Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.
- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.
Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.
- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.
Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.
- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.
Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.
- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.
Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.
- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.
Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.
Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.
Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.
Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.
Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.
- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.
Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Najava izmjena Zakona o strancima i amandmani koji su u međuvremenu povučeni iznenadila je strane državljane koji žive i posluju u Crnoj Gori, ne samo zbog toga što je donešena u veoma kratkom roku, nego i zato što je planirano da se iuzmijenjen odredbe primjenjuju retroaktivno, ocijenio je predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i predsjednik Odbora za turizam Njemačko-crnogorskog poslovnog kluba Michael Bader.
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M rekao da je ova odluka šokirala mnoge strane državljane koji su u Crnoj Gori pokrenuli biznis, al ii one koji su planirali da to urade.
- Iskreno, bio sam šokiran kad sam vidio prvobitne amandmane kad su objavljeni, u kojima je pisalo da je za trajni boravak osnova posjedovanje nepokretnosti u vrijednosti od najmanje 200.000 eura i da to važi retroaktivno. Bilo je predviđeno da imate godinu vremena da se prilagodite ovim novim uslovima. To je bio za mene šokantno, jer toga nema nigdje u svijetu – nigdje nemate praksu da neki propis važi retroaktivno- naglasio je Bader.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ovim poslala veoma loše poruke van zemlje, s obzirom na to da strain investitori biraju zemlju u kojoj će pokrenuti posao na osnovu predvidivosti i povjerenja koje se dugo gradi, a brzo gubi.
- Na osnovu iskustva koje imam u komunikaciji s ljudima iz inostranstva koji su željeli da kupe nekretnine u Crnoj Gorii koji su taj proces planirali u namjeri da ovdje otvore firmu i da dođu ovdje da žive – odustali su od toga. Otkazali su te planove dok ne vide u kojem pravcu će sve ići. Crna Gora sada treba iznova da izgradi povjerenje koje je izgubila. To je narušeno i to sad treba iznova graditi- dodao je.
Bader napominje da, iako je pokazao spremnost da učestvuje u pripremi amandmana na Zakon o strancima, ali i drugih propisa koji ih se direktno tiču nije bio pozvani da učestvuje u bilo kakvoj radnoj grupi, niti da da sugestije na nacrt dokumenata.
- Nažalost nije bilo nikakve komunikacije – ne znam zašto. Rado bih podijelio svoje iskustvo, jer sam neko ko može da prenese informaciju o problemima stranaca. Ovo se ne odnosi samo na Njemce, već na sve strance u Crnoj Gori na koje se ovo odnosi. Ja sam odvoren za to, ali sa druge strane nema inicijative. Postoji mogućnost i da u saradnji sa našom fondacijom vidimo šta su problemi, kako možemo da radimo u na korist Crne Gore, a istovremeno i u korist stranaca koji su ovim mjerama obuhvaćeni. Ne smijemo da gledamo te strance kao da su nam na teret. One nijesu teret Crnoj Gori, već potpuno suprotno. To su ljudi koji ovdje rade, troše novac, plaćaju porez... ponekad donose i znanja kojih nema ovdje, kao kada je u pitanju IT sektor, tako da Crna Gora od njih ima korist. Šteta je za nekoga ko će zbog ovoga odlučiti da spakuje kofer i vrati se nazad, ali najveća šteta napravljena je Crnoj Gori- zaključio je sagovornik Antene M.

Bader: Najava izmjena Zakona o strancima poslale lošu poruku van CG

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 &nbsp;sati na Televiziji E.
Gost današnje emisije je odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.
Tema: Je li budžet za 2026. godinu test opstanka vlasti u Glavnom gradu?

''Drugačija radio veza'': Gost Andrija Klikovac

Gost današnje emisije Drugačija radio veza na Anteni M je dr Boban Batrićević. Ova emisija biće prikazana na Televiziji E u 14 sati i 50 minuta.
Tema emisije je - Kako do podrške spolja i okupa unutra.
Profesor FCJK i istoričar govori o spoznajama iz svojih sve intenzivnijih kontakata sa uticajnim inostranim adresama, na kojima je redovna tema Crna Gora, i potrebi za novim modelima suprotstavljanja potiranju crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta
Autor emisije je Darko Šuković.

1250x600

1084x550

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.
Cijelu Drugačiju radio vezu pogledajte na našem YouTube kanalu i na portalu Antene M.Potpredsjednik Demokratske partije Socijalista Ivan Vuković, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, odbacio je tumačenja nekih poteza te stranke kao očijukanje sa premijerom Milojkom Spajićem i njegovim Pokretom Evropa sad.
- Te teze da mi tupimo oštricu, da smo tolerantni, da kalkulišujemo to je, vjerujte mi, potpuno neutemeljeno. Da odagnam sumnje, pošto sam vidio i te interpretacije: da nam plate, mi ne bismo ušli u ovu i ovakvu vladu. Mi svoju šansu čekamo na narednim parlamentarnim izborima, bili oni 2027. godine ili ranije. Ali, to ne znači da ćemo djelovati onako kako je djelovala crnogorska opozicija u periodu 2016-2020. Ovo je naša država. Mi želimo da naša država bude naredna država članica EU i sve ono što je dobro za državu Crnu Goru, mi ćemo podržavati, bez obzira na to kako će neko to političko interpretirati – poručio je Vuković.
Komentarišući sinoćnji prijem povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru i sve što se na toj ceremoniji moglo čuti je, prema riječima Vukovića, pokušaj Mandića da skrene pažnju na sebe.
Vuković kaže da je Mandić u pogledu evropskih integracija doživljen kao potencijalni problem, a nikako kao dio rješenja, te da je pred crnogorskim zapadnim partnerima marginalan igrač. Sličnu sudbinu, kaže Vuković, doživljava i u prosrpskom bloku u Crnoj Gori, jer centralnu ulogu preuzima Milan Knežević. 
- Ono što se dešavalo u Botunu prethodnih dana i sedmica u režiji Milana Kneževića, a što je imalo za cilj da mobiliše jedan dio biračkog tijela, takođe nije imalo nikakve veze ni sa Mandićem ni sa partijom koju predstavlja, nego isključivo sa DNP-om i Kneževićem. Tako da je Mandić vjerovatno procijenio da je vrijeme da pošalje neku poruku, da uzburka duhove u Crnoj Gori. Da, eto, podsjeti ljude da je politički živ, premda, koliko god to bilo nepremjerano, da ne kažem sramotno i nezamislivo u nekoj civiliziovanoj državi, ja tome ne bih pridao neki poseban značaj – kazao je potrpedsjednik DPS-a.
No, Vuković upozorava da će, ukoliko premijer Spajić nastavi da se ponaša nezaintersovano i indiferentno prema stvarima na koja mora reagovati, Mandić sigurno koristiti taj prostor i profitirati na slabostima koalcionih partnera kao što je to bio slučaj u Nikšiću.
- Vidjeli ste sinoć jednu vrlo znakovitu poruku. Mandić kaže u nekom trenutku - mi smo u poziciji da biramo između dostojanstva i evropske perspektive. To je zajedničko mjesto za sve euroskeptike u Evropi trenutno. Nije ni malo slučajno to što je izgovorio sinoć. Da imate u liku predsjednika Vlade, njegovih najbližih saradnika, šefa poslaničkog kluba, te poslaničke grupe ljude koji će da kažu: pričaj ti šta hoćeš, ali mi znamo šta je naš posao, mi znamo šta su naši prioriteti, nećeš nas skrenuti sa puta, znamo zbog čega to radiš, znamo po čim instrukcijama to radiš - onda bi zapravo svi ti Mandićevi pokušaji bili osuđeni na propast i bili jalovi. Ovako, šta god on predstavlja u političkom smislu, jer vrednostno i suštinski on nema ništa više da ponudi Crnoj Gori, jer je kamen o vratu evropske Crne Gore i prevaziđen političar u svakom smislu, ništa ne garantuje da mu neće proći zamišljeni scenario. I, to je poruka prije svega za njegove koalicione partnere. Javna tajna je, to se zna i to vidite, mi to možda najbolje vidimo koji smo u Skupštini, da u poslaničkom klubu PES-a, u rukovodstvu te partije imate ljude koji su vrednostno, suštinski, idejno, politički, identitetski, i kako god hoćete, mnogo bližii pozicijama Andrija Mandića nego Milojka Spajića, tako da ja mislim da je tu apsolutno najveća odgovornost na predsjedniku Vlade i predsjedniku PES-a - i u smislu državne odgovornosti i u smislu političkog liberstva – kazao je Vuković.
Potpredsjednik DPS-a, komentarišući najavu pa povlačenje francuske zabrane podršci za poglavlja 11 i 13 uoči održavanja međuvladine konferencije u Briselu, kazao da ta situacija mora biti lekcija Vladi.
- Ovo mora biti opomena prije svega ljudima u Vladi da obrate pažnju na one koji sjede u njoj. Koji u jednom značajnom broju ne znaju što im je posao, a nažalost od njih zavisi proces evropske integracije Crne Gore, da obrate pažnju na svoje koalicione partnere koji se svojski trude da destabilizuju Crnu Goru. Moraju i da obrate pažnju na susjede koji, nije tajna, ne gledaju baš blagonaklono na to da je to Crna Gora tako daleko u procesu integracija u EU. Da, rekao sam, susjede. Nije tajna da zvanična Tirana i premijer Edi Rama pokušava, koristeći svoje veze, agresivnim političkim PR-om, da izdjejstvuje neki paket aranžman, odnosno da se izbori za to da Albanija i Crna Gora uđu zajedno u Evropsku uniju. Mislim da bi to bilo jako loše za evropske integracije Crna Gore – kazao je Vuković.

Vuković u DRV: Ni da nam plate, ne bismo u ušli u ovu Vladu

Cilj procesuiranja 35 osoba koje su protestovale zbog sramne dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala, je suzbijanje prava na demokratski otpor i protest, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i jedan od procesuiranih Aleksandar Radoman.&nbsp;
On je, gostujuću u Drugačijoj radio vezi, kazao da je na Gorici 8. jula održan mirni skup akademskih građana koji su se pobunili protiv nezakonite dodjele nagrade čovjeku koji negira sve atribute crnogorskog identiteta. Na tako mirnom okupljanju, dodaje, desila se brutalna akcija policije.&nbsp;
- Mi znamo da određene državne organe uveliko instrumentalizuje jedna politička grupacija, koja kontroliše bezbjednostni sektor. I mediji su osjetili na svojoj koži ne tako davno kako to funkcioniše kad politika pritiska Tužilaštvo. Sad vidimo kako to funkcioniše kad politika pritiska policiju. Pojavila se i pretpostavka da se time možda pokušava spriječiti okupljanje 19. decembra na brdu Gorica. Moguće, ali ne samo to, nego bilo koja vrsta okupjanja koje može vlastima poslati poruku - mi smo ovdje, pratimo što radite, imamo demokratske mehanizme da vam se suprostavimo. U najkraćem, to je jedna antidemokratska metoda kojom se represivni aparat zloupotrebljava za ograničenje slobode građana- kaže Radoman.
Zloupotreba represivnog aparata prema građanima koji iskazuju privrženost Crnoj Gori i njenom Ustavu i zakonima se može pratiti još od Kruševog ždrijela, ističe Radoman i podjseća na događaj, hroniloški bliži protestu ispred vile Gorica.
- To je događaj postavljanja čuvenog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostu. Ako me sjećanje dobro služi, tom događaju za koji se znalo, sva javnost je znala da će se to desiti, &nbsp;prisustvovala su, čini mi se, dva policajca u civilu. Tamo nije bilo ni interventne jedinice, ni štitova, šljemova, nije bilo ni biber spreja. Tu recimo nije bilo nikakve reakcije policije. Naprotiv, dozvolilo se da novinari budu praktično linčovani- ukazuje Radoman.
Na djelu je, naglašava Radoman, antidemokratsko i anticrnogorsko postupanje vlasti.
- Danas su targetirani Crnogorci, sjutra će biti neke druge zajednice. Pa nedavno su i od strane države bili targetirani Turci, koji nisu bili ni učesnici incidenta koji se desio na Zabijelu- navodi Radoman.
Na pitanje da li se na ovaj način kreira imidž ekstremista svim iskrenim suverenistima, nacionalnim Crnogoracima i iskrenim i stvarnim antifašistima u Crnoj Gori, i to na način na koji je to konceptualizovao BIRN, kreiranjem mape ekstremizma, Radoman kaže da je više nego jasno da je to projekat koji živimo još od perioda prije 2020. godine.
- Da bi od 2020. godine to dobilo i neku institucionalnu podršku. Sjećajemo se kako su Vijesti crtale mapu Crnoj Gore sa dva navodno ekstremistička pola, a onda je u sredini bila Beogradska patrijaršija, odnosno njeno ogranak u Crnoj Gori, koja je trebalo da iznese tu emancipatorsku misiju. Danas vidimo koja je emancipatorska misija, to vam je kapela na Lovćenu, to vam je Draža u svakom crnogorskom gradu, to vam je lažna priča o hrišćansko-islamskom pomirenju preko Amfilohije Radovića. Apsolutno je jasno da na dijelu taj projekat. Pokušaj da se ekstremizuju one snage koje su nesumljivo antifašističke, građanske, koje se zalažu za koncept Crnoj Gore kakav je upisan u Ustavu- kazao je.
Događa se, kaže, fašizacija društva, ali, kako dodaje, čini se da to nije problem u današnjoj Crnoj Gori, već su problem svi oni koji na to ukazuju. To &nbsp;je, smatra, posljedica pomjeranja na političkoj sceni.
- Nakon jedne faze šporkih riječi prema Andriji Mandiću, opet imamo, iz krugova onih koji projektuju ovakve situacije i ovakve političke pozicije u Crnoj Gori, te glasove kako se Andrija promjenio, kako će Andrija da nas uvede u Europsku uniju i tome slično. I onda oni koji ostaju da na to ukazuju, oni remete mir i sklad te vlasti. Normalizuje se ultra-destnica, predstavnici manjinskih stranaka koji su vlasti, pristaju na to. Tu je klijentelizam odigrao svoju ulogu. Važnije je zadržati pozicije nego spriječiti urušavanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora- kaže Radoman.
Na pitanje da li bi za Crnu Goru bilo ljekovito pregrupisanje na političkoj sceni ili &nbsp;da se sačeka otrježnjenje građana koje bi se reflektovalo na izborima, Radoman kaže da je po društvo bolje da dođe do otrježnjenja, ali je pitanje da li, kako kaže, ekstremisti na vlasti imaju mehanizme da to spriječe. Iz tog razloga, kako zaključuje, ne treba čekati otrježnjenje građana, već vrišiti pritisak na donosioce odluka, kako bi do njega došlo što prije.

Radoman: Na djelu antidemokratska metoda, represivni aparat se zloupotrebljava za ograničenje slobode građana

Gost današnje Drugačije radio veze je Aleksandar Radoman.
Tema: Kakva država progoni antifašiste
Dekan FCJK i jedan od 35 procesuiranih zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću govori o još jednom potezu vlasti koji otkriva njen anticrnogorski i antidemokratski karakter.
Početak DRV u 11,10h
Autor emisije: Darko Šuković

Radoman u DRV: Kakva država progoni antifašiste

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gošća današnje Drugačije radio veze Jovana Vuković, članica medijskog tima Socijaldemokratske partije i predstavnica Evropskog saveza, govoriće o tome koliko su realna obećanja predstavnika vlasti da će Crna Gora u narednim godinama biti spremna za ulazak u Evropsku uniju, kao i o angažovanju političkih aktera koji, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, istovremeno promovišu antievropske vrijednosti.
Biće riječi i o sve prisutnijem govoru mržnje, glorifikaciji ratnih zločinaca i otvorenom širenju fašističkih narativa.
Autorka emisije: Ana Nives Radović.

Vuković u DRV: Učlanjenje u EU ili institucionalna regresija

Vesna Pejović, majka i baba tri žrtve stravičnog masakra u Medovini na Cetinju iz avgusta 2022. godine, u potresnom svjedočanstvu u Drugačijoj radio vezi Antene M &nbsp;iznijela je teške optužbe na račun sistemskih propusta i neodgovornosti ključnih aktera, posebno se fokusirajući na Gorana Jokića, bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti "Centar".
Pejović je najteže optužbe iznijela na račun ponašanja policijskih službenika tokom masakra, naglašavajući Jokićevu ulogu u izdavanju naređenja. Ona je navela da je pet pripadnika nikšićke Interventne jedinice stajalo ispred Cetinjskog manastira, dok je Borilović 53 minuta obavljao krvavi pir. Prema njenim tvrdnjama, Jokić im je naložio da se ne povlače.
- Naređuje gospodin Jokić, naređuje da ih Tomković (tadašnji starješina u CB Cetinje) slučajno ne povlači, kao jedan da stoji ispred manastira, a četvorica, Bože moj, na put. Zamislite vi &nbsp;- na put. A ovamo čovjek ubija. Da li je to strategija? Krivim i tih pet policajaca. Nose uniformu, zakleti su ljudi. I da im je Jokić naredio, ta naredba pada u vodu kad se radi o takvim stravičnim slučajevima, kada su pitanju životi građana – kazala je ona
Još šokantniji je navod Pejović o ponašanju Jokića u kritičnom trenutku.
- Dvadeset dva minuta, zamislite 22 minuta, on razgovara nonšačantno, u vidno pijanom stanju, a došao je tako i u Medovinu kad se sve završilo. Pričao je navodno sa ovim što su ga sad uhapsili, ovim Dejanom Kneževićim, da je taj Dejo žurio da ga uzme iz tog njegovog restorana koji se nalazi u Podgorici i da ga dovedu na Cetinje – kazala je Pejović.
Odgovornost, smatra ona, seže dalje od policijskog nečinjenja, jer su čak i ranjenom Aleksandru Drecunu, koji je tražio pomoć, policajci odbili prevoz do bolnice.
- Oni su rekli: ne. Mi stojimo ispred Manastira. Nama je naređeno od gospodina Jokića da stojimo ovdje – navodi ona.
Pejović je skeptična da je Jokić smijenjen, navodeći da nijesu, kako kaže, progutali policijsko saopštenje u kojem se navodi da on neće obavljati dužnost iz objektivnih razloga, a kao osobu &nbsp;koja ga štiti direktno je označila Andriju Mandića, Predsjednika Skupštine Crne Gore.
- Blago rečeno, znate kako su ga umotavali, kao u neko perije da on tako odleprša. Neće onaj čovjek odlepršati. Razumijem položaj direktora policije. Gorana Jokića štiti neko drugi. Andrija Mandić, predsjednik Skupštine. U saznanju sam da nije uzeo bolovanje, da nije predao doznake, i da će primiti punu uplatu i da koristi službeno vozilo. Što će onda on da lomi glavu? Neka lome drugi koji su mu dali poziciju i drže ga još tu – kazala je Pejović.
Ona je navela da je na privremeno obustavljanje protesta na Kruševom Ždrijelu pristala zbog poštovanja prema direktoru policije Lazaru Štjepanoviću, ali da je to ipak privremeni ustupak.
- Izašli smo u susret. Najviše zbog ovih novogodišnjih I božićnih praznika, iako za nas to više ne postoji – kazala je Pejović
Na pitanje vidi li kraj i ima li u tom smislu nade da će ova priča ipak institucionalno na kraju zaokruži, Pejović je poručila da “prvi put moli Boga da joj da da živi dok dođe kraj”.

Vesna Pejović u DRV: Jokića štiti Mandić, skeptična sam da je smijenjen

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gost današnje emisije je poslanik Socijaldemokratske Crne Gore Branislav Nenezić.
Tema emisije je ''Misterija Dragalj''.

''Drugačija radio veza'': Gost Branislav Nenezić

Za jedno rasno grlo u mliječnom govedarstvu stočari dobijaju subvencije preko 2.000 eura godišnje, pa ako neko ima 12 krava, više godišnje prihoduje od subvencija nego što premijer Milojko Spajić ima platu i više nego što ministar poljoprivrede ima godišnje primanja. Plate su skoro nula poreza u nekim opštinama, a sve što proizvedu i prodaju je njihovo, rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
U pregovorima sa Evropskom unijom, Crna Gora je, uprkos određenim preprekama, u 2025. godini zatvorila poglavlja koja se tiču poljoprivrede, a to su poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, i poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo.
Ministar Joković je istakao da nijesu očekivali prepreke pri zatvaranju ta dva poglavlja, jer su ispunili sve što su dogovorili sa Evropskom komisijom.
- Svih 26 članica Evropske unije su glasale da je sve u redu. Ministarstvo poljoprivrede Francuske je dalo prijedlog i potvrdilo da je sve ispunjeno što je bilo potrebno, kao i svaka druga država što je uradila kada je ulazila u EU. Mi smo uradili sve. Međutim, tu je došlo do nekih određenih šumova i oni su prevaziđeni. Imali smo velike pohvale od Francuske na Međuvladinoj konferenciji da smo uspješno završili poglavlja i napravili ogromne korak. Meni je zadovoljstvo što smo od pet poglavlja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede zatvorili dva. Ostaje nam još jedno, veoma zahtjevno poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koje imamo obavezu zatvoriti do kraja naredne godine i vjerujemo da ćemo to uspješno završiti- rekao je Joković.
Najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori
Ministar je dodao da nikad za poljoprivrednu proizvodnju nijesu postojali bolji uslovi nego u vrijeme njegovog mandata: veće subvencije, bolja podrška i stabilni programi za crnogorske poljoprivrednike.
- Ko god hoće da govori istinu, mora priznati da je ovo najbolje moguće vrijeme za poljoprivredu u Crnoj Gori. Može li biti bolje? Može. Treba li za to vremena? Treba. Za dvije godine bićemo punopravna članica EU i tada će poljoprivredni proizvođači moći da koriste fondove Unije- rekao je Joković.
Ministar je objasnio i sistem subvencija za mliječno govedarstvo.
- Ako neko uzgaja rasna grla koja daju od 5.500 do 8.000 litara mlijeka godišnje, mi računamo prosjek od 6.000 litara i dajemo subvenciju od 20 centi po litru – to je 1.200 eura godišnje. Za junice koje uzgajaju da bi poboljšali genetiku daju se dodatnih 450 eura, što je ukupno 1.650 eura. Lokalna samouprava dodaje od 4 do 12 centi po litru, neka bude 5 centi – još 300 eura. Na to dolaze i plate za pokošene livade i pašnjake, što daje ukupno preko 2.000 eura subvencija po grlu godišnje. Ako neko u tim uslovima ne može biti rentabilan, a neki uspijevaju i razvijaju ozbiljne farme, postavlja se pitanje – zašto jedni mogu, a drugi ne? Ako upoređuju prihod poljoprivrednika sa primanjima magistra poljoprivrednih nauka u Ministarstvu, koji prima 850 eura, jasno je da treba priznati vrijednost rada u poljoprivredi- rekao je Joković.
Ministar smatra da je veliki iskorak napravljen promjenom vlasti na državnom nivou 2020. godine, ali da crnogorsko društvo i politička javnost još nijesu navikli na demokratiju, jer je prethodna vlast DPS-a, zajedno sa koalicionim partnerima, baštinila komunističko jednoumlje.
<h3>,, Postrojenje u Botunu nije nadležnost mog ministarstva, neka se nađe rješenje oko eventualne izgradnje tog postrojenja”</h3>
 
Dodaje i da kad se čuju određeni šumovi u vladajućoj većini javnost to percipira kao politički zemljotres, a zapravo, ističe on, svi imaju zasebne političke programe i dobro je što svi iskazuju svoj stav.
- Dobra je stvar što sad građani mogu da iskažu svoj stav, dobro je i što je samim tim protestom u Botunu Vlada usvojila niz dodatnih mjera oko eventualne izgradnje postrojenja, neka se nađe rješenje, a kako će biti to nije nadležnost mog ministarstva, ali vjerujem da će ova parlamentarna većina stabilno dočekati 2027. godinu, zatvoriti sva poglavlja, zatvoriti pregovarački proces i čekati mirno 2028. godinu i 1. januar da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije. Naravno, potpuno sam ubijeđen, to pokazuju i istraživanja, da će ova parlamentarna većina superiorno pobijediti i nastaviti ekonomski napredak Crne Gore i sve moguće integracije- poručio je Joković.
<h3>,, Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što skoro nije taknut jedan od najjačih opštinskih odbora”</h3>
Na pitanje novinara Televizije E gdje je trenutno SNP i kako se na tu partiju odrazio izlazak dugogodišnjeg funkcionera Dragoslava Šćekića, Joković kaže da se radi o osobi koja &nbsp;je zauzimala najviše funkcije u SNP-u.
- Preko SNP-a je bio poslanik, predsjednik Opštine Berane u dva mandata, bio je direktor Fonda za zdravstvo, bio je ministar zdravlja, ministar sporta, potpredsjednik Vlade, bio je jedini potpredsjednik SNP-a. Htio je da bude predsjednik, ali SNP ga nije htio. Vidite, prvi put kad se neka projekcija nije ostvarila onda ljutnja na SNP, a zahvalnost što je SNP njega uzdigao?! Da li zasluženo ili nezasluženo to je pitanje. Tada je SNP bio najbolji, ali kad dođe trenutak da se ne ispune sve želje onda vidite. Nimalo SNP nije oštećen izlaskom Dragoslava Šćekića, posebno me raduje što nije oštećen jedan od najjačih opštinskih odbora- odbor u Beranama- zaključio je Joković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQH5vCx1mdio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joković: Uslovi za poljoprivredu nikada nijesu bili bolji

Broj političkih zatvorenika koje je Venecuela oslobodila popeo se na 18, saopštile su organizacije za ljudska prava u subotu, u odnosu na devet otpuštenih u petak poslijepodne.&nbsp;
Puštanje na slobodu političkih zatvorenika dugo su zahtijevale grupe za zaštitu ljudskih prava, međunarodne organizacije i opozicioni političari, uključujući i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Maríu Corinu Machado.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp i venecuelanski zvaničnici, među kojima i Horhe Rodrígez, predsjednik Narodne skupštine i brat vršioca dužnosti predsjednice Delsi Rodrígez, ocijenili su ovo gestom mira i napretkom u bilateralnoj saradnji.&nbsp;
Tramp je na društvenoj mreži saopštio da je otkazao očekivani drugi talas napada na Venecuelu nakon što je Karakas počeo da sarađuje sa Vašingtonom, naročito u pitanjima koja se tiču oslobađanja zatvorenika i obnove naftne i gasne infrastrukture.&nbsp;
Nema službenog spiska oslobođenih niti potvrde identiteta svih koji su pušteni, ali nevladina organizacija Foro Penal procjenjuje da u zemlji i dalje ima oko 811 političkih zatvorenika, uključujući više od 80 stranaca.&nbsp;
Oslobađanje zatvorenika događa se u kontekstu dramatičnih političkih promjena u Venecueli: nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolása Madura i on se našao pred sudom u Njujorku po optužbama za narkoterorizam, dolazi do novih inicijativa i pritisaka za političku tranziciju.&nbsp;

Venecuela oslobodila 18 političkih zatvorenika

Autobus sa 47 putnika zapalio se danas na autoputu u okrugu Mureš, u centralnoj Rumuniji, a vozač i putnici su na vrijeme evakuisani i povrijeđenih nije bilo, saopštio je Generalni inspektorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova. Požar je izbio u blizini sela Šoromiklea, na dijelu nacionalnog autoputa, kada se autobus iznenada zapalio tokom vožnje.
Na mjesto događaja izašle su dvije vatrogasne ekipe i jedno vozilo hitne pomoći, prenosi portal Digi 24.
Požar je potpuno uništio vozilo, a saobraćaj na putu u oba smjera bio je privremeno obustavljen.
Putnici, među kojima su bili radnici migranti koji su putovali na rad u inostranstvo, privremeno su smješteni u lokalnoj školskoj zgradi.
Policijske agencije i stručnjaci za zaštitu od požara pokrenuli su istragu kako bi utvrdili uzrok požara, a sumnja se da je riječ o tehničkom kvaru.

Rumunija: Autobus sa skoro 50 ljudi zapalio se na autoputu, nema povrijeđenih

Prvih deset dana u ovoj godini potvrdili su besmislenost bilo kakvog obzira prema političkoj javnosti, poručeno iz Građanske inicijative "21. maj".
- Prve jače kiše su načele novoizgrađenu saobraćajnu infrastrukturu na sjeveru Crne Gore, nanijele znatnu štetu u centralnom i južnom dijelu, niz opština ostavile bez pitke vode i reaktivirale mentalnu i moralnu insuficijenciju vlasti. Pritom, nije zabilježeno da se bilo koji visoki državni funkcioner, ma koliko bio glup ili nesposoban, pojavio na terenu ili makar glumio odgovornog političara- poručili su iz ove inicijative.
Istovremeno, kako dodaju, "dok je trajala provincijalna predstava u Botunu agenturna, trivijalna (Milan) Kneževićeva stranka nastavila je da zasmijava javnost sa svojim petparačkim antievropskim srpstvom i tzv. prijetnjama o izlasku iz vlasti".&nbsp;
- Na sve to se naslonio Joanikije sa svojim antipartizanskim institutom i Mandić sa četničko-kazandžijskom čestitkom posrnulom Dodiku i to povodom neustavnog datuma entiteta nastalog na iredentizmu i genocidnoj politici. Da bi postnovogodišnja propadanja bila kompletirana potrudio se i DPS koji je svoja sekularna "uvjerenja" prodao za milion eura, dok će ostali ex-suverenisti nastaviti da "uzdržano" asistiraju u bizarnoj budvanskoj vlasti- dodali su oni.

Tag: drugacija-radio-veza