Lider i odbornik grupe građana “Pokret za Grad” Đorđe Zenović objavio je podatak da je Nacrtom budžeta Opštine Budva za 2026. godinu predviđeno 1.150.000 eura vjerskim zajednicama, od čega samo milion za Mitropoliju crnogorsko-primorsku.
Zenović je ukazao da je 150.000 eura za ostale vjerske organizacije naknadno dodato u budžet.
- Ova stavka u budžetu je za par dana narasla sa milion za još 150.000 eura. To je “kompromis” kojim će DPS, ES i URA podržati budžet. I ovih 150.000 će se razdijeliti na 22 registrovane vjerske organizacije, što znači da će ove tri partije, odnosno koalicije, zarad ostanka u foteljama dignuti ruku da se ostalim vjerskim organizacijama uplati po 6.818,00 eura, a MCP 1.000.000 - naveo je Zenović u Fejsbuk objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 138.6667%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdjordje.zenovic1%2Fposts%2Fpfbid0rBpaaot5RGeovNYe6BSRmZjxsABgXQtNBX64CBdzoLFndpHz1jvo73Qwm5atVfw2l&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ironično naveo da su velika odricanja državotvornih partija, "posebno kad znamo da su zbog vjerskih pitanja izgubili vlast te 2020. godine". 
- Projektno će se ovo sve podržati. Da ne pričamo o njihovim žalopojkama na državni budžet, urušavanje zdravstvenog sistema, nedostatak ljekova i osnovnih medicinskih sredstava, partijska zapošljavanja itd. Nema tu uopšte razlike - naveo je on.
Zenović je ocijenio da se "doslovno raspada".
- Ali srećne vam projektne fotelje, Miloviću i Tičiću, Ivane Vujoviću, Mugoša Borise i Huter Oskare - poručio je Zenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zenović: Za SPC milion, ostalim vjerskim zajednicama ukupno 150.000 eura

Odbornici “Pokreta za Grad” neće više prisustvovati nastavku cirkusa u lokalnom parlamentu u Budvi, niti davati legitimet daljem urušavanju predstavničkog doma - rekao je predstavnik tog pokreta Đorđe Zenović.
Današnja sjednica je, kako je naglasio, obilovala konstantim opstrukcijama i pauzama - za njih je gotova - iako nije ni počela.
- Ove scene građani Budve ne zaslužuju, a agoniji kraja nema, sudeći po ovome što vidimo na početku mandata novog saziva. Sramno - poručio je Zenović.&nbsp;
Pored toga što <a href="https://etv.me/politika/odzic-kandidat-za-predsjednika-budvanskog-parlamenta-odbornici-zbb-demokrata-i-pes-ne-dozvoljavaju-sjednicu">odbornici ZBB, Demokrata i PES ne dozvoljavaju održavanje sjednice</a>, umalo je izbila tuča između predstavnika liste „Za budućnost Budve“ i saveza „Budva naš grad“: u prvom redu Mladena Mikijelja i Nikole Jovanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3518%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fumalo-doslo-do-tuce-predstavnika-liste-za-buducnost-budve-i-saveza-budva-nas-grad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zenović: Nećemo na sjednicu, ovo su sramne scene

Teška je borba bila, ali smo ostvarili impozantan rezultat. On je uvod u naredne borbe koje nas čekaju za naš grad - kazao je nosilac liste Pokret za grad Đorđe Zenović.
Ova lista je, na osnovu 50 odsto prebrojanih glasova, osvojila je 6,36 odsto, odnosno dva mandata.
Zenović je zahvalio se svima koji su glasali za njegovu listu.
- Ovo je razoren grad, neprepoznatljiv u odnosu na grad kojeg se sjećam iz djetinjstva - zaključio je, pored ostalog, on,

Zenović: Impozantan rezultat, bila je teška borba

Nosilac liste "Pokret za Grad" Đorđe Zenović kazao je da očekuje da će Budva konačno odlučiti da se u gradu dese promjene.
- Ne zamjene kao do sada. Da će građani prepoznati one političke strukture koje zaista žele da doprinesu promjeni prije svega, kao i smirivanju tenzija u gradu. Naravno, jednoj stabilnoj vlasti koja će početi da se bavi građanima Budve, a ne svojim političkim projekcijama, predviđanjima i kalkulacijama kao do sada sa centralama u Podgorici. Mi ćemo se fokusirati na grad, jer ovaj grad zbog partikularnih interesa ispašta. Očekujem da će građani slobodno izaći i izraziti izbornu volju - kazao je Zenović nakon glasanja.
U Budvi su danas održani lokalni izbori.

Zenović: Očekujem da će građani prepoznati političke strukture koje žele da doprinesu promjeni i smirivanju tenzija

U debati uoči izbora u Budvi koji se održavaju u nedjelju 17. novembra, nosioci osam političkih lista saopštili su svoje ciljeve i programe ukoliko dobiju povjerenje građana, a i ukazali na propuste i krivce za neformiranje vlasti i političku krizu u kojoj se taj grad našao nakon vanrednih lokalnih izbora u maju.
Mladen Mikijelj nosilac liste koalicije "Za budućnost Budve - Budva mora naprijed - Mladen Mikijelj” kazao je da su pred Budvom još jedni vanredni izbori nakon onih u maju kada je pokret "Budva naš grad" zajedno sa DPS-om izglasala skraćene mandata.
- Bez obzira što nijesmo željeli izbore na njima smo pobijedili i pružili ruku pomirenja kako bi Budva krenula naprijed. Umjesto toga neki drugi su se odlučili da zajedno sa DPS-om probaju da formiraju vlast u Budvi. Na sreću taj scenario je spriječen dijelom i odbornicima te grupacije koji su kažnjeni, jer ih nema na listama na ovim izborima. Potpredsjednica opštine Svetlana Dokić saopštila je u avgustu da ne želi bilo kakvu koaliciju sa DPS-om i ja je pozivam da pojasni šta se to desilo tokom ljeta. Da nešto ne štima vidjelo se i juče kada su nepozvana lica ulazila u kancelariju Dokić. Očekujem da 17. novembra okončamo cirkus i eksperiment i da formiramo stabilnu vlast kako bi Budva krenula naprijed - kazao je Mikijelj.
Na pitanje ko su im prihvatljivi koalicioni partneri nakon izbora, Mikijelj kaže da neće formirati vlast sa onima koji su upravljali Budvom do 2016. godine. Neće činiti vlast ni sa prikrivenim pomagačima DPS-a. Saradnju žele sa onima sa kojima prave vlast na državnom nivou, jer tako imaju šansu da realizuju kapitalne projekte od vitalnog interesa za grad.
Ispred Grupe građana "Budva naš grad" Nikola Jovanović kaže da Mikijelj nije upoznat šta se dešavalo i nije mogao učestvovati u pregovorima za formiranje vlasti, jer su to za njega činili članovi organizovane kriminalne grupe koja se vodi u policiji kao budvanska i koja je potpuno preuzela funkcionisanje Nove srpske demokratije i formalno postala član opštinskih odbora, Upravnog odbora Morskog dobra.
- Mikijelj je samo marioneta i sa njegovim faksimilom ukoliko bi postao predsjednik opštine bi raspolagala OKG, kao što danas raspolaže Morskim dobrom, pa tako recimo brod tog javnog preduzeća je na usluzi OKG-a čitavo ljeto i voze se crnogorskom rivijerom. Vlast u Budvi nije formirana dominantno zbog uticaja ovih kriminalnih struktura, ali i neodgovornosti političkih činilaca sa državnog nivoa, jer je Mandiću i Spajiću bilo mnogo bitnije da rekonstruišu Vladu i podijele resore. Budva je bila žrtava tih političkih trgovina na državnom nivou i zato je naš najvažniji princip decentralizacija vlasti, jačanje interesa građana Budve - poručio je Jovanović.
On očekuje da budu najjača politička grupacije i, kako je istakao, nakon izbora neće sarađivati sa OKG "budvanska" koji su funkcioneri NSD-a.
Đorđe Zenović nosilac liste “Pokret za Grad” istakao je da su za neformiranje vlasti u proteklom periodu krivi koalicija Za budućnost Budve i Budva naš grad koji nijesu u zakonskom roku uspjeli da formiraju vlast.
- Njihova neodgovornost nije samo u neformiranju vlasti nego i u funkcionisanju lokalne uprave. Koalicija Budva naš grad koja trenutno upravlja opštinom treba da odgovara što turistička sezona nije bila pripremljena kako treba, građani nijesu imali adekvatnu komunalnu uslugu, nije usvojen plan privremenih objakata zbog čega grad trpi štetu, jer po osnovu zakupnine nije prihodovala preko 700.000 eura. Te grupacije građani treba da kazne i sve konstituente vlasti nakon 2020. godine, jer niko od njih nije promijenio prakse koje je ustanovio DPS i prema Budvi se odnose i dalje kao prema lakom plijenu. Očekujemo da građani kazne sve te liste zajedno sa DPS-om i podrže našu listu - kazao je Zenović.
Naglasio je da "Pokret za Grad" nije ničija ispostava i podružnica i nakon izbora sarađivaće isključivo sa onima koji budu poštovali njihova četiri principa i sa onima koji prihvate da oni predlažu ko će upravljati procesima.
Ispred Građanske akcije “Dr Vujičić Božidar- Glas za promjene” Božidar Vujičić je kazao da je glavni krivac za neformiranje vlasti u Budvi Ustavni sud Crne Gore koji štiti, umjesto građane, predsjednike partija koji umjesto građana biraju odbornike. Kriv je zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprječavanje korupcije, tužilaštvo, urednici javnih servisa i državnog i lokalnih.
- Građanima je ukradena vlast, a za to neće odgovarati niko zato što oni koji bi trebali da spriječe ovu krađu su izabrani od nekoliko predsjednika parlamentarnih partija i njihovih privatnih poslanika. Ove institucije su stale na stranu nekoliko ljudi koji su građanima Crne Gore preoteli vlast. Lista koju ja predstavljam ima dominantan cilj da za početak informiše građane o ovoj neviđenoj krađi - kazao je Vujičić.
Za njega je nakon izbora prihvatljiva samo ona većina koja prihvati da zaustavi izdavanje dozvola za izgradnju objekata u zahvatu DUP-ova Budva centra i Bečići, jer su nezakoniti. Neće sa DPS-om, jer su oni pravili te planove, a čudno je, kaže, što nova vlast to ne obustavi, pa je jasno da nema velike razlike između ove i one vlasti. 
 
Ispred liste “Demokrate - PES - "Još jači" - Dragana Kažanegra Stanišić”, Krsto Radović je naglasio da Demokratska Crna Gora nije krivac za neformiranje vlasti. Dvije grupacije koje su najodgovornije, kako kaže, napravile su atmosferu podjela, građani su dodatno posvađani i to je najveći problem.
- Siguran sam da će građani prepoznati ko je odgovoran što nije formirana vlast, za komunalni nered u gradu, zbog koga Sveti Stefan gotovo mjesec je bio bez vode i svega drugog. Siguran sam da će dati glas za pomirenje i da se u Budvu vrati prijateljstvo - kazao je Radović.
On je dodao da su im partneri svi osim DPS-a, koji žele da zaustave mržnju. Saradnju očekuju sa njihovim tradicionalnim partnerima na državnom nivou. 
 
Blažo Rađenović nosilac liste “URA - Blažo Rađenović- Drugačije” poručuje da je dobro što su se desili izbori u maju, jer su maske pale. Pokazalo se da su svađe i nesuglasice isključivo uskopratijske i lične i vode se isključivo zbog fotelja.
- Budva je ljetos ličila na veliki vašar. Institucije su bačene na koljena, državne su potpuno okrenule leđa gradu i ponašaju se krajnje centralistički i žele samo prihode lokalne uprave. Ne želimo da gradimo vlast na pogrešnim politikama, želimo da vratimo građanima dostojanstvo i povjerenje u institucije, ali i ispravimo velike nepravde - naglasio je Rađenović.
Za URA-u, kaže Rađenović, saradnja nakon izbora je moguća sa svima kojima su interesi građana prioriteti.
Petar Odžić ispred liste "Evropski savez - SDP, SD, LP, građani - Petar Odžić" smatra da su najodgovorniji za neformiranje vlasti u Budvi politički subjekti koji su činili vlast, ali i svi ostali su doprinijeli ovom kako je kazao, moralnom galimatijasu.
Podsjetio je da je DF 2020. uzeo 18 mandata što je bila apsolutna vlast u gradu, a da su i tada konstituenti ove liste govorili da će biti nefunkcionalna. Nijesu tada podržali imenovanje Nikole Jovanovića za predsjedika Skupštine i Mila Božovića za predsjednika Opštine.
- Drugi su ta rješenja podržali i vidjeli ste da poslije izbora u maju, te grupacije ne mogu da se dogovore. A ko je odgovoran, niko nije odgovoran i trpe građani i grad. Moramo ići ka pomirenju, jer nijedan građanin ovo više ne može da istrpi - kazao je Odžić.
On je kazao da je toj listi neprihvatljiva saradnja sa eksponentima Vučićeve i velikosrpske politike. Svi ostali koji doživljavaju Crnu Goru, himnu i zastavu kao svoju su dobrodošli.
Nosilac liste DPS "Za Budvu - srcem i znanjem!", Nikola Milović kaže da su građani u maju dali podršku onima za koje su smatrali da će najuspješnije voditi grad, međutim oni nijesu uspjeli da formiraju vlast. ističe da kriza u Budvi nije od 26. maja, već unazad osam godina, a kulminirala je 2020.
- Ovo su četvrti izbori u posljednje četiri godine i drugi u ovoj godini. To je mrcvaranje građana koji trpe ogromne pritiske. Ovo je &nbsp;praktično vanredno stanje. Odgovornost niko neće podnijeti. Mislim da je ovo jedno poniženje grada i građana i 17. novembra je vrijeme za promjene i stabilnu vlast čija će okosnica biti DPS - naglasio je Milović.
Istakao je da nakon izbora mogu sarađivati sa onima koji su na građanskom fonu, koji Crnu Goru vide kao svoju državu. Da se, kako je kazao, dogovore oko razvojnih projekta u naredne četiri godine koji su gradu potrebni, a to mu ne mogu dati retrogradne politike koje su vodile grad u posljednih osam godina.&nbsp;

Jovanović: Vlasti u Budvi nema zbog uticaja kriminalnih struktura; Radović: Potrebno nam pomirenje

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: dorde-zenovic