Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Professor of Montenegrin language and councillor of the Democratic Party of Socialists (DPS) in the Assembly of the Capital City Mirjana Radulović is one of those education professionals whose career best reveals the depth of the institutional blow inflicted on the education sector. In an interview for our portal, she harshly criticises the current authorities for what she describes as selective decision-making, identity engineering, institutional arbitrariness, and double standards. She speaks about the gifting of municipal land to the Serbian Orthodox Church (SOC), discrimination against the jotated variant of the language, Megatrend diplomas, the alarming rise in peer violence, and reminds the public of the unlawful dismissal of 260 school principals ordered by Vesna Bratić.
„When someone tries to take away your dignity, they take away your soul. I will never allow that“.
ETV Portal: The Assembly supported the proposal of Mayor Saša Mujović to allocate land in Konik to the Serbian Orthodox Church for the construction of the Church of St. Basil of Ostrog. What does such a decision mean for the local community, considering that Podgorica already has 18 SOC parishes, including nine churches and several dozen smaller chapels?
Radulović: The decision to gift yet another piece of municipal land in Konik to the SOC for a new church is, above all, political and identity-driven, and only secondarily pastoral or urbanistic in nature. In the context of an already highly developed network of SOC churches in Podgorica, such a move sends a clear message about whose needs the city authorities prioritise.
Konik is one of the most densely populated and socially vulnerable areas of Podgorica, with a distinctly mixed ethnic and religious structure and a large number of Roma, Albanians, Bosniaks, and other minorities. In such an environment, gifting an attractive plot of land further undermines the sense of equality among communities that have for years been pointing to infrastructural and social problems - from sewage systems to housing.
At present, at least 13 schools, kindergartens, health centres, and other public services are missing, which points to a clear imbalance between spiritual projects and basic public needs. The Assembly should be sending a message that it is ready to build neutral, inclusive spaces that benefit all citizens, regardless of faith. For most residents of Konik, this decision does not solve any key everyday problem - education, healthcare, traffic, sewage, or social protection - but instead deepens the feeling of unequal treatment, rather than serving as an opportunity to develop Konik as a most diverse neighbourhood in the city.
ETV Portal: The Government recently suspended the recognition of diplomas obtained at Megatrend University, even though it is undisputed that many holders of such diplomas sit in parliamentary benches. Is this the beginning of a systemic clean-up, or merely an illusion? Have you taken part in any debate or initiative regarding the verification of teaching staff qualifications?
Radulović: The suspension of Megatrend diploma recognition is an important, but insufficient step if it is not accompanied by what was previously promised - a systemic review of all diplomas, including those of public officials. When one higher education institution is „cut off“ under the pressure of scandal, while dozens of questionable certificates among top officials remain unaddressed, the fight against fake diplomas becomes selective and resembles a political manoeuvre more than a serious reform.
It is precisely this gap between the announced „cleansing“ of the system and the real situation that sends a bad message to young people: that knowledge and hard work are not valued equally for everyone, and that shortcuts and exceptions exist for the privileged. Instead of Megatrend being the starting point of a comprehensive audit, it appears as an alibi measure - a symbolic sacrifice that preserves existing power hierarchies and protects those who built their careers on questionable credentials and now occupy important state positions.
If stricter controls apply to teachers while remaining a dead letter for officials, the message is clear: standards are double. Some must prove every page of their education, while others’ diplomas are tacitly ignored. In such an environment, fake and dubious diplomas do not disappear - they simply retreat into the shadows, while young people see that „resourcefulness“ and political loyalty often pay off more than work and learning, which directly undermines trust in the education system and motivation to invest in it.
ETV Portal: Recently, the National Library refused to print a book by Danilo Burzan in the jotated variant of the Montenegrin language. You reacted by calling for respect for linguistic equality and support for publishing the book in both variants, after which you became the target of personal attacks by the director. How do you see this incident?
Radulović: I perceive the rejection of the jotated version of the book and the subsequent threats as a worrying combination of institutional arbitrariness and personal retaliation, rather than a reasoned professional debate. This is therefore a question of system and values, not of my personal animosity toward anyone.
This is not just about one book by Danilo Burzan, but about the attitude of a city library toward constitutionally and legally recognised elements of the Montenegrin language standard, including jotated forms and specific letters. If a public cultural institution declares one legal variant of the Montenegrin language „unacceptable“, that constitutes institutional discrimination, regardless of how it is rhetorically wrapped in stories about „aesthetic criteria“.
As a councillor and as someone professionally engaged with language and literature, I am obliged to react when a public institution funded by all citizens effectively relativises linguistic equality and the pluralism of the Montenegrin standard. Instead of a professional and evidence-based discussion on the role of the library and the Montenegrin language standard, what followed were personal attacks, labelling, and attempts to discredit me as a „Montenegrin aunt“, „nationalist“ and the like - via social media and media outlets close to the current city authorities.
Such language and communication style say a great deal about the person leading the city library and send a message that anyone who demands respect for the Montenegrin language and identity is a legitimate target of insults.
Once a normatively grounded variant of the Montenegrin language is declared „undesirable“, tomorrow the Montenegrin language itself may be deemed „redundant“. I see the threats and „poisoned arrows“ as confirmation that this issue has struck a nerve among those who would prefer the public space to exist without the Montenegrin language in its full capacity. However, such reactions will not deter me from demanding respect for constitutional principles and professional standards in culture. Ultimately, if the city library in Podgorica lacks the strength to stand up for linguistic equality, then it is up to us - councillors, authors, and the public - to remind it of that clearly and persistently.
ETV Portal: According to Police Directorate data, 47 cases of peer violence have been recorded in Montenegro over the past four months. This is a clear warning that the problem is not being adequately addressed. How serious is the situation and what are the consequences?
Radulović: The phenomenon of violence in Montenegrin schools is increasingly drawing the attention of both experts and the wider public, as it goes beyond isolated incidents and points to deeper social dysfunctions. Existing institutional measures, such as introducing school security guards, have proven to be partial and insufficiently effective solutions.
Violence is not only a security issue, it is a deeply social one. It is not only physical, but also social, verbal, psychological, and cyber in nature, which is why a stronger systemic response is needed through the strengthening of professional services, psychological support, and clear accountability protocols.
Addressing this issue must be interdisciplinary, involving not only the education sector, but also social services, healthcare institutions, local communities, and the media. The key challenge lies in building a school environment that affirms emotional literacy, empathy, and mutual respect. In the long term, only such models can contribute to reducing violent behavioural patterns.
ETV Portal: The Assembly of the Capital City also decided on naming new streets in Podgorica. How do you interpret the messages sent by this decision, and what do you consider most important?
Radulović: The decision to name new streets in Podgorica carries a strong symbolic and identity message, because through names we show how we perceive the past, present, and future of the capital. Streets will bear the names of Charles Baudelaire, Aristotle, Josef Holeček, as well as Montenegrin and Yugoslav figures such as Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Boro Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, and Koča Popović.
The message is that Podgorica seeks to present itself as a city belonging to the European cultural canon, while at the same time reaffirming its own history and deserving local individuals. It is positive that the long-unresolved status of many streets that for years had no names or only temporary ones is finally being addressed, an issue that is both administrative and identity-related.
This is also a way to preserve Montenegrin history and affirm the values of the antifascist heritage in the heart of our capital. Every street thus becomes a living monument to generations who fought for our freedom, building a bridge between the past and the future.
ETV Portal: Your professional biography was also marked by the unlawful dismissal of school principals during the tenure of Minister Vesna Bratić. In your view, is this model of political purging still present in the system today?
Radulović: Within two days, without analysis, criteria, or even a shred of shame, standardised copy-paste decisions were sent to around 260 school, kindergarten, and student dormitory principals across Montenegro. The only criterion was: „You’re not one of us“. No one asked about results, dedication, education, or even whether those people were alive - some decisions were addressed to deceased individuals.
The state, through the will of one woman for whom power became more important than the law, inflicted damage upon itself amounting to half a million euros, and those court rulings were paid from the pockets of citizens instead of holding those responsible accountable. I myself was among those who dared to call that injustice by its true name: I sued the Ministry of Education and won the case, because when someone tries to take away your dignity, they take away your soul. I will never allow that.
I did not sue out of spite, but out of justice - to prove that the law exists and that no one’s ego can trample it. Today, from the opposition benches, I fight for the same value I have always advocated: a functional and fair Podgorica. I do not see my role through divisions, but through responsibility. As a native of Podgorica, I want a city where leadership positions belong to people of knowledge, reputation, and integrity - not to nepotism, populism, or primitivism.

Danijela Jovanović

Radulović: The city authorities are deepening inequality, the logic of „you're not one of us“ still prevails in education

Budžet Crne Gore za 2026. godinu izazvao je brojne kritike građana i stručne javnosti, a generalni sekretar Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je da je riječ o potrošačkom dokumentu, nedovoljno investiciono orijentisanom i planiranom sa većim rashodima nego prihodima.
U intervjuu za Televiziju E, Milović je upozorio da će, ukoliko se ovakav budžetski okvir zadrži, ekonomski rast u narednoj godini biti poništen stopom inflacije. Kada je riječ o političkim aktivnostima DPS-a, najavio je da će fokus u 2026. biti na pripremama za izbore 2027. godine, uz predstavljanje novog ekonomskog programa građanima.
– Ovo je budžet kontinuiteta – treći koji predlaže aktuelna Vlada, a šesti koji predlažu oslobodioci od 2020. godine. Zajednička karakteristika svih budžeta u prethodnih šest godina, a posebno posljednja tri zbog eksperimentalnog programa Evropa sad 1 i 2, jeste izraženo potrošačko-populistički razvojni model ekonomije. Glavne karakteristike i ovog budžeta su da je potrošački, da nije dovoljno investiciono orijentisan i da je baziran na tome da su rashodi veći od prihoda, što znači da ćemo imati deficit budžeta. Jedini način da se ti rashodi, koji su veći od prihoda, regulišu jeste novo zaduživanje – kazao je Milović.
On ističe da pojedine budžetske stavke dostižu, kako navodi, istorijski maksimum.
– Konkretno mislim na ogromna izdvajanja za plate. U 2026. godini biće izdvojeno 726 miliona eura za zarade. Poređenja radi, 2019. godine taj iznos je bio 453 miliona. Preko 20.000 ljudi je zaposleno u javnom sektoru koji kontroliše država, dok ekonomija u tom periodu nije rasla, već se kretala veoma sporo. To je druga karakteristika ovog budžeta – predviđeni rast je zanemarljiv. Ako se uzme u obzir da imamo stopu inflacije koja je duplo veća nego u zemljama Evropske unije, jasno je da će ekonomski rast u narednoj godini biti poništen inflacijom – naglašava Milović.
Dodaje da su socijalna davanja dostigla maksimum i da iznose milijardu i 150 miliona eura.
– Takve procente imaju države koje vode izrazito populističku politiku – ističe on.
Milović podsjeća da zbirna stopa inflacije od 2020. godine iznosi 32 odsto.
– Za Fond PIO moraće da se izdvoji 850 miliona eura, a prvi put u istoriji Crne Gore desiće se da deficit budžeta iznosi 500 miliona eura, što je izuzetno opasno. S druge strane, država prihod planira da obezbijedi kroz porez na dodatu vrijednost, koji takođe dostiže maksimum i gotovo je duplo veći nego 2019. godine, a bazira se na potrošnji, novim nametima, akcizama i činjenici da se kompletna potrošnja finansira dijelom kroz inflaciju. Onda se vlast hvali rastom bruto domaćeg proizvoda, a pitanje je da li građani danas žive bolje nego 2019. godine – naveo je Milović.
Govoreći o kapitalnom budžetu, Milović je podsjetio da je on 2019. godine iznosio 272 miliona eura.
– Kada se na taj iznos doda stopa inflacije od 32 odsto, to bi značilo da kapitalni budžet u 2026. godini, da bi bio na istom nivou, mora iznositi 356 miliona eura. Umjesto toga, Vlada predlaže 305 miliona. Ovo je poraz crnogorske politike kada je riječ o kapitalnom budžetu i imaće zanemarljiv uticaj na investicionu aktivnost – poručio je Milović.
Govoreći o novom zaduženju, Milović je podsjetio da se država već zadužila 450 miliona eura, uz obrazloženje da je riječ o budžetskoj rezervi.
– Koji se to danas domaćin prvo zadužuje da bi štedio? Valjda prvo treba nešto da se stvori da bismo mogli da štedimo. Crna Gora mora svake godine da obezbijedi između 750 i 800 miliona eura rashoda u budžetu. Ako ih nema, mora da ih pozajmi – kaže Milović.
Osvrćući se na aktivnosti DPS-a, Milović je podsjetio na unutrašnje reformske procese u partiji.
– Prije dva mjeseca izabran sam za političkog sekretara, što je izuzetno izazovna pozicija u vrlo izazovnom periodu. Tu odgovornost sam prihvatio kao neko ko želi da iskoristi sva ekonomska znanja vezana za dostignuća koja je DPS baštinio u prethodnom periodu – od procesa ekonomske samostalnosti, uvođenja marke i eura, osnivanja CBCG, do stvaranja investicionog ambijenta i ulaska u NATO, kojim je Crna Gora dobila sigurnosni okvir i povjerenje investitora – ističe Milović.
Dodaje da će DPS u ovoj godini biti snažno okrenut pripremama za izbore 2027. godine.
– Formirali smo sedam komisija koje će početi sa radom početkom godine i kroz koje ćemo građanima ponuditi potpuno novi ekonomski program, koji će se odnositi na sve segmente funkcionisanja crnogorskog društva. Okrećemo se aktivnoj politici i direktnoj komunikaciji sa građanima, kako bi znali šta ih očekuje 2027. godine, kada DPS ponovo bude činilac vlasti – kazao je Milović.
Komentarišući aktuelnu parlamentarnu većinu, Milović je ocijenio da je teško očekivati njen dugoročni opstanak.
– Brutalnost političkog lijepka fotelja ih još drži na okupu, ali očekujem dodatne izazove i ne bih bio siguran da će opstati do 2027. godine. Već se naziru pukotine, a proces evropskih integracija zahtijeva iskrenost koju za sada ne vidim. Smatram da ova parlamentarna većina ne može završiti evropski put Crne Gore bez DPS-a – naglasio je Milović.
Zaključuje da DPS očekuje značajne političke promjene, uz fokus na predstojeće lokalne izbore zakazane za jun 2027. godine, ali i parlamentarne izbore.
– Sa tradicionalnim partnerima, sa kojima smo ostvarili nezavisnost, radimo na ekonomskoj platformi oporavka Crne Gore i pripreme za period nakon pristupanja Evropskoj uniji. To je šansa da Crnu Goru vratimo na pravi evropski put – zaključio je Milović.

Portal ETV

Milović: Aktuelna većina neće završiti put ka EU, DPS se vraća sa novom ekonomskom platformom za oporavak

Botun je danas, prema ocjeni šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića, više od ekološkog pitanja - postao je simptom nefunkcionalne, međusobno sukobljene većine, koja ne uspijeva da upravlja ni ključnim državnim projektima ni evropskim obavezama. U intervjuu za Portal ETV, Nikolić upozorava da aktuelna kriza ima potencijal da direktno ugrozi poglavlja u procesu pristupanja EU, te da politički otpor koji pojedini lideri vlasti pružaju projektu kolektora „djeluje toliko neuobičajeno da nameće sumnju u spoljne pritiske“. Istovremeno, Nikolić analizira rezultate DPS-a, stanje u institucijama nakon tragedija na Cetinju i predstojeći politički kurs za 2026. godinu. Portal ETV: Kada se podvuče crta ispod 2025. godine, što vidite kao najveće političke domete i rezultate DPS-a iz opozicionih klupa, a što kao najopasnije poteze aktuelne parlamentarne većine ( koje konkretne odluke, promašaje ili propuste vlasti smatrate najštetnijim po stabilnost sistema, vladavinu prava i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija)? Nikolić: Što se tiče Demokratske partije socijalista, u najkraćem, rekao bih da smo nastavili sa kontinuiranim unutarpartijskim reformama i jačanjem političkog rejtinga. Podsjetiću vas da smo početkom 2025. godine imali Kongres na kojem smo izabrali nove stranačke organe, te da smo se nedugo nakon toga vratili na vlast u Budvi, a na izborima u Nikšiću, drugom gradu po broju stanovnika u Crnoj Gori, ostvarili rezultat od 36 odsto podrške.&nbsp; Takođe, podsjećam vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u širokoj koaliciji ostvarili rezultat od 23 odsto, a da je DPS trenutno po svim istraživanjima javnog mnjenja, sa samostalnim rejtingom oko 27 odsto, što nas čini ubjedljivo najjačom političkom strankom u Crnoj Gori. Sa legatom koji imamo kao državotvorna stranka, kad podvučemo crtu, nijesmo se ponašali antisistemski, niti smo pristajali na dogovore na štetu države koju smo stvarali, zarad kratkoročne političke koristi. Isto tako, ne zaboravite da smo onda kada smo procijenili da djelovanje vlasti ugrožava ustavni poredak - poput situacije sa neustavnom smjenom sutkinje Ustavnog suda, odgovorili blokadom Skupštine Crne Gore.&nbsp; Na drugoj strani, parlamentarna većina je nastavila sa svojom difuznom, neusaglašenom politikom, koja u praksi dovodi do inflacije problema. Najnoviji takav primjer predstavljaju posljednji dogadjaji u Botunu. Pa ipak, bez obzira što Vučićeva politička postava u Crnoj Gori nije ispunila ništa od onoga što je obećavala prije dolaska na vlast (napuštanje NATO-a, ukidanje sankcija Rusiji, otpriznavanje Kosova, promjena državnih simbola, dvojno državljanstvo, itd) kao najopasnije vidim učestale pokušaje istorijskog revizionizma i zatiranja antifašističkog nasljeđa.&nbsp; Vjerujem da je to tema koja zaslužuje angažman svih odgovornih društvenih subjekata, ne samo opozicionih političkih partija i malobrojnih nezavisnih medija i intelektualaca.&nbsp; Portal ETV: Na protestima, ali i u odbrani državnih interesa, najglasniji su dugogodišnji članovi DPS-a. Među njima nema, ili uglavnom nema, onih koji su godinama bili privilegovani dok je DPS bio na vlasti, a mnogi su već 2020. prešli na drugu stranu političkog spektra. Takođe, sadašnje rukovodstvo bez ijedne mrlje u političkoj karijeri, sa snažnim patriotskim ośećajem uživa veliko poštovanje. Što to govori &nbsp;o vrijednosnoj strukturi, reformama u partiji, ali i dubini autentične podrške biračkog jezgra DPS-a? Nikolić: Danas Demokratsku partiju socijalista podržavaju oni koji to rade iz čistog uvjerenja i bez klijentelističkih interesa. I kao što vidite - nije ih malo. Nijesu se ostvarile prognoze da će gubitkom vlasti Demokratska partija socijalista doći na jednocifren procenat podrške.&nbsp; Uprkos svim napadima koje smo bili izloženi tokom prethodnih pola decenije opozicionog staža, pokazali smo snagu ideje i žilavost naše politike. Logično, neki ljudi koji su ranije bili uz DPS da bi koristili benefite vlasti, više nijesu DPS. Ne znam šta ti ljudi danas vide kad se pogledaju u ogledalo, ali znam šta u njima vide građani i njihovi novi poslodavci – tipične preletače.&nbsp; I dobro je da takvih više nema među nama. Takvi su morali da odu, da bi došli neki novi. Vraćam se direktnom odgovoru na vaše pitanje. Demokratska partija socijalista je nakon gubitka vlasti 2020. godine, dakle, onda kad je bilo najteže, opstala zahvaljujući čvrstom karakteru i dostojanstvu svojih birača, dominantno onih koji su sa nama od 1997. godine.&nbsp; To je temelj na kojeg se danas naslanja i nova politička generacija naših glasača. Znamo dobro da je među onima koji su ostali uz Demokratsku partiju socijalista, mnogo vrijednih i poštenih ljudi koji od prvog do prvog sastavljaju kraj s krajem, ali koji drže do porodične tradicije i obraza, jer dobro znaju da se državni interesi ne prodaju ni za kakve pare. Njima i njihovim porodicama dugujemo najveću zahvalnost za podršku i prema njima osjećamo najveću odgovornost da ispunimo naša obećanja.&nbsp; Portal ETV: Može li Crna Gora realno završiti pregovore sa EU u očekivanom roku i još važnije: može li to uraditi sa postojećom vlašću? Da li u Vladi i parlamentu vidite dovoljno institucionalne zrelosti, političkog jedinstva i iskrene otpornosti na spoljne uticaje koji dolaze i sa istoka i iz regiona?&nbsp; Nikolić: Brzinu kretanja Crne Gore ka EU u ovom trenutku diktiraju geopolitički interesi koji su sračunati sa pravilno postavljenom tezom - da Evropa može biti snažna i rezistentna u odnosu na maligne uticaje samo ukoliko je ujedinjena.&nbsp; U tom kontekstu postoji jasna namjera naših partnera da Crna Gora što prije postane prva naredna članica Evropske Unije. I kao što ste vidjeli, Demokratska partija socijalista, i iz opozicije, daje svoj puni doprinos da se to dogodi. Upravo zbog toga smo i našli put do dogovora sa vladom o popisu i izbornom zakonodavstvu, te glasali za IBAR i zakone sa plavom zastavicom. Dakle, da se razumijemo, naši napori jesu usmjereni na promjenu, kako mi vjerujemo, loše vlasti, ali su još više usmjereni na ostvarivanje državnih interesa Crne Gore. Ključni državni interes danas je ubrzati učlanjenje Crne Gore u Evropsku Uniju. Taj strateški cilj postavila je Demokratska partija socijalista kada je usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti Crne Gore iz 2006. otvorila put ka evropskim i evratlanskim integracijama. Zato Demokratska partija socijalista i kad je u opoziciji, ima veću obavezu prema nacionalnim interesima Crne Gore od postojeće vlasti, i nastavićemo da dajemo maksimalan doprinos da se članstvo Crne Gore u EU što prije dogodi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207081240_3e834e01a0b255c3b8dff2d37a42833b60effcc1a36cba981cc76f8962a78403" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Portal ETV: Slučaj kolektora u Botunu prerastao je u ozbiljan institucionalni problem, sa političkim tenzijama, blokadama i neslaganjima u samoj vlasti. Kako očekujete da će se ova situacija razvijati, &nbsp;može li dalja opstrukcija projekta, koji se direktno tiče ekologije, javnog zdravlja i evropskih standarda, usporiti ili čak blokirati zatvaranje ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU? Nikolić: Crna Gora ima vladu koja u kontinuitetu ima više međusobno suprostavljenih politika koje stalno atakuju jedna na drugu. Posljedično, problemi se javljaju non stop i svaki put do sada prevazilazili su se otvaranjem novih ministarstava i novim rasprčavanjem državne uprave po partijskom ključu. Da li će tako biti i nakon krize koja je eskalirala u Botunu, vidjećemo.&nbsp; Upadljivo je da je situacija u Botunu umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog skandala u kojem se stiče utisak da Milan Knežević i Andrija Mandić imaju pojačani politički interes u odnosu na taj projekat, više nego što to sagledavaju kao ugrožavanje zdravlja ljudi u Botunu.&nbsp; Nesporno je da je izostala angažovanija komunikacija vlade sa ljudima iz Botuna, jednako kao što je nesporno da je započeti projekat za prečišćavanje otpadnih voda, važan i za životnu sredinu, i za zaštitu zdravlja ljudi, ali i za proces evropskih integracija Crne Gore.&nbsp; Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, djeluje neobično njihov agresivan otpor tom projektu. Toliko neobično, da navodi na sumnju da su izloženi političkim pritiscima sa strane, ne bi li podstičući komplikacije u Botunu, iskomplikovali EU put Crne Gore.&nbsp; Ono što je činjenica, je da je riječ o nefunkcionalnoj parlamentarnoj većini i da je Crnoj Goroj što hitnije potrebna snažna, proevropska Vlada. A takve vlade, jasno je, ne može biti bez Demokratske partije socijalista.&nbsp; Portal ETV: Dvije tragedije na Cetinju duboko su uzdrmale povjerenje građana u institucije. Očekujete li da će ti slučajevi dobiti jasan, potpun i pravno valjan epilog? Ima li sistem kapaciteta i volje da utvrdi odgovornost čak i ako vodi ka politički osjetljivim mjestima i što biste Vi smatrali minimumom pravde za žrtve i njihove porodice? Nikolić: Nažalost, nijesam optimista po tom pitanju, jer nijesam uočio da je protok vremena doveo do bilo kakvog suočavanja sa odgovornošću. Čini mi se da, posebno kod stranaka koje rukovode sektorom bezbjednosti, nema dovoljno ni lične ni političke zrelosti da pravilno razumiju odgovornost koja ih je zapala.&nbsp; Svejedno, da li je ta odgovornost objektivna ili subjektivna. Umjesto toga, svjedočimo tome da se bezbjednosni sektor često doživljava kao instrument za sijanje dnevno-političkih intriga. U takvoj atmosferi, razgovor o minimumu pravde za žrtve i njihove porodice, nemoguće je voditi, jer na drugoj strani nema adekvatnih sagovornika.&nbsp; Portal ETV: Što će biti ključni politički kurs DPS-a u 2026. godini? Da li slijedi jačanje opozicionog savezništva, novo programsko pozicioniranje ili širi politički front? Koja će biti glavna poruka DPS-a biračima u godini koja bi mogla biti presudna za dalji razvoj političke scene u Crnoj Gori? Nikolić: Demokratska partija socijalista nastaviće da radi na obnovi povjerenja kod gradjana i u tokom 2026. godine. Cilj nam je da što spremniji uđemo u predizbornu trku za naredne parlamentarne izbore, bilo da nas čekaju u vanrednom ili u redovnom terminu.&nbsp; Kako god, vjerujemo da će to biti sudbonosni izbori za Crnu Goru. Prelomna tačka. Jer, iako Crnoj Gori trenutno ide solidno na EU putu, opšti je utisak da ova vlast nije zadovoljila. Ni one koji su je u početku podržali, kao ni nas koji smo je kritikovali.&nbsp; Prema tome, ako ne uspijemo na narednim izborima, do nas je. Crnoj Gori moramo vratiti normalnost, a uslov za to je da se svi dobronamjerni ljudi zapitaju, da li smo dovoljno odgovorni pred sobom i šta ostavljamo našoj djeci?! Država ne može preživjeti još četiri godine zadovoljavanja dječačkih ambicija, tolerisanja neznanja i vrijednosnog propadanja. Odgovorni i savjesni pojedinci imaju moralnu dužnost da na tim izborima glasaju za one stranke koje baštine građansku, proevropsku i antifašističku Crnu Goru. Puno je takvih.&nbsp; Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, kakav će konkretno biti modalitet nastupa Demokratske partije socijalista, ostaje da se vidi. Procjenjivaćemo u skladu sa najpragmatičnijim interesima, koji garantuju najbolji izborni rezultat, promjenu vlasti i kraj političke agonije koju živimo u Crnoj Gori od 2020.godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251013121024_abd82ac1dfdaa580a9324918d89a4d587a27d40792225317e52f872393ba132a" data-rendition-name="original" width="896" height="528" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> <figcaption>Andrija Nikolić(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Nikolić za Portal ETV: Ako su Knežević i Mandić zaista evropejci kakvim se predstavljaju, njihov agresivan otpor projektu u Botunu budi sumnju u spoljne pritiske

Dizdarević: Sektor bezbjednoeti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Opštinski odbor DPS Pljevlja pozvao je Demokrate da, umjesto – kako navode – „populističkih saopštenja“, podrže konkretna rješenja u interesu građana, povodom aktuelne situacije sa pečaćenjem kotlarnice u Skerlićevoj ulici.
- Ako vam je zaista stalo do rješenja problema, pozivamo vas da potpišete našu Inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine - poručuju iz DPS-a.
Kako ističu, na toj sjednici trebalo bi da budu usvojeni zaključci kojima se traži da se rješenje o pečaćenju kotlarnice stavi van snage, te da se obaveže Opština Pljevlja da tokom 2026. godine sprovede potpunu ekološku rekonstrukciju postrojenja, u skladu sa važećim ekološkim standardima.
- U ovim teškim danima za građane Pljevalja, očekujemo odgovornost i spremnost na saradnju, a ne politizaciju problema - zaključuju iz DPS-a Pljevlja.

DPS Demokratama: Manite se populizma, podržite konkretna rješenja

Opštinski odbor DPS Pljevlja podnio je inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine opštine, nakon što je Direkcija za ekološku inspekciju Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera donijela rješenje o pečaćenju kotlovskog postrojenja Kotlarnice u Skerlićevoj ulici.
Iz DPS-a upozoravaju da bi sprovođenje ovog rješenja usred zime značilo prekid grijanja za veliki broj domaćinstava i direktno ugrožavanje osnovnih životnih uslova građana Pljevalja.
Naglašavaju da je zaštita životne sredine neupitna obaveza, ali da takve mjere moraju biti praćene prelaznim i održivim rješenjima, posebno jer je jasno da proces potpune toplifikacije grada neće biti moguće realizovati u kratkom roku.
Zbog toga DPS Pljevlja predlaže da se odluka o pečaćenju stavi van snage, kao i da se u budžetu Opštine za 2026. godinu obezbijede sredstva za kompletnu ekološku rekonstrukciju kotlarnice u Skerlićevoj, kako bi ona mogla da radi u skladu sa propisima i standardima zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
– Naš cilj nije odlaganje rješenja, već odgovoran pristup koji omogućava da postojeća infrastruktura funkcioniše na ekološki prihvatljiv način, sve dok se ne obezbijedi trajni sistem grijanja – poručuju iz OO DPS Pljevlja.
Iz ove partije očekuju da će nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i omogućiti hitno razmatranje pitanja na vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta.

DPS Pljevlja traži hitnu sjednicu SO Pljevlja: Zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj mora biti riješeno bez ugrožavanja građana

Skandalozna je, sramotna i nedopustiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk direktora Opšte bolnice u Pljevljima Saše Grbovića u čijim okvirima poziva na linč i na čišćenje Pljevalja - ocijenili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Pljevlja.
U danima kad se Pljevlja suočavaju sa ekološkom katastrofom i kad je ozbiljno ugroženo zdravlje građanki i građana u ovom gradu, prvi čovjek pljevaljske bolnice, kako ističu, besramno etiketira i targetira na desetine hiljada građana i otvoreno im prijeti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.9167%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-prevoz-pepela-i-sljake-u-oblacima-dima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ova objava je alarm za cijelo društvo, a posebno za tužilaštvo koje bi, ukoliko nije prezauzeto čitanjem sms poruka i obračunom s medijima i političkim neistomišljenicima aktuelne vlasti, trebalo da se pozabavi brutalnim govorom mržnje čiji je autor ljekar Saša Grbović - navode u saopštenju.
Smatraju da je po pitanju Grbovićevog izliva mržnje, koji je, kako su rekli, između ostalog, i odraz nehumanosti koja ne bi trebalo da je svojstvena zdravstvenom radniku, "neophodna je hitna reakcija ministra zdravlja Vojislava Šimuna i smjena direktora OB Pljevlja zbog objave koja je s razlogom uznemirila pljevaljsku javnost.

DPS Pljevlja: Skandalozna objava Grbovića u kojoj poziva na linč, tužilaštvo da reaguje, Šimun da ga smijeni

Opštinski odbor DPS Bar saopštio je da je usvajanje budžeta Opštine Bar za 2026. godinu, vrijednog više od 65 miliona eura, još jedna potvrda da se u gradu vodi odgovorna, stabilna i razvojno orijentisana lokalna politika pod rukovodstvom Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera.
Navode da je povećanje budžeta za skoro 4% u odnosu na prethodnu godinu nastavak trenda rasta prihoda i pokazatelj da se Bar „vodi domaćinski, sa jasno definisanim razvojnim prioritetima, dugoročnom vizijom i snažnom brigom o svakom građaninu“.
Prema saopštenju, budžet za 2026. donosi snažan razvojni impuls, što potvrđuje podatak da kapitalni izdaci čine čak 64% ukupnog budžeta, odnosno 41.950.000 eura.
– To znači nastavak izgradnje lokalne infrastrukture, novih i rekonstruisanih saobraćajnica i pješačkih konekcija, uređenja gradskog prostora i zelenih površina, izgradnju važnih objekata, novih parkova i dječjih igrališta, kao i realizaciju projekata koji unapređuju kvalitet života svih građana Bara – navodi DPS.
Ističu i da budžet potvrđuje opredijeljenost lokalne vlasti da stvara uslove za održivi ekonomski razvoj, dinamično poslovno okruženje i nova radna mjesta u realnom sektoru. Tako je za podršku lokalnim biznisima, preduzetništvu i poljoprivredi opredijeljeno 790.000 eura, kroz mjere namijenjene ženskog preduzetništvu, razvoju sela, agrobudžetu i zanatskim djelatnostima.
Poseban akcenat je na mjerama socijalne zaštite, koje, kako navode, predstavljaju možda najznačajniji segment finansijskog plana za 2026. godinu. Među njima su:
- subvencije za boravak i ishranu djece u javnim i privatnim vrtićima,
- subvencije za učenike,
- besplatan prevoz za učenike i penzionere,
- besplatan prevoz za osobe sa smanjenom pokretljivošću,
- medicinski potpomognuta oplodnja,
- besplatni prenatalni testovi,
- naknade za novorođenčad,
- jednokratne pomoći za djecu sa smetnjama u razvoju.
Ove mjere, navodi DPS, pokazuju da lokalna vlast „pažljivo prati potrebe svih kategorija stanovništva“ i djeluje u pravcu smanjenja siromaštva, jačanja porodica, podsticanja nataliteta i obezbjeđivanja dostojanstvenih uslova života za sve.
– Uz ulaganja u sport i sportske kolektive, kulturu, obrazovanje i programe za mlade, dokazujemo da se u Baru vodi stabilna i odgovorna politika koja ima samo jedan cilj – dobrobit svih građana, javni interes i dugoročni održivi razvoj grada – zaključuje se u saopštenju OO DPS Bar.

DPS Bar: Budžet od preko 65 miliona eura potvrđuje stabilnu i razvojnu politiku Opštine Bar

Klub odbornika DPS-SD-Građani saopštio je da je na Predlog budžeta Opštine Kolašin za 2026. godinu podnio 19 amandmana, kao i jedan amandman na Predlog odluke o stipendiranju studenata, sa ciljem unapređenja životnog standarda građana. Kako navode, svi amandmani su odbijeni od strane predsjednika Opštine Petka Bakića, „bez valjanog obrazloženja“.
U saopštenju se ističe da zbog takve odluke najviše gube najmlađi i najstariji građani Kolašina.
Odbijanjem amandmana, navodi se, kolašinska djeca ostaju bez subvencija za članarine u sportskim klubovima i bez podrške za đačke ekskurzije. Najugroženiji penzioneri biće uskraćeni za subvencije za ljekove i prevoz, a građani u stanju socijalne potrebe ostaju bez subvencija za komunalne usluge. Nema ni podrške za mlade bračne parove kroz subvencije za stanarinu, kao ni uvećanja budžeta za Crveni krst Kolašin.
Odbijeni su, dodaju, i kapitalni projekti od značaja za unapređenje saobraćajne infrastrukture, uključujući rekonstrukciju ulice Mirka Vešovića, izgradnju mosta u Trebaljevu i izgradnju trotoara u ulici Dunje Đokić.
- Ovakvim odnosom prema amandmanima opozicije potvrđuje se da budžet nije razvojni i da nije usmjeren u korist građana - poručuju iz Kluba DPS-SD-Građani.
Oni apeluju na odbornike vladajuće većine da pokažu „političku hrabrost“ i podrže predložene amandmane, jer bi interes građana, kako naglašavaju, trebalo da bude iznad političkih razlika.

Klub odbornika DPS-SD-Građani: Odbijanjem amandmana opozicije ispaštaju djeca i penzioneri u Kolašinu

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Tag: dps