Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi saopštio je da su nedavni događaji u Crnoj Gori, uključujući i kažnjavanje turskih državljana za incident u kojem nijesu učestvovali, posljedica „politike zloupotrebe straha“ koju, kako navode, sprovodi vladajuća većina.
- Svi građani Crne Gore su kažnjeni istom politikom straha, zbog koje su i Turci proglašeni krivcima - navodi se u saopštenju, uz poruku da se u zemlji stvara atmosfera netrpeljivosti, manipulacija i institucionalne nemoći.
Iz DPS-a ističu da su ksenofobni ispadi i nasilje na ulicama simptom dubljeg društvenog poremećaja koji je, kako navode, godinama hranjen političkim narativima „mi protiv njih“.
- Pretpostavimo, makar prividno, da je nedavno ulično divljanje bilo spontano, a ne organizovana demonstracija sile. I tada bi ostala činjenica da su se na ulicama pojavili maskirani ljudi koji su, pod izgovorom zaštite ‘majki i sestara’, širenjem straha i mržnje pokazali koliko je društvo oboljelo od ksenofobije - &nbsp;navode iz ove partije.
Podsjećaju da je ksenofobija, etimološki, strah od stranca, te da takva ponašanja u društvu stvaraju duboke rane.
- Neprestani strah od lične i kolektivne ugroženosti vodi ka patologiji ponašanja, ekstremizmu i nasilju. Kada politički lideri podgrijavaju te emocije, oni direktno ugrožavaju temeljne vrijednosti građanskog društva - poručuju iz DPS-a Herceg Novi.
Kao pozitivan primjer navode Španiju, čiji je premijer Pedro Sančez, kroz racionalnu imigracionu politiku, doprinio ekonomskom rastu i stabilnosti, dok Crna Gora, kako tvrde, „uporno ide suprotnim putem – širi strah, a ne viziju“.
- Društvo koje ne prepoznaje razarajući duh mržnje razvija kolektivnu patologiju. U državi u kojoj se pale objekti, ne otkrivaju počinioci i ulica preuzima ulogu institucija, dok policija obezbjeđuje rulju umjesto zakone – ne može biti napretka - stoji u saopštenju.
Iz DPS-a poručuju da danas u strahu ne žive samo „ksenofobi i zavedeni“, već i zdraviji, otvoreniji dio društva, koji strahuje od budućnosti u „polarizovanom, sluđenom, korumpiranom i nefunkcionalnom sistemu“.
- Premijerova najava da će ‘ponovo sagledati situaciju’ oko viznog režima za turske državljane ne rješava suštinske probleme. Ni Vlada, ni lokalne vlasti nijesu ponudile nijedno dugoročno rješenje. Počinioci vandalizma i paljevina nijesu otkriveni, a institucije ćute - navode iz DPS-a Herceg Novi.
Dodaju da je društvo institucionalno i moralno posrnulo, te da nema platformu za dijalog i zajedničko razumijevanje, što dodatno produbljuje krizu.
- Ako se ne suprotstavimo rastućem ekstremizmu i mržnji, nedavni događaji biće samo uvod u nešto mnogo mračnije. Vlasti to znaju – i na tu temu ćute. Takvo vođenje nacionalne politike pogubno je za sve nas - &nbsp;zaključuje se u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi pod naslovom: „Strah životu kalja obraz često“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Herceg Novi: Zloupotreba straha je politika koja razara društvo

“Kao kosmopolitski srpski grad, Herceg Novi je najprimjerenije mjesto za obilježavanje...” ovim riječima počinje svoju izjavu o proslavi tzv. “dana srpskog jedinstva” Darko Tanasković. Ne možemo ga nazvati diplomatom jer diplomatski rječnik je umjetnost kojom očigledno ne vlada, navode iz Demokratske partije socijalista (DPS).&nbsp;
Jezik njegove izjave je, kako ističu, izrazito i patetično imperijalistički, hegemonistički, agresivan, fašistički, a uz to i očigledno nevješt.
- Pozabavimo se njime. Na početku, oči para kontradikcija između termina ”kosmopolitski” i ”srpski”. Iako slovi za književnika, g. Tanasković nije vješt semantici. Riječ "kosmopolitski" znači pripadnost svijetu, otvorenost ka razlikama, toleranciju (poput one tipično crnogorske ili mediteranske), a ne nikako pripadnost Srbiji. Riječ “srpski” u ovom ograničavajućem kontekstu ne treba objašnjavati – ta vrsta svojatanja teritorija proizvodi mučninu u regionu već više od sto godina - naglašavaju iz DPS-a Herceg novi.
Pitaju se, kako se dodaje, da li je Herceg Novi ”srpski” grad kao što su Greenland i Kanada sada američke pokrajine? Ili kao što je Austrija prije Drugog svjetskog rata postala dio Njemačke, tj. Trećeg rajha? Kao što je zatim Poljska bila malo Njemačka, a malo sovjetska? Kao što je Kijev ruski?
- Vidimo da se g. Tanasković “maštovito i originalno” pozvao na elemente prošlosti.... Herceg Novi je zaista kroz istoriju bivao pod raznim jurisdikcijama – pa bi ga, u reminiscencijama o prošlosti (i stranim osvajačima) mogli nazivati i rimskim i vizantijskim i bosanskim i turskim i španskim i austrougarskim,... demonstrirajući tako i znanje istorije i kosmopolitsku širinu. Ali ne i srpskim – makar ne ukoliko držimo do istorije, a ona je ipak nauka (za neupućene: oslanja se na dokaze) te nije stvar interpretacije - poručuju u saopštenju.&nbsp;
Nije jasno, kako dodaju, ni o kakvom se prazniku tj. svesrpskom jedinstvu radi.&nbsp;
- Oduvijek, a posebno zadnjih mjeseci svjedočimo radikalnom nejedinstvu među Srbijancima. Blokaderi protiv Ćacija, radikali protiv svih, predsjednik protiv sopstvenog, iznurenog, pobunjenog naroda. Ima li možda efektnijih načina da se riješe nagomilani problemi Srbije, od proslava imaginarnog jedinstva na stranom tlu, ukoliko vam je zasta stalo do Srba i Srbije? No, zapade naš čarobni crnogorski i mediteranski grad da se u njemu slavi ta patetična, jeftina fantazmagoriju o slozi ”nebeskog naroda”. Ne zbog istorije, nego zato što je udobno i iscjeljujuće trošiti narodne novce sjedeći za trpezom u predvečerje, posmatrajući zaliv koji je odvajkada predmet hegemonističkih vlažnih snova. Pa se takvi snovi zaliju s malo vina, pa sve izgleda kako mali Perica ili mali Aca zamišljaju – i tada se lako zaboravi kako su ti snovi završavali u prošlosti. Tako će se završiti i aktuelna, bijedna, feudalna baljezganja o “srpskom svetu”. Ipak je ovo 21. vijek - zaključuje se u saopštenju DPS-a Herceg Novi.&nbsp;

DPS Herceg Novi: Iako slovi za književnika, Tanasković nije vješt semantici, njegove izjave hegemonističke, agresivne, fašističe i nevješte

Najava da će se u Herceg Novom ponovo održati parastos Draži Mihailoviću pokazuje da je na snazi pokušaj revizije istorije i povampirenja četništva, upozoravaju iz opštinskog odbora DPS-a u tom gradu.
- N’o to nikoga ne može iznenaditi danas u Crnoj Gori kad uzmemo u obzir činjenicu da državom upravljaju politike, koje su jednom poražene, a koje su nazadne, retrogradne i nakaradne, koje besramno slave ratne zločince kao heroje- poručili su iz DPS-a.
Te politike i dan danas, ističu iz DPS-a, osim što negiraju postojanje nezavisne Crne Gore, podrivaju njen građanski karakter, pokušavaju da bestidno prekrajaju istoriju, te nezapamćeno promovišu četništvo u državi u čije biće je duboko utkan antifašizam kao neprolazna vrijednost.&nbsp;
- Međutim, ako su zaboravili, podsjećamo ih – ovo je, ma koliko ih boljelo, suverena država čiji temelj predstavljaju antifašističke vrijednosti, koje ne mogu obrisati ni stotine njihovih uzaludnih pokušaja oživljavanja zločinačkih ideologija, te da ovdje nikada neće proći izjednačavanje partizanskog i četničkog pokreta i rehabilitacija ratnih zločinaca- navode iz DPS-a.
Iz ove partije poručili su da u ime 13. jula i svega što on predstavlja, obećavaju borbu protiv neskrivenog fašizma u Crnoj Gori.&nbsp;
- Neka traje koliko traje, ali će u finalu sljedbenici Draže Mihailovića i sve što on predstvalja ponovo završiti tamo gdje im je i mjesto – na smetlištu istorije!- zaključuje se u saopštenju.

DPS Herceg Novi: Parastos Draži Mihailoviću u Herceg Novom potvrda da je na snazi pokušaj revizije istorije i povampirenja četništva

Već 25 godina, od kada je ova vlast na čelu Herceg Novog, polako, a sada sve brže, nestaju najveće vrijednosti našeg grada. Pored kulturno-istorijskog nasljeđa, najveća vrijednost Novog bila je prebogata vegetacija Njegoševe ulice, opisivana, opjevana, oslikana u mnogim umjetničkim djelima, navedeno je u saopštenju Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi. 
Nekada, kako dodaju, ističu to mnogi, najljepša ulica Jadrana, zbog svoje cjelokupne vizure, od pločnika na trotoaru od karakterističnog đuričkog kamena, preko arhitekture zgrada, do u svijetu jedinstvene, prebogate vegetacije.
- Jedan od običaja, time i značajnog dijela kulturnog nasljeđa, koju je ova vlast „ugasila“ su rijetke biljke, bogato rastinje. Odnos hercegnovske vlasti u 25 godina, a posebno posljednjih osam, prema kulturi i specifičnom životu grada i Novljana je poražavajući. Sakaćenje Njegoševe je samo simbol nepoštvanja svojih građana. Kako se osjećaju porodice pomoraca i ostalih Novljana, čiji preci su, vraćajući se u svoj Novi, donosili i bogatili svoj grad rijetkim biljkama iz cijelog svijeta. Pomorci su se, međusobno takmičili, ko će ljepše i originalnije bilje pokloniti i zasaditi u svom Herceg Novom. Palme, četinari, magnolije, oleanderi, agave, bogumile, nisko rastinje i nedavno isječene divlje narandže, bile su prepoznatljivi simbol grada, ništa manje nego Sahat kula. Koliko znamo za ovaj dio hercegnovske istorije i kulture ova sadašnja vlast ni ne zna - ističe se u saopštenju DPS-a Herceg Novi. 
Iz DPS-a HN su kazali da su danas svjedoci devastacije, nemara i kontinuiranog uništavanja ovog dijela gradskog identiteta. 
- Rekonstrukcija Njegoševe ulice sprovodi se bez poštovanja propisa, bez jasno istaknute table o izvođaču i očekivanom roku završetka, jer je rok odavno probijen. Mjesecima je saobraćaj kroz centar grada obustavljen, a obustava koja je najavljena do 5. februara, prekoračena je već gotovo dva mjeseca, za sada - naglasili su u saopštenju. 
Ipak, dodaju, ono što su trajne posljedice ovako haotičnog upravljanja projektom, zapravo je devastacija vizuelnog identiteta grada, u kom je drvored stabala divlje narandže gotovo vandalski sasječen, u korist „betonizacije“.
Ujedno je, navode iz DPS Herceg Novi, ruiniran pločnik od đuričkog kamena, koji se smatra značajnim graditeljskim naslijeđem Novog, kako zbog svoje estetike i vrijednosti, tako i zbog lokalnog porijekla iz majdana iznad Kamenara.
Paradoksalno, vlast je najavila „uređeniju ulicu“ i „oplemenjen prostor“, ne podnoseći očigledno nikakvu odgovornost za njihove upitne kriterijume za to šta zapravo znači oplemenjavanje.
- Novljanima treba stari sjaj i prepoznatljivost koju je Herceg Novi nekada imao na turističkoj mapi, kao mediteranski grad zelenila i kulture. Želimo da se iskoriste svi potencijali našeg grada i da obnovimo ono što ga je činilo posebnim - poručuje se u saopštenju. 
To se, kako kažu, može postići isključivo predanim radom, odabirom stručnog kadra, profesionalaca spremnih da ulože svoje znanje i energiju u obnovu hercegnovske autentične ljepote. 
- Za Herceg Novi, grad kakav nam treba. Izborna lista „DPS Herceg Novi – Grad kakav nam treba! - zaključuju iz Novskog DPS-a.

DPS Herceg Novi: Već 25 godina nestaju najveće vrijednosti našeg grada, želimo da obnovimo ono što ga je činilo posebnim

Odluka RTV Crne Gore da zatvori svoje dopisništvo u našem gradu, još je jedan dokaz koliko je stalo vlastima u Podgorici, a posebno vlastima u našoj opštini do Herceg Novog i života Novljana, ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
U toj partiji podsjećaju da je hercegnovsko dopisništvo RTV Crne Gore više desetina godina izvještavalo o događajima i aktivnosti, ne samo Herceg Novog, već cijele Boke.&nbsp;
- Dopisništvo u našem gradu je imalo idealnu poziciju i Herceg Novi je bio središnja tačka za pokrivanje cijelog ovog regiona. Javni život cijele Boke, i našeg Novog, i mnogi događaji i aktivnosti, organizacije i ljudi iz oblasti kulture, prosvjete, sporta, politike su zaposlenima iz novskog dopisništva RTV Crne Gore predstavljeni cijeloj Crnoj Gori. Zahvaljujući takvom izvještavanju, mnogi projekti Novljana, posebno mladih našeg grada, promovisani su po regionu. Specifičan život našeg Herceg Novog, život grada kulture i umjetnosti posebno je bio inspirativan za zanimljive izvještaje i reportaže za cijelu Crnu Goru. To više neće tako biti, jer naravno nije moguće da baš svi zaposleni iz dopisništva, novinari, kamermani, montažeri koji su Novljani, putuju svakog dana u Tivat, a svu znamo kakve su saobraćajne gužve, što će i te kako uticati na teme, kvalitet, sadržaj, pa i brzinu njihovog rada - navedeno je u saopštenju novskog DPS-a.
Očigledno je, smatraju u toj partiji, da nema ni jedan profesionalni razlog za zatvaranje dopisništva u Herceg Novom i preseljenje svih zaposlenih u Tivat. Lako je zaključiti, ističu, da su razlozi samo politički.&nbsp;
- Da li je ovo završni čin za ostvarenje cilja vlasti u Podgorici, a posebno vlasti u Herceg Novom, da stave tačku na svoju politiku zatvaranja Herceg Novog, na politiku getoizacije Novog - pitaju u DPS-u Herceg Novog.&nbsp;
Napominju da Demokrate koji su na čelu Herceg Novog, od početka svog rada, vode politiku zatvaranja za javnost, pa i za medije, tako da je, ocjenjuju, lako zaključiti ko stoji iza ove odluke.&nbsp;
- Ovo je samo nastavak njihove strategije zatvaranja za medije, javnost i građane Herceg Novog. Primjeri toga su brojni. Za većinu svojih događaja, gdje promovišu svoja djela, ne pozivaju novinare drugih medija, već samo svoj propagandni medij, RTV Herceg Novi - navedeno je u saopštenju.
U novskom DPS-u kažu da su Demokrate izabrale pogrešnu strategiju.&nbsp;
- Ne može se kontrolisati javnost i ne može se samo propagandnim aktivnostima kreirati saradnja, povjerenje građana. Zar to što se dešava u Srbiji nije dobra škola da takva (ne)komunikacija sa javnošću, bazirana na samo propagandi i neistinitim informacijama nije kontraproduktivna - zaključeno je u saopštenju.

DPS Herceg Novi o zatvaranju dopisništva RTCG: Politička odluka, Demokrate izabrale pogrešnu strategiju

Nosilac izborne liste ,,Herceg Novi - Grad kakav nam treba” Dejan Stojadinović kazao je da je lista čiji je nosilac sastavljena od mladosti, iskustva i ljudi koji ovaj grad nose u svom srcu i razumiju potrebe Novoga željnog da postane moderan mediteranski grad.
- Grad je umoran od neznanja i nekulture. Zato lista “Herceg Novi - Grad kakav nam treba”, nudi građanima program koji je sastavljen na osnovnom principu - detektujemo problem - nudimo rješenje - naveo je on.
Program je, kaže, podjeljen u četiri cjeline: Infrastruktura, efikasna administracija, kultura i sport i zelena agenda.
On je dodao da je za listu koju predvodi prioritet profesionalizacija direktorskih radnih mjesta u Javnim preduzećima i reorganizacija administrativnih službi kao i uvođenje besplatnog parkinga za Novljane.
- Takođe, oslobodićemo Herceg fest kao ključnog nosioca kulturnih aktivnosti od partitokratije. U infrastrukturnom smislu prioritetni projekat biće zaobilaznica oko Boke. Mi sa programom ne završavamo 14. aprila, već počinjemo bez obzira na ishod izbora - istakao je Stojadinović.
Njihovo očekivanje je da probude građane Novoga.
- I pokažemo im na koji način treba postaviti stvari i napraviti promjene u gradu - zaključio je Stojadinović.
Na izbornoj lista “Herceg Novi – Grad kakav nam treba!” su:
1. Dejan Stojadinović
2. dr Predrag Dabović
3. Slađana Vujović
4. Vladimir Kosić
5. Nebojša Kaluđerović
6. Borivoj Vuković
7. Allmir Tahiri
8. mr Jovanka Veljović
9. Vladimir Zloković
10. Milica Milović
11. Miloš Dedejić
12. Vladimir Delić
13. mr Siniša Ćurčija
14. Nada Kovačević Lalovac
15. Ana Kovačević
16. Milisav Vlahović
17. dr Goran Komatina
18. Vladimir Vavić
19. Bojana Radović Terbec
20. Đorđije Radović
21. Tonči Frlan
22. Dijana Muratović
23. Aleksandra Velaš
24. Krsto Radović
25. Dragan Lazarević
26. Duška Krivokapić
27. Milica Pejović
28. Darko Zejak
29. Ana Vujović
30. Radomir Daković
31. Anton Jos
32. Viktorija Grle
33. Balša Milošević
34. Nikolina Keković
35. Jovan Ognjenović

Stojadinović: Probudićemo građane Herceg Novog i pokazati kako se vodi grad

U moru loših kadrovskih rješenja u Herceg Novom premijer Milojko Spajić, tik pred lokalne izbore u Herceg Novom, uze u Vladu Crne Gore ostatke davno zaboravljenog SNP-a. Gotovo da smo zaboravili da SNP postoji u Herceg Novom, ali čudom nas je premijer Spajić podsjetio i donio još jedno u nizu nevjerovatnih kadrovskih rješenja, saopšteno je iz Opštinskog dobora Demokratske partije socijalista (DPS) Herceg Novi.
Za generalnog direktora Direktorata za sportsku infrastrukturu u Ministarstvu sporta i mladih, rješenjem Vlade Crne Gore, postavljen je Milan Jančić, predsjednik SNP Herceg Novi. U DPS-u kažu da je Jančić čovjek koji je građane zaposlene u Domu zdravlja Herceg Novi nazvao neradnicima. 
- Želimo mu da nikada ne svrati do Doma zdravlja Herceg Novi i da ga zub ne zaboli. Ipak, nekorektno, zar ne - navedeno je u saopštenju novskog DPS-a.
Takođe, u toj partiji podsjećaju da je rješenjem Vlade Crne Gore za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postavljen Aleksa Đekić. 
- Čovjek koji je pravosnažno, odlukom Osnovnog suda u Herceg Novom, što je potom potvrđeno i na Višem sudu, osuđen uslovno na tri mjeseca zatvorske kazne. U presudi se takođe navodi da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravosnažnosti presude ne izvrši novo krivično djelo. Da ne spominjemo da sa šumarstvom, lovstvom i drvnom industrijom nema baš nikakvu dodirnu tačku. Možda je par puta prošetao Orjenom - naglašeno je u saopštenju.
U DPS-u ističu da je protiv Đekića nekoliko dana prije imenovanja pokrenut novi sudski proces zbog zloupotrebe službenog položaja u Domu zdravlja Herceg Novi i da se čeka ishod.
- Dakle, liječiće nas “neradnici”, a nagradiće se SNP-ovci. Ko još poštuje zakon i čemu uostalom služi sramotno veliki broj ministarstava ako ne za izbornu kampanju - zaključeno je u saopštenju DPS-a Herceg Novi.

DPS Herceg Novi: Spajić kompromitovane SNP kadrove postavlja u Vladu pred izbore

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju - kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. <h2>PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“</h2> Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. <h2>UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE</h2> Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  &nbsp;Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom…&nbsp; Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska - Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… <h2>PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA</h2> General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"> <figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption> </figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Tag: dps-herceg-novi