U oblastima koje CDT prati Crna Gora praktično nije ostvarila nikakav napredak na evropskom putu, ali je 2026. godina godina u kojoj će morati da dođe do suštinskih promjena u društvu – rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju „24 sata“ na Televiziji E izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Crna Gora je dobila, kaže Koprivica, prilično nezasluženu priliku kao dio geopolitičkih okolnosti, a šansa za pristupanje Evropskoj uniji je, kako navodi, velika.
- U oblastima koje CDT prati tog napretka praktično i da nema, a 2026. jeste važna godina da konačno pređemo sa onih formalnopravnih ili ‘štikl’ varijanti na suštinske promjene u društvu. I sad se tu postavlja dilema treba li prvo da uđemo pa da se reformišemo. To me pomalo podsjeća na predreferendumski period i dilemu da li prvo demokratija pa država ili obratno, što je potpuno glupa dilema, kao što je i ova da mi treba da popravljamo sebe i budemo bolji prvo radi nas, pa onda i radi Evropske unije. Nadam se da naše vlasti znaju ovo i znaju da je ta ’26. važna. Mada nijesam baš 100 odsto siguran da je ta ’26. finalna i zakucana. Ako bude i ’27, bilo bi jako dobro za Crnu Goru, tako da otprilike smo tu negdje i vjerujem da će nam trebati više vremena nego što je to jedna godina, ali svakako, ako budu i dvije, ne mislim da je to neki veliki problem - rekao je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT u analizi „Prvih 25 godina reforme pravosuđa“ kao glavnu borbu označio „otimanje“ pravosuđa od, kako kaže, partitokratije i partijskog uticaja.
- To je ta demokratizacija i to je taj korak koji Crna Gora treba da uradi, a ne može da ga uradi 20 godina unazad. Ako se to na neki način suzbije ili uspije uraditi nešto, biće jako važno i to je jedna strana priče. Ne bih ni da aboliram pravosuđe, sudije i tužioce, naročito dio njih, koji su prosto navikli da žive i rade u takvom okruženju, koji se, nažalost, plaše moćnika, dodvoravaju se moćnima, često zaboravljaju one nemoćne, često zaboravljaju prava ‘običnih građana’. To su dvije glavne kočnice pravosudne reforme i na jednoj i na drugoj strani postoje ozbiljni problemi. Ono što su tehničke stvari, na primjer izmjena Ustava, koja takođe kasni i to treba reći, te stvari se mogu uraditi ukoliko ima političke volje, ali ta politička volja je uslovljena time koliko će reforma ići daleko i koliko će moći uzeti političkim partijama. Mislim da je u tome suština našeg problema sa pravosudnom reformom - istakao je Koprivica.
Smatra da je veting postao parola koja bi trebalo da pokrene neki proces, a sa druge strane, kako dodaje, alat u rukama partitokratije.
Kaže da postoje indicije da veting u bezbjednosnom sektoru može preći granicu apsolutne zloupotrebe takvog mehanizma.
- Bilo bi jako važno krenuti u ozbiljnu raspravu o tome – kad, po kojim uslovima, na koji način, da li bi to bilo vremenski ograničeno ili konstantno, šta su te tačke koje bi bile provjeravane, kako bi se obezbijedila objektivnost tog procesa. Ministar je obećao takvu raspravu i to su pitanja koja mi postavljamo. Svakako da neka vrsta kontrole čitavog sistema jeste potrebna, jer su se organizovani kriminal i partitokratija uvukli u te strukture i to je jasno svakome dobronamjernom, ali postoji ozbiljna opasnost da te partitokratske strukture pokušavaju da u tome ‘ulove u mutnom’ svoj budući, vječni uticaj. Kao što su ranije mislili da nikad neće sići s vlasti i tako postavljali sistem, sada neki misle da će vječno ostati na vlasti i žele da zakucaju svoje kadrove na svakom mogućem ćošku. U tome je problem našeg društva – što nijesmo sposobni da vodimo ozbiljnu debatu, da se na jednom mjestu okupe ljudi različitih mišljenja i da vidimo kako bi taj proces mogao da izgleda i, što je najvažnije, kako bi ljudi mogli biti zaštićeni - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je CDT bio gotovo proglašen domaćim izdajnikom kada je ukazivao da reforma izbornog procesa mora biti transparentna i da se za rješenja treba tražiti mišljenje Venecijanske komisije, ODIHR-a i građana Crne Gore, što, kako ističe, nije učinjeno, pa je i sam proces bio netransparentan.
- Neke bitne stvari su urađene, ali daleko od toga da je urađeno sve. Sada je taj proces koncipiran da ide u neka ‘dva kolosijeka’, što meni miriše na to da se neke suštinske stvari neće desiti. Jedan kolosijek su tehnička rješenja, zaštita biračkog prava i neke druge važne stvari, a u drugom bismo paralelno trebalo da se dogovaramo oko otvorenih lista, individualnih kandidatura i drugih važnih pitanja. Kao što smo u ovih pola godine, od jula do sada, protraćili vrijeme i nijesmo uradili ništa – imali smo tek poneki sastanak radnih grupa. Ono što je CDT tražio jeste da se produži za pola godine rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali da sve mora biti završeno do početka aprila kako bismo mogli da zatražimo mišljenja međunarodnih institucija, čujemo stavove domaće stručne javnosti i da se sve usvoji oko 15. juna, što bi značilo da godinu prije izbora nećemo mijenjati izborno zakonodavstvo - rekao je Koprivica.
Kaže da vlast ima veliku odgovornost za neprocesuiranje slučajeva ekstremizma i radikalizma, čime se, kako navodi, građani različitih uvjerenja, nacionalnosti i vjeroispovijesti dovode u potencijalne konflikte.
Poručuje da je Crnoj Gori hitno potrebna ozbiljna građanska struktura koja ne vidi i ne brani samo svoju naciju, već sve građane.
- Ja i dalje vjerujem da postoji jedna tiha većina koja drugačije razmišlja, da neće smjeti da odu toliko daleko jer postoji velika baza normalnih ljudi koji još nijesu otrovani. Dosta ljudi je otišlo udesno, čak ni mi koji se osjećamo građanski često ne shvatamo da smo se pomjerili udesno, jer je pritisak tih tema toliko jak da je teško razumjeti šta je danas lijevo, a šta desno, naročito u našim političkim okolnostima. Ali ono što vidimo kroz istraživanja jeste da građani ne uzimaju baš tako lako mamce koji im se nude. To možda izgleda da prolazi, ali ipak nije prošla revizija istorije, nije prošlo da je Đurišić heroj - istakao je Koprivica.
Smatra da se građanske vrijednosti i sama država moraju braniti protestima, a veliki broj procesuiranih građana koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade vidi kao represivnu poruku.
- Govorim o potrebi artikulacije tog bijesa i neslaganja u nešto što trenutno ne postoji u našem parlamentu – u nešto što će podići nivo razumijevanja građanske države. Ja sam za ovu državu glasao ne zato što sam nacionalni romantik, daleko sam od toga, već zato što sam vjerovao da će ova država biti inkluzivna. A ona to danas nije - zaključio je Koprivica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Koprivica: Prilika za ulazak u EU je velika i prilično nezaslužena, neophodno je krenuti sa suštinskim promjenama

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Obećanja o izlasku iz vlasti i druge priče
- Ultimatumi DNP-a 
- Stanje nakon poplava
- Neustavni dan Republike Srpske, čestitke i prisustvo crnogorskih predstavnika 
- Protesti u Iranu
Gosti emisije su Dragutin Popović, istoričar i Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

1250x600

1084x550

Informativna emisija 24 sata: Gosti Dragutin Papović i Dragan Koprivica

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva poslanike i poslanice koji čine Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor) da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje ove reforme u skladu sa odlukom o osnivanju odbora i međunarodnim preporukama., navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor CDT-a Dragan Koprivica.&nbsp;
Kako se dodaje, pozivaju da se u odluci o produžetku rada Odbora predvidi njegov intenzivan rad i finalizacija svih potrebnih predloga izmjena zakona i teksta etičkog kodeksa od 15.1. do 15.4.2026. godine.&nbsp;
Nakon ovoga bi, kako se ističe, uslijedilo otvaranje inkluzivne javne rasprave i dobijanje mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija do 1.6, a onda i finalizacija ovih tekstova i usvajanje u Skupštini do 15.6.2026. godine.
- Ukoliko Odbor postavi dinamiku svog rada na ovaj način, ispoštovaće se standard da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu prije izbora, budući da su opšti lokalni izbori prethodnim izmjenama tempirani za 13.6.2027. godine, a u tom periodu je i očekivani termin redovnih parlamentarnih izbora - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
CDT je, kako su objasnili, pitanje produžetka rada Odbora pokrenuo još u septembru 2026. godine na svojoj konferenciji o nastavku izborne reforme, a onda i na posljednjoj sjednici Odbora najavio da ćemo početkom decembra utvrditi realan nivo završenog posla i ukoliko on bude nezadovoljavajući uputiti predlog za produžetak rada.
- Smatramo da obim do sada pripremljenih rješenja u tri radne grupe koje funkcionišu u okviru Odbora nije ni blizu konačnim rješenjima i da nije moguće konačna i kvalitetna rješenja pripremiti do 31.12, kada je planiran završetak rada Odbora. Ukoliko ovdje uzmemo u obzir najavu da će Skupština, do kraja godine, usvojiti oko 100 zakona ili izmjena zakona, uz redovno usvajanje novog budžeta, svakome je jasno da kvalitetna izborna reforma do kraja godine nije moguća - naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Takođe, ističe se i da smagtraju da u planiranju rada Odbora treba ispraviti i veliku grešku koja je učinjena u toku julskog kruga izborne reforme, kada nijesmo imali kvalitetnu javnu raspravu, niti dobili mišljenja od relevantnih međunarodnih institucija.
- Ono što je u julu saopštavao CDT, Evropska komisija (EK) nam je potvrdila u novembru kada je u svom izvještaju saopštila da je izborna reforma sprovedena bez suštinskih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR i GRECO, i uputila na potrebu za daljim unapređenjima zakona i to u inkluzivnom i transparentnom procesu - poručuje se.&nbsp;
CDT ne želi, kako dodaju, da se Odboru ponove opaske iz prethodnog izvještaja EK da zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije. Drugim riječima, ne želimo doći u situaciju da nam se sugeriše promjena zakona koji su tek usvojeni.
- Podsjećamo da je neophodno nastaviti rad na nizu međusobno povezanih procesa – od uvođenja otvorenih lista, omogućavanja individualnih kandidatura i direktnog izbora organa mjesnih zajednica, preko transparentnog i tačnog biračkog spiska, do regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora, rješavanja problema dezinformacija u izbornom procesu, jačanja sankcija za zloupotrebe i zaštite biračkog prava u skladu sa međunarodnim standardima. Tek kada se sve ove mjere – koje su po svojoj prirodi složene, institucionalno zahtjevne i nemoguće za sprovesti preko noći – uzmu u obzir, moći će se govoriti o zaista sveobuhvatnoj, kvalitetnoj i održivoj izbornoj reformi - dodali su.
Zato, smatraju, da je njihov prijedlog za produžetak rada Odbora racionalan, izvodljiv i da ispravlja greške u procesu izborne reforme koje su urađene u julu.&nbsp;
- Nadamo se da će jednako racionalna biti i odluka Skupštine Crne Gore da se ovaj važan proces nastavi - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: Produžiti rok za rad odbora – izborna reforma do kraja godine je nemoguća

Dragan Koprivica povlači kandidaturu za vršioca dužnosti direktora KIC-a “Budo Tomović”. To je objavio Koprivica, dodajući da je tako odlučio jzbog različitih pravnih tumačenja njegovog imenovanja, kao i iz želje da omogući normalan rad ove ustanove.
- Nedavno su mi neki vrsni pravni eksperti, rukovodeći se postojećom praksom i čak konkretnim primjerima, kategorički tvrdili da, stopirajući penzijska primanja, imam puno pravo da budem imenovan za VD direktora KIC-a ‘Budo Tomović’, i da tu apsolutno nema ništa sporno. Sada neki drugi vrsni pravni eksperti isto tako kategorički tvrde da nemam to pravo, i da je tu sve apsolutno sporno- ističe Koprivica u saopštenju.
Nezavisno od toga, kako dodaje Koprivica, ko tu griješi, i je li riječ o onom čuvenom “da dva pravnika imaju tri tumačenja”, lično, u cilju prekida, kako napominje, “ovog Rašomona”, neće ići na metod čekanja i iscrpljivanja, na žalbe Upravnom sudu…
- Već odmah odustajem od daljeg procesa, da ne bih bilo čime usporio rad KIC-a, u kojem se redovno obavljaju brojne aktivnosti. A to znam i iz ličnog iskustva, jer sam u njemu već godinama prisutan uz programe, koncerte, pozorišne predstave, književne večeri… Napominjem i da bi mi plata u KIC-u bila manja od penzijskih primanja, ali sam htio napraviti neke nove pomake. A moji oponenti nek nazdrave za ovaj, za njih, fin muštuluk, i nek Bog čuva Crnu Goru od svega, pa i od eksperata i ‘eksperata'- zaključio je Koprivica.

Koprivica povukao kandidaturu za v.d. direktora KIC-a

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Dragan Koprivica izabran je na današnjoj sjednici Savjeta za vršioca dužnosti direktora Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović".&nbsp;
Koprivica je rođen 1953. godine u Nikšiću. Na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, diplomirao je 1976. godine.
Na istom Fakultetu završio je postdiplomske studije i 1983. odbranio magistarski rad. Doktorsku disertaciju odbranio je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.&nbsp;
Piše prozu, poeziju, drame, tv scenarije i aforizme. Više puta je nagrađivan za stvaralaštvo u različitim književnim formama.
Krunu njegovog stvaralaštva predstavlja najviše državno priznanje Trinaestojulska nagrada za životno djelo, uz status istaknutog kulturnog stvaraoca. Živi i radi u Podgorici.&nbsp;

Dragan Koprivica v.d. direktora KIC-a ''Budo Tomović''

Najava legalizacije crkve na Rumiji je druga vrsta nemoći države i podilaženja svakome ko vam može donijeti politički profit, nevezano za to što se time urušava, ocijenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. 
Koprivica je kazao da je crkva na Rumiji legalna od 2005. godine.
- Imamo tu igrariju prethodne i sadašnje vlasti ko će iskoristiti crkvu na Rumiji za bolje odnose sa SPC, koja zapravo može da donese neke političke poene. Ono što je bilo od 2005. do 2020.godine je takođe prikazivanje nemoći države - istakao je on.
Ukazuje i na ekspanziju istorijskog revizionizma i aktuelnu izjavu mitropolita SPC Metodija da su samo dvije partizanske brigade bile crnogorske, na šta je CDT odmah reagovao i objavio tekst. 
- Prijatelj mi šalje poruku u kojoj kaže da je super tekst, a ja kažem da mi je gotovo bilo neprijatno da pišem o tako očiglednim stvarima, da je to tako očigledna laž i on mi kaže “bolje to da pišeš, nego za pola godine da ubjeđuješ ljude da je zemlja okrugla”. Ako im se pušti i ako se ne budemo borili protiv toga dešavaće nam se to ono što nam se dešava - ocijenio je Koprivica.
<h2>"Trebaju nam ljudi koji će razmišljati svojom glavom"</h2>
Koprivica je konstatovao i da borba za pravu građansku državu, kakva je u Ustavu, tek predstoji. Kazao je da će biti vrlo teško i naporno,da je ključni motiv da Crna Gora bude nezavisna, država stvarne različitosti, bez floskula, a da se za taj cilj moraju okupiti svi ljudi, nebitno da li je riječ o slobodnim pojedincima ili onih koji su u partijama. 
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je u publikaciji analizirao Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i ukazao na političke pritiske u donošenju odluka, slučaj Ustavnog suda, zarobljeni Javni servis čiji je direktor na tom mjestu nezakonito i izostanak imenovanja članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge.
Trenutno stanje, kaže Koprivica, podsjeća na ranije izgubljene finalne bitke za prostor koji se otvarao za članstvo u EU, što se dešava u situacijama kad partitokratija treba da se odrekne monopola i neograničene moći. 
- Koju god nezavisnu instituciju uzmete, a koja se bira politički, odnosno u parlamentu, tamo postoje problemi, zastoji i opstrukcije i što je najvažnije to se posmatra kao jedan obični štrik i pokušavaju se silom na sramotu uvaliti neki ljudi koji niti imaju kompetencija, a što je najvažnije nemaju integriteta da se bave tim poslom. Nama trebaju nezavisne institucije, ljudi koji će razmišljati svojom glavom, a to baš i ne prolazi u crnogorskoj partitokratiji - rekao je on. 
Koprivica je izbran za člana Komisije za izbor predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ali, kako kaže, o tome nije dobio nikakav zvaničan dokument.
Dodaje da su u Komisiji stručni ljudi koji znaju šta je transparentan postupak i da bi izbor članova CIK-a trebao da bude zakonit i da mogao da vrati povjerenje i motiviše kvalitetne kadrove da se prijave.
- Imali smo danas sastanak gdje smo “nacrtali” kako bi taj procest trebao da izgleda. Usaglasili smo se da treba da bude otvoren i transparentan, da svima budu dostupne sve informacije i da ta komisija proba da vrati vjeru da u Crnoj Gori može postojati pošten proces. Ovo su samo naznake koje nijesmo skroz precizirali, ali možemo očekivati sljedeće nedjelje raspisivanje konkursa za predsjednika i članove CIK-a, a onda dalji postupak kako ga reguliše zakon - istakao je Koprivica.
<h2>Mekši put za motivaciju</h2>
Govoreći o pozitivim impulsima iz Izvještaja EK poručuje da u oblastima kojima se bavi CDT, poput demokratije, ljudskih prava, dezinformacija, transparentnosti vlasti, govora mržnje, ne vide napredak.
- Vlast ima pravo na svoju propaganda i mogu da drve pet godina kako smo mi lideri i kako napredujemo - rekao je Koprivica. 
Dodaje da Evropska unija zna gdje nije napravljen napredak, ali nije odgovorna, već su odabrali, uslovno rečeno, mekši put kojim pokušavaju da motivišu Crnu Goru.
- Prije svega zato što njima treba, a onda zato što i Crnoj Gori to treba, ali ono što me malo ohrabruje, je to, da kako proces odmiče oni su sve jasniji. Vjerujte ko zna da čita taj Izvještaj u njemu su bili prilično jasni. Crnoj Gori se gleda kroz prste, to je jasno, sad je samo pitanje hoće li Evropska unija dobro iznijeti tu igru da to gledanje kroz prste zaista bude i motivacija, odnosno neki podstrek da nešto promijenimo- naveo je Koprivica. 
Na pitanje da prokomentariše to što se u Izvještaju EK pominje da su čelnici odbrane i bezbjednosti targetirali medije i civilni sektor, Koprivica kaže da su to ocjene, ali da ga interesuje šta će EU uraditi po tom pitanju. 
Podsjeća da je EU u nekim kritičnim i dramatičnim situacijama stala u zaštitu onoga kome je ta zaštita tada bila potrebna, medija ili civilnog društva ili nekoga ko kritički posmatra na procese u Crnoj Gori. 
<h2>Poruke upozorenja</h2>
- Ako imamo dio vlast koji je preuzeo retoriku autoritarnih sistema ne treba Evropska unija da im kaže ništa. Oni možda misle da sada imaju neki sitan politički profit od toga, možda im se povećala podrška u istraživanjima javnog mnijenja 0,5 odsto, ali ko uzme tu politiku, ko uzme taj pravac, a to znamo od prethodne vlasti, gotov je dugoročno. Koliko će to trajati, godinu, dvije ili tri, uopšte nije važno. Ko misli da se sa nekim neistonišljenikom treba obračunavati podmetanjima, uvredama, prijetnjama i slično, završiće prije ili kasnije na smetlištu političke istorije i to je sigurno. Nadam se da ove poruke treba tim ljudima da budu neka vrsta upozorenja da stave prst na čelo i da se zamisle šta oni zapravo rade i liči li to na vlast jedne demokratske države ili na nešto sasvim drugo - poručio je Koprivica.

Koprivica: Najava legalizacije crkve na Rumiji druga vrsta nemoći države i podilaženja zarad političkog profita

Jedan od mitropolita Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori (SPC), Metodije Ostojić je nastavio seriju pomena ljudima i oružanim formacijama koje su bile vjerni saradnici fašista i nacista. U svom ustaljenom maniru Ostojić je, na manifestaciji koju je ovoga puta upriličio na Krnovu, ponovo besjedio suprotno istorijski utvrđenim činjenicama. Nastavljena je kampanja istorijskog revizionizma o kojoj je Raskrinkavanje.me, u posljednje vrijeme, pisalo u više navrata.
Jedna od poruka sa spomenutog događaja je glasila:
“...Zato su bile hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta, samo su dvije brigade bile crnogorske, partizanske, i to je bila manjina koja je posle na ovim prostorima zločin činjela nad većinom i zato su bez suda i presude stotinama ubijali pa i ovdje na ovom mjestu bez suda i presude, nevinih ljudi mladost od 18 do 20 i neke godine…”
Pisati tekst koji raskrinkava tvrdnju da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske” za one koji dobro poznaju istoriju Narodno oslobodilačke borbe (NOB) može zvučati prilično banalno. I sama ideja da se na ovaj način utvrđuju bilo kakve istorijske istine – vjerovatno još banalnije.
Ipak, za one koji se manje razumiju u istorijske činjenice zbog nedostataka u školskim programima ili stalne izloženosti konstantnim dezinformacionim kampanjama koje plasiraju ovakvi stručnjaci za događaje, važno je prikazati istinite istorijske fakte:
NOB je bila jugoslovenski pokret i izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenija), već od kraja 1942, a naročito nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci, geografske ili nacionalne odrednice njenih jedinica nijesu značile previše, jer su ondašnje brigade ili druge jedinice, masovno popunjavane od ljudi sa terena na kojima su se te jedinice našle u datom momentu.
Prve dvije brigade sa pridjevom crnogorske osnovane su u proljeće 1942. godine. Možda je čak i važnija informacija o tim dvijema jedinicama da su bile i “proleterske” što je onda predstavljalo elitnu jedinicu, udarnu pesnicu NOB koja je sposobna za izvođenje najsloženijih operacija.
Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je juna 1942. godine. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Njen prvi komandant bio je Peko Dapčević.
O postignućima ove jedinice napisano je mnoštvo knjiga, članaka i stručnih analiza. Umjesto analize tako obimne istorijske građe, ovdje ćemo podsjetiti na nešto mnogo važnije - na onu čuvenu poruku Četvrte brigade svom Vrhovnom štabu u toku bitke na Sutjesci:
“Dogod budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera”
Peta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je takođe u junu 1942. godine. Njen sastav su činila tri bataljona Nikšićkog partizanskog odreda i jedan bataljon Zetskog partizanskog odreda. Njen prvi komandant bio je Sava Kovačević.
Šesta crnogorska udarna brigada formirana je u novembru 1943. godine u blizini Kolašina. Činili su je borci iz pet partizanskih odreda: Durmitorskog, Nikšićkog, Zetskog, Lovćenskog i Komskog. Prvi komandant brigade bio je Veljko Žižić.
Sedma crnogorska omladinska udarna brigada „Budo Tomović“ formirana je u decembru 1943. godine u Kolašinu. U njen sastav ušli su omladinci i omladinke iz gotovo cijele Crne Gore. Njen prvi komandant bio je Niko Strugar.
Ovdje valja napomenuti da je baš ova brigada počinila “zločin” nad formacijama o kojima mitropolit Ostojić daje pomen i besjedu koja je inspiracija za ovaj tekst, a koji se u najkraćem sastoji u sljedećem: Sedma je, od njemačko-četničkih napada, branila improvizovani aerodrom u Breznima sa kojeg su saveznički avioni 1944. evakuisali preko 1000 ranjenih i bolesnih partizana.
Nakon okončanja evakuacije, brigada je uništila četnički Gvozdeni puk i nanijela mu gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Da ne budemo nepravedni, treba spomenuti i Osmu, Devetu i Desetu crnogorsku brigadu i Prvu bokeljsku brigadu koje su osnovane 1944. godine i koje su se takođe borile protiv nacista i njihovih domaćih saradnika.
Učešće Crnogoraca i Crnogorki u NOB se, naravno ne završava učešćem u “crnogorskim” brigadama. Oni su se, mimo spomenutih brigada, na pozicijama od Vrhovnog štaba do seoskih, terenskih jedinica borili protiv fašista, nacista i njihovih domaćih pomagača.
Crnogorski bataljoni su činili i gotovo trećinu elitne Prve proleterske udarne brigade, formirane 21. decembra 1941. godine u Rudom. Njeni prvi komandant je bio Koča Popović, a kasnije i Danilo Lekić „Španac“. Lekić, rodom iz Kralja kod Andrijevice, bio je jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca i komandanata u NOB-u.
O tome kako se borila Prva brigada ostalo je veoma zanimljivo svjedočenje Antonija Isakovića u momentu proboja obruča na Sutjesci:
“Dobro pamtim. Danilo Lekić je komandovao: "Prva proleterska - juriš!!" I, verovatno, ja mislim da je to jedini put kad je cela Prva proleterska jurišala. Preko te čistine. Svi smo bili u istom streljačkom stroju. Prvi put, svi... i sve komande četa, i svi štabovi bataljona i štab brigade, i Španac (Danilo Lekić) i Plavi su bili u jurišu, i svi kuriri, i svi kuvari, i svi bolničari... Sve je izašlo tu, koliko nas je bilo. Mi smo krenuli. I svi smo znali: nema nazad! Mi moramo tamo!”
Posebno je bila izražena veza crnogorskih boraca sa dalmatinskim jedinicama. Najistaknutiji primjer je Ljubo Vučković, rođen u Ljubotinju kod Cetinja, koji je bio komandant, takođe elitne, Druge dalmatinske udarne brigade. Pod njegovom komandom, brigada se proslavila u nekim od najtežih bitaka, uključujuči Neretvu i Sutjesku.
Ova brigada je u veoma teškim uslovima prešla preko srušenog mosta na Neretvi kod Jablanice 6. marta 1942. godine i na taj način omogućila partizanskim jedinicama proboj obruča i važnu pobjedu.
Za kraj ovog teksta dajemo svjedočenje jednog od neposrednih aktera o ovom događaju Bruna Vuletića:
“Stravično izgleda nasip pruge. Veoma strmo, gotovo okomito usjekla se obala od okna dubokog kanjona. Izgleda nam da ćemo se, spuštivsi se na dno kanjona, moći dohvatiti posrnule konstukcije i verući se preko njezinih rešetki prebacivati na drugu obalu. Oko sredine, gdje je most prepolovljen, moraćemo kroz vodu, ali držeći se konstrukcije ipak će se proći. Teže izgleda na lijevoj obali gdje se konstrukcija odvojila od nasipa i duboko skliznula u kanjon. Ostale su samo povezne tračnice s pragovima poprijeko kao viseće ljestve. Ako pragovi nijesu truli, što ne možemo ocijeniti, onda ćemo se uz njih moći uzverati na nasip. Na nekoliko metara od ivice nasipa nalazi se bunker s četničkom posadom i teškim mitraljezom...
...Od kretanja boraca pred nama opasno se njišu i škripe tračnice. Balansirajući kao na konopcu, održavamo ravnotežu. Samo da izdrže te ljestve, strapim da se ne odvoje i zajedno s nama ne survaju u dubinu...
...Četnici postaju aktivniji, očito se spremaju na juriš i to čine na vrlo bučan način. Borba se sve više razgara i vatra pušaka i mitraljeza sve je jače prošarana eksplozijama bombi. Grupe četnika pucajući i vičući preskaču nisku ogradu naslaganog kamenja i kreću na juriš. Otvaramo vatru... Poneki padaju pokošeni našom vatrom, ali stroj produđava naprijed. I tada, oglasi se s čuke lijevo od nas najprije jedan, a onda i drugi mitraljez. Stroj četnika posrnu pod udarima neprekidne vatre s boka, produži još par koraka kao nošen inercijom, zatim se rasu i preživjeli počeše bježati. Krenusmo u protujuriš. Pokolebani četnici nisu izdržali naš nalet. Izlaze bradonje s dignutim rukama i počinju se masovno predavati, te mole za milost, kao da nam čas prije nijesu prijetili da će nas poklati...”
Na osnovu svega nabrojanog jasno je da je jedan od čelnika SPC rekao neistinu i da memoari i svjedočenja, ali i istorijske činjenice demantuju njegovu tvrdnju - “da su samo dvije brigade bile crnogorske, partizanske”.
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Metodije se zabrojao: Koliko je zapravo crnogorskih partizanskih brigada?

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) osuđuje nasilje koje smo sinoć mogli vidjeti na ulicama Podgorice i poziva nadležne institucije da djeluju hitno, zakonito, dosljedno i transparentno, i da bez selektivnosti i improvizacije primjereno kazne počinioce - poručio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica.
- Ova reakcija države mora biti zasnovana na zakonima, a ne na panici i pritiscima, kako se svakako opasan ali pojedinačni krivični slučaj ne bi pretvorio u institucionalno podstaknutu stigmatizaciju čitave zajednice, čime bi se dugoročno ugrozila bezbjednost svih građana - naveo je Koprivica.
CDT, kako dodaje, već godinama upozorava da je u Crnoj Gori širenje etničke i vjerske mržnje, postalo normalizovano.
- Ne samo na društvenim mrežama i u tabloidnoj sferi, već i u izjavama javnih i političkih funkcionera. Pravosudni organi nijesu pokazali spremnost da to zaustave i jasno poruče da takvo ponašanje ima posljedice. Kada mržnja ostane bez odgovora države dovoljno dugo, ona se prelije na ulice - rekao je Koprivica.
Upravo to, prema njegovim riječima, gledamo mjesecima.
- Zabrinjavajuće intenziviranje antiturskih narativa, izmišljanje brojki i incidenata, klasične antimigracione dezinformacije koje se rutinski plasiraju na mrežama i od strane ekstremističkih političkih aktera. Ta retorika, uporno ponavljana i nekontrolisana, stvara atmosferu u kojoj je čitava jedna zajednica unaprijed proglašena prijetnjom - kazao je Koprivica.
Incident koji se dogodio u Podgorici, u kojem je jedan građanin teško povrijeđen, mora dobiti brz i zakonit epilog.&nbsp;
- S druge strane, reakcija građana zabrinutih za svoju bezbjednost može biti razumljiva, ali pojava „narodnih milicija“ koje su pokušavale da „zavode red“, pozivaju na ubistva jedne čitave zajednice jeste jasna ksenofobija i ponašanje koje nas podsjeća na događaje od prije stotinjak godina u Njemačkoj, ali i neke iz naše bliske prošlosti - naveo je Koprivica.
Umjesto da sinoć država pošalje jasnu i razumnu poruku da su pozivi na nasilje neprihvatljivi i da će biti sankcionisani, fokus je prebačen na kolektivnu histeriju protiv jedne zajednice.&nbsp;
- Trikovi poput objavljivanja fotografija masovnog privođenja i javna obećanja o ukidanju viza ne mogu sakriti nesposobnost Vlade Crne Gore i njenu promašenu migracionu politiku, niti će ovi problemi nestati prebacivanjem na jednu kompletnu nacionalnu zajednicu. Naši kriminalni klanovi, koji godinama bez straha marširaju ulicama i ubijaju po gradu, nikada nijesu vidjeli ovakve spektakularne policijske akcije - ali jeste zajednica čiji je najveći broj pripadnika ovdje legalno, uz uredne boravišne i radne dozvole izdate od iste ove države - rekao je Koprivica.
Istovremeno, postavlja se pitanje šta ćemo sa domaćim građanima koji su sinoć pozivali na nasilje.
- Njima se ne može ukinuti viza, niti ih se može protjerati. Njihove postupke može i mora sankcionisati isključivo pravna država - pod uslovom da je ima. Vrhovno državno tužilaštvo je nedavno izdalo obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima govora mržnje i zločina iz mržnje, koje naglašava hitnost i postupanje bez odlaganja. Trenutak je da se taj dokument primijeni u praksi, sada i ovdje - kroz formiranje predmeta, identifikovanje počinilaca i organizatora, hitno prikupljanje dokaza i jasno saopštavanje koraka koje institucije preduzimaju - istakao je Koprivica.
Crna Gora se nalazi na ozbiljnoj prekretnici.&nbsp;
- Ona bira da li će ući u razdoblje mržnje, nasilja, nestabilnosti i straha čitavog društva ili će probleme na način primjeren budućoj članici EU. Pravda mora biti jednaka za sve koji u Crnoj Gori žive i rade. Vladavina prava mora važiti jednako i za one koji su počinili zločin nožem i za one koji sinoć pozivali na zločin na ulicama Podgorice - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Crna Gora na prekretnici - vladavina prava ili društvo nasilja

Umjesto sređenih registara i jasnih pravila o biračkom pravu, Crna Gora ima po nekim podacima skoro 100 hiljada birača više nego punoljetnih građana, neusklađene evidencije i nedostatak političke volje da se sprovede reforma koja se obećava dugo, poruka je sa panela “Jesmo li odustali od reforme biračkog spiska?”, CDT-ove konferencije "Izborna reforma nakon jula: Završena priča ili novi početak?”.
Poslanik Demokrata, Nikola Rovčanin, ističe da je vrlo važna primjena Ustava i da sve reforme i unapređenja moraju biti u skladu sa najvišim pravnim aktom.
- Podaci sa popisa pokazuju da je oko 541 hiljada ljudi upisano u birački spisak, a da imamo oko 450 hiljada punoljetnih građana. To je statistički slom logike koji zahtijeva ozbiljnu reformu. Dva su pristupa rješenju: terenske provjere, a drugi poznat u regionalnoj praksi je uparivanje evidencija. Vrlo je bitna primjena ustavne norme i sve reforme i unepređenja moraju biti u skladu sa Ustavom - poručuje Rovčanin.&nbsp;
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, postavlja pitanje: koliko ljudi zaista živi na prijavljenoj adresi? To, ističe, znači da država, sud, policija ne mogu da nađu svoje građane ili ih nalaze preko komšija i smatra da je to primitivan oblik organizacije države.
- Prilično sam zabrinut onim što sam čuo na prvom panelu ove konferencije, jer nam je rečeno da nema političke volje da se radi na Zakonu o biračkom spisku i na Zakonu o registrima prebivališta i boravišta. Bilo je političke volje 2024. i recimo krajem 2023. godine, a sad je nema. Strašno bih volio da vidim kod koga to sad nema političke volje. Zaista bih volio da nam neko direktno kaže ko su ti koji su nas obmanjivali da nešto o čemu smo pričali deset godina treba uraditi, a sada ne treba - kaže Koprivica.
On poručuje da bi idealna situacija bila da država ostvari kontakt sa svim državljanima, te da bi se na taj način u širem smislu doveli u red registar, država, pa samim tim i birački spisak. Dodaje i da ne možemo uzeti biračko pravo onom građaninu, koji čak i krši pravo o prebivalištu, ako tamo gdje gdje živi nema biračko pravo.&nbsp;
Na tom fonu je i poslanica Posebnog kluba poslanika, Radinka Ćinćur. Ona smatra da je potrebno uraditi digitalizaciju svih registara, kako bi se izbjegle manipulacije tokom izbognog dana i ističe da ne smijemo oduzeti biračko pravo onim ljudima koji ga već nemaju negdje drugo. Takođe, smatra da se ne smije dozvoliti ljudima da glasaju u više država, jer su to uglavnom ljudi koji su svoj život vezali za druge zemlje.
- Očigledno je da nemamo sređene registre, prije svega prebivališta. Svjesni smo da je sređen registar prebivališta uslov i za sređivanje biračkog spiska. Ako po našem Ustavu, ne može neko ko ne živi ovdje, barem zadnje dvije godine, da glasa - odnosno nema pravo glasa, onda mi nemamo pravo da taj Ustav kršimo, iako znamo da u mnogim državama u okruženju i u Evropi nije takav slučaj. Mi, kao mala zemlja, ako bismo izbjegli taj uslov, ako bismo ga izbrisali, mislim da bismo bili u velikom problemu - rekla je Ćinćur.
Koprivica dodaje da je svaka reforma bolna, a da se ova izbjegavala 15 godina i to sa razlogom, jer je ovakvo stanje manje-više odgovaralo svakoj vlasti. Odbor, vjeruje, treba da se fokusira na Zakon o registrima prebivališta i boravišta, jer je Zakon o biračkom spisku “najtehničkija stvar”.&nbsp;
On zaključuje da je vlast 2020. došla na talasu reformi i da je tada poručeno da će prakse Demokratske partije socijalista biti promijenjene, pa poziva donosioce odluka da iskoriste priliku i sprovedu reformu.&nbsp;

Temelj se ne kopa motikom: Gdje je zakočila reforma biračkog spiska

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: dragan-koprivica