- izjavila je Vojvodić.
Ona je takođe dio krivice usmjerila i na struku, jer ni sami ljekari ne pominju dovoljno mogućnost učestvovanja u doniranju organa i izrade donorske kartice svojim pacijentima.

Vojvodić: Preko osamdeset osoba čeka doniranje organa

U Domu zdravlja (DZ) Glavnog grada za vrijeme državnog praznika - Njegošev dan građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima Blok V, Tuzi i Zeta, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. 
 
Iz DZ Glavnog grada rekli su da će se rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljati isključivo u punktu Blok V u dvije smjene, od sedam do 14 i od 14 do 21 sat, za teritoriju opštine Podgorica. 
 
Kako su kazali, u zdravstvenom objektu Tuzi izabrani doktor za odrasle radiće od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat Golubovci takođe u tom periodu. 
 
Iz DZ Glavnog grada naveli su da će Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu Blok V raditi od sedam do 21 sat. 
 
- Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima Blok V, od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati - navedeno je u saopštenju.

U Podgorici tokom praznika dežurna tri doma zdravlja

U Domu zdravlja Glavnog grada, za vrijeme držanog praznika – Njegošev dan, 13. i 14. novembra 2024.godine, građanima će se pružati zdravstvena zaštita u objektima “Blok V”, “Tuzi” i “Zeta”.
- Rad izabranih doktora za odrasle i djecu u danima državnog praznika obavljaće se isključivo u punktu “Blok V” u dvije smjene od sedam do 14 časova i od 14 do 21 sat za teritoriju opštine Podgorica, dok će u ZO “Tuzi” izabrani doktor za odrasle raditi od sedam do 15 sati, a u opštini Zeta, zdravstveni objekat “Golubovci”, takođe od sedam do 15 sati - navode iz Doma zdravlja Podgorica. 
Centar za laboratorijsku dijagnostiku u zdravstvenom objektu “Blok V” radiće od sedam do 21 sat.
Jedinica za patronažu će raditi po ustaljenom rasporedu, tako da će se i tokom praznika nalozi primati u zdravstvenim objektima” Blok V” u periodu od sedam do 19 sati, dok će se terapija, po nalogu izabranog doktora, u stanu pacijenata davati svakog dana, od sedam do 19 sati.
- Građankama i građanima Crne Gore Dom zdravlja Glavnog grada želi srećan 13. novembar - Njegošev dan - crnogorski praznik kulture Crne Gore - poručili su iz Doma zdravlja.

Dežurni domovi zdravlja za dane praznika

Dom zdravlja Glavnog grada prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i aktivno radi na njegovoj promociji i podršci građanima. Kroz razne programe, edukativne radionice i kampanje, nastoje podići svijest o mentalnom zdravlju, pružiti podršku osobama sa psihičkim poremećajima i smanjiti stigmu povezanu s ovom temom, navedeno je u saopštenju koje potpisuju šef Centra za mentalno zdravlje, dr Ljubinko Kaluđerović i dipl.socijalna radnica Milena Lazović.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilizaciju podrške mentalnom zdravlju.&nbsp;
Kaluđerović i Lazović navode da se u posljednjim godinama sve više priznaje uloga mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što naglašava potrebu za njegovim uključivanjem u ciljeve održivog razvoja.
Napominju da je depresija jedan od vodećih uzroka invalidnosti, dok anksioznost može značajno smanjiti produktivnost na radnom mjestu.&nbsp;
- Stopa samoubistava takođe raste, a mentalno zdrava osoba ima kapacitet da donosi ispravne odluke, aktivno radi na ostvarenju svojih ciljeva i gradi zdrave odnose s drugima, kao i da se suoči s izazovima života - ističe se u saopštenju.
Ekonomski i socijalni faktori, kako kažu Kaluđerović i Lazović, i dalje imaju značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- U trenutnoj eri, obilježenoj ekonomskom neizvjesnošću, ratnim sukobima i pandemijama, povećava se incidencija psihičkih poremećaja, posebno depresije i anksioznosti. Takođe, raste broj mladih koji koriste psihotropne supstance - dodaju oni u saopštenju.
Kako bi adekvatno odgovorili na izazove s kojima se pojedinci, a time i društvo, suočavaju, ključno je, kažu Kaluđerović i Lazović, raditi na prevenciji psihičkih poremećaja kroz pravovremenu promociju mentalnog zdravlja i edukaciju.
Promocija mentalnog zdravlja, poručuju oni, predstavlja važan dio cjelokupne promocije zdravlja i uključuje aktivnosti koje osiguravaju podržavajuće okruženje za zdrave stilove života, kao i fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ova promocija podrazumijeva i edukativne aktivnosti usmjerene na sve uzraste, počevši od najmlađih, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom uticaju na razvoj društva. Na ovaj dan, važno je naglasiti da zajednički napori zajednice, razvoj empatije, povjerenja i podržavajućih odnosa među ljudima mogu stvoriti uslove za sretnije i (mentalno) zdravije društvo. Kroz razumijevanje i podršku možemo značajno unaprijediti mentalno zdravlje svih članova zajednice - zaključuju Kaluđerović i Lazović.

Prevencija psihičkih poremećaja kroz promociju mentalnog zdravlja i edukaciju

Dom zdravlja Glavnog grada (DZGG) za vikend će, u zdravstvenom objektu Stara Varoš, organizovati vakcinaciju HPV vakcinom bez potrebe za zakazivanjem ili najavom, bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Kako je saopšteno iz DZGG, vakcinacija će se sprovoditi od devet do 13 sati a djevojčice i dječaci sa područja Podgorice, Tuzi i Zete mogu primiti vakcinu HPV vakcinu bez prethodnog pozivanja i zakazivanja.
Navodi se da će se HPV vakcinacija primarno sprovoditi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina.
- U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje nastavlja se aktivna promocija HPV vakcinacije, stoga će se i aktivno pozivati roditelji djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 18 godina - naveli su u saopštenju.
Oni su apelovali na sve roditelje da dovedu djecu na vakcinaciju i time smanje rizik da tokom života obole od raka grlića materice i drugih oboljenja koji se mogu spriječiti HPV vakcinacijom.
- DZGG, u okviru svojih redovnih aktivnosti, sprovodi vakcinaciju tokom cijele godine. Veća dostupnost informacija doprinosi efikasnijoj prevenciji i boljoj zaštiti djece - dodaje se u saopštenju.
Iz DZGG su rekli da nastavljaju i kampanju MMR vakcinom za vakcinisanje dece, kako bi osigurali njihovo zdravlje i zaštitu od ozbiljnih bolesti.

Ovog vikenda HPV vakcinacija bez zakazivanja

Dom zdravlja Glavnog grada organizovaće naredne sedmice radionicu za roditelje i staratelje djece koja nijesu primila sve vakcine iz redovnog kalendara imunizacije.

Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, radionica će biti organizovana u utorak i četvrtak, 17. i 19. septembra, u terminu od 18 sati do 18 sati i 45 minuta, u zdravstvenom objektu Nova Varoš, u savjetovalištu za mlade.

- Cilj radionice je da se dobiju sve potrebne informacije o značaju redovnog vakcinisanja djece i rizika ukoliko se vakcine ne daju pravovremeno ili se odbijaju - kaže se u saopštenju.

Iz Doma zdravlja su apelovali na sve roditelje i staratelje da se odazovu u što većem broju i da razriješe sve dileme koje imaju u vezi sa MMR vakcinom.

- I donesu odluku koja je u najboljem interesu njihovog djeteta, a to je redovna vakcinacija - dodaje se u saopštenju.

Naredne sedmice radionica o značaju redovne vakcinacije

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: dom-zdravlja-podgorica