U okviru šeste redovne sjednice Skupštine Opštine Herceg Novi, odbornici će, između ostalog, raspravljati i o stanju Savinske dubrave, a kako je za RTHN najavila potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić u planu je formiranje komisije čija će rješenja omogućiti pripremu petogodišnjeg plana zaštite i valorizacije ovog prirodnog dobra.
Nakon što je povučena sa dnevnog reda prethodnog zasjedanja lokalnog parlamenta, Stanišić podsjeća da je Informacija o stanju zaštićenog prirodnog dobra, Savinske dubrave, uvrštena u dnevni red šeste redovne sjednice.
– Svi znamo da je Savinska dubrava pluća i srce ovog grada i da u prethodnom periodu, sem naših agilnih komunalnih preduzeća, koji su radili na njenom čišćenju i održavanju, na način što su uklanjali pala i trula stabla i čistili, postavljali kante za smeće, nije bilo nekih značajnijih aktivnosti. Ali iz opravdanih razloga, jer je 80% Savinske dubrave u privatnom, a svega 20 odsto u vlasništvu Opštine – navodi ona.
U narednom periodu, kako najavljuje Stanišić, predsjednik Opštine Stevan Katić formiraće mješovitu komisiju posvećenu daljem upravljanju Savinskom dubravom.
– U sastavu komisije naći će se eminentni stručnjaci iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine, odbornici i naravno, privatni vlasnici Savinske duvrave. Nadam se da će oni na svojim zasijedanjima naći zajedničko rješenje kako da prevaziđemo postojeću situaciju i da će naći mogućnsot da se u narednom periodu donese petogodišnji plan zaštite i valorizacije Savinske dubrave – kazala je ona.
 NVO Ekološko društvo Boke Kotorske i GP „Idemooo!“ pokrenuli su sredinom avgusta inicijativu ka Skupštini Opštine, da u dnevni red zasjedanja lokalnog parlamenta bude uvršten Izvještaj o stanju Savinske dubrave, sa prijedlogom za inoviranje studije iz 2015. godine i sa izradom programa zaštite i monitoringa, te da se na osnovu tog programa jasno opredjele novčana sredstva iz budžeta Opštine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U planu formiranje komisije za zaštitu Savinske dubrave

Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Polaganjem vijenaca na tvrđavi Mamula na ostrvu Lastavica, obilježena je 81. godišnjica raspuštanja logora "Campo Mamula", nakon kapitulacije Italije 14. septembra 1943. Ovim povodom na ostrvu su se okupili članovi udruženja boraca SOBNOR iz Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve, potomci boraca, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici kompanije Orascom i Mamula Island te su zajedno još jednom pokazali da teže tome da se dramatična i herojska istorija ostrva nikad ne zaboravi.&nbsp; Predstavnik SOBNOR-a Crne Gore, profesor Ljubenko Borović je čestitao obilježavanje raspuštanja logora na Mamuli, te istakao da se ovim okupljanjem od zaborava čuva taj značajan istorijski događaj.&nbsp; - Danas treba da budemo ponosni na sve naše pretke koji su se žrtvovali da bi budućim generacijama osigurali slobodu i mir - kazao je Borović.&nbsp; U ime Opštine Herceg Novi potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je istakla da primjer Mamule ukazuje da je „put kojim moramo ići - put antifašizma, očuvanja identiteta, narodnog ponosa, sjećanja na hrabre prethodnike”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922120916_914c92177bad777b9bd611c06ddaaa1b86b4dfaa5e13694e699c46d194cd4b2c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  - Mamula je više od simbola, više od zloglasnog logora, od tvrđave. To je vječiti spomenik slobode koji kao luča svijetli i opominje - navela je Stanišić.&nbsp; Potpredsjednica Skupštine Opštine Herceg Novi je takođe istakla težnju kompanije Orascom da njeguje kulturu sjećanja.&nbsp; - Zahvaljujem predstavnicima kompanije Orascom što čuvaju dio istorije u memorijalnoj sobi u okviru ovog kompleksa i što poštujete tekovine našeg naroda. Na nama je da nikada ne dopustimo zaborav, da čuvamo tekovine naših prethodnika i o njima govorimo što više. Čini se da je danas doprinos miru na svim nivoima potrebniji više nego ikada - podvukla je Stanišić.&nbsp; Važnost tradicionalnog organizovanja Memorijalnog dana na Mamuli i njegovanja kulture sjećanja istakao je i generalni menadžer hotela Mamula Island, Huan Tamames. On se posebno osvrnuo na sposobnost Mamule da odoli testu vremena dok gleda u budućnost. - Napredak Mamule je suštinski dio našeg zajedničkog puta. Podsjeća nas da, dok poštujemo prošlost, moramo da prihvatimo i budućnost, osiguravajući da ovo ostrvo ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije. Zajedno možemo učiniti da Mamula nastavi da inspiriše i edukuje, da bude mjesto gdje koegzistiraju istorija i savremenost, na kome će uvijek vladati vrijednosti mira i napretka - naveo je Tamames.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922120916_5e3fb593bd94c5a7cef1efab928b9119d4c11280d40ccab82b275b411a4a87f4" data-rendition-name="original" width="1622" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Okupljenima se obratio i Đorđe Zloković, predsjednik OBNOR-a Herceg Novi koji je organizatorima zahvalio na toploj dobrodošlici i uvijek dobrom gostoprimstvu.&nbsp; Profesor dr Ilija Moric je takođe izrazio zadovoljstvo što i ove godine u ime UBNOR-a Herceg Novi prisustvuje ovom značajnom događaju.&nbsp; - Svjedoci smo da se postepeno realizuje i ostvaruje vizija Mamule kao mjesta saradnje i napretka, siguran sam da na tom putu i dalje ima određenih izazova, ali smo dorasli da te izazove rješavamo prevashodno uz kulturu dijaloga i učenja, a prije svega kulture sjećanja - naveo je Moric. Memorijalnom danu na Mamuli prisustvovao je i Žarko Popović - predsjednik SUBNOR-a Kula. On je tom prilikom napomenuo da su dobre odnose sa OBNOR – om Herceg Novi krunisali u julu mjesecu kada su postali i pobratimi, te da se raduje što je nakon četiri godine opet na Mamuli kako bi obilježili ovaj, kako je kazao, jako važan istorijski datum.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922120916_25a29933c4536e3f9cb00e6888021cc310fbb3456513167181a8a1e0161827ef" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Mamula"> </figure>  Podsjećamo, u periodu od marta 1942., do septembra 1943. godine, Mamula je korištena kao sabirni kamp za interniranje komunista i boraca narodno-oslobodilačkog pokreta protiv italijanske vlasti iz Boke Kotorske i regiona (Dubrovnika, Korčule, Sarajeva, Mostara, Trebinja i drugih mjesta). Nakon 18 mjeseci, i više od 1500 osoba koje su prošle kroz ovaj logor, polovinom septembra 1943., tamnicu su napustili posljednji zatvorenici. Delegacija OBNOR-a Herceg Novi, potomci zatvorenika i građani Boke od 2010. godine obilježavaju ovaj dan, a od 2018. godine memorijalni dan organizuje se u saradnji sa kompanijom Orascom, zakupcem ostrva.

1250x600

1084x550

Tamames: Osigurati da Mamula ostane mjesto učenja, refleksije i mira za buduće generacije

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ponovo funkcionalan kanal Mareze

Posljednji kurdski borci povukli su se iz sirijskog grada Alepa, nakon što je rano jutros objavljen sporazum o prekidu vatre.
&nbsp;Čelnik Kurdom predvođenih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), Mazloum Abdi, izjavio je da je uz međunarodno posredovanje postignut dogovor kojim je osigurana sigurna evakuacija „mučenika, ranjenika, zarobljenih civila i boraca” iz grada.
Prema izvještajim lokalnih medija, autobusi koji su prevozili posljednje pripadnike kurdskih SDF-a viđeni su kako napuštaju većinski kurdsku četvrt Sheikh Maqsoud.
Najnoviji sukobi u Alepu započeli su ranije ove sedmice, nakon što su pregovori o integraciji Kurda u novu sirijsku vladu zapeli u "slijepoj ulicu", piše N1.
&nbsp;U najnovijem talasu nasilja poginulo je najmanje 12 osoba, a desetine hiljada civila bili su prisiljeni napustiti svoje domove i pobjeći iz četvrti Sheikh Maqsoud i Ashrafieh.Sirijska vojska granatirala je to područje u srijedu poslijepodne, nakon što je četvrti proglasila „zatvorenim vojnim zonama”, kao odgovor na, kako tvrdi, napade naoružanih grupa u tom području.
&nbsp;Prekid vatre proglašen je ranije ove sedmuce ali su kurdske snage odbile napustiti posljednje uporište u Sheikh Maqsoudu prema tadašnjem dogovoru.

Tag: dragana-stanisic