Da sam se na svom putu svaki minut zaustavljao kada su iz mraka neke džukele, hijene ili šakali – zalajali, zavijali, zakevćali, zaurlali…Nikad ne bih stigao do cilja, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević na svom Instagram profilu.
- Prije interneta takve su ćerali iz kafane čim usta otvore, da im ne uznemiravaju goste, sad umjesto ludnice idu na Fejsbuk i Instagram, jer im je u apotekama zabranjen ulaz - dodao je Knežević čime je odgovorio kritičarima, koji negativno komentarišu ishod jučerašnje sjednice Predsjedništva DNP.
Prethodno je Knežević najavio izlazak iz "krvave Vlade" koja je "okrvarila ruke nad nedužnim građanima Botuna".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Knežević: Da sam se zaustavljao kada su iz mraka hijene zavijale nikad ne bih stigao do cilja

Menadžerka društvenih mreža Milena Mijušković poručila je da bi ljudi, naročito u danima nakon praznika, trebalo da se opuste, manje vremena provode na društvenim mrežama i više se posvete stvarnom životu. Gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, istakla je značaj uživanja u trenutku i odmaka od neprestanog „skrolovanja“.
- Ljudi bi trebalo da se opuste i uživaju u datom trenutku i da što manje skroluju u danima postpraznične euforije, uzeti knjigu, pogledati film i uživati u životu - rekla je Mijušković.
Prema njenim riječima, društvene mreže često stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti, zbog čega ljudi počinju da upoređuju sopstveni život sa onim što vide na ekranima.
- Često osoba u lijepom okruženju, pored voljenih ljudi u prijatnom atmosferi i ugleda interesantne priče i objave ljudi koji se nalaze na drugom kraju svijeta može pomisliti da je to što vidi savršeno i mnogo bolje od onoga što sama živi - navela je Mijušković.
Dodala je da se većina korisnika trudi da prazničnu i novogodišnju euforiju prikaže na društvenim mrežama na sebi svojstven način, ali da takvi pokušaji ne nailaze uvijek na željeni efekat.
Kako je istakla, upravo ta potreba da se upoređujemo sa drugima često dovodi do nezadovoljstva.
- Nije nekome nerealno da se spakuje danas i pođe na tri dana, odreći će se možda nekih drugih stvari. Taj momenat u kom svi mi volimo da zavirimo u živote drugih i da se tim tuđim afinitetima vodimo u svom životu, što nam na kraju dana i ne prija toliko - rekla je Mijušković.

610x380

500x500

Mijušković: Zavirujući u tuđe živote na mrežama, često zaboravimo da uživamo u sopstvenom

Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.
Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.
- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“
Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.
Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.
Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.
Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.
Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.
Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

Od 10. decembra, kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže moraće da preduzimaju „razumne korake" kako bi osigurale da mlađi od 16 godina u Australiji ne mogu da otvore naloge na njihovim platformama, piše BBC.
Već postojeći nalozi moraju da budu deaktivirani i uklonjeni.
Iza ove zabrane, prve te vrste u svijetu, stoji ideja da se smanje „pritisci i rizici" kojima djeca mogu biti izložena na društvenim mrežama, kažu iz australijske vlade.
Negativni uticaji javljaju se zbog „osmišljenih funkcija koje ih podstiču da provode više vremena pred ekranima, dok im istovremeno nude sadržaje koji mogu naškoditi njihovom zdravlju i blagostanju".
Društvene mreže koristi 96 odsto djece uzrasta između 10 i 15 godina, a sedam od 10 njih bilo je izloženo nekom štetnom sadržaju i ponašanju, pokazuju podaci studije čiju je izradu tražila vlada početkom 2025.
Neki od njih promovisali su mržnju prema ženama, prikazivali video-snimke borbi i sadržaje koji promovišu poremećaje u ishrani ili samoubistvo.
Svako sedmo dijete takođe je prijavilo da je doživjelo seksualno zlostavljanje, a više od polovine je reklo da su bili žrtve sajber-nasilja.
U pitanju nije zabrana već način da „djeca upoznaju sebe prije nego što ih upozna svijet", kaže Greg Atvel, direktor australijske grupe aktivista 36 mjeseci, koja se zalagala za podizanje minimalnog uzrasta za korištenje društvenih mreža sa 13 na 16 godina.
- Ovdje je suština u odlaganju momenta kada postaju digitalni građani ekosistema društvenih mreža za 36 mjeseci - dodaje.
Australijska vlada je do sada imenovala devet platformi za koje će važiti zabrana: Fejsbuk, Instagram, Snepčet, Treds, TikTok, Iks, Jutjub, Redit i striming-platforma Kik.
Vlada se našla i pod pritiskom da proširi zabranu na onlajn-gejming.
U strahu da će se naći na meti, gejming-platforme kao što su Robloks i Diskord nedavno su uvele provjere starosti za neke funkcije u očiglednom pokušaju da izbjegnu uključivanje u zabranu.
Vlada je rekla da će nastaviti da vrši reviziju spiska pogođenih platformi i da će uzeti u razmatranje tri glavna kriterijuma dok to radi.
Ti kriterijumi sastoje se od toga da li je jedina ili „značajna svrha" platforme da omogući onlajn društvenu interakciju između dva ili više korisnika, kao i da li omogućava korisnicima da imaju interakciju sa nekim ili svim drugim korisnicima, te da li postoji mogućnost objavljivanja materijala.
Jutjub Kids, Gugl Klasrum i Vocap nisu uvršteni jer je ustanovljeno da ne zadovoljavaju te kriterije.
Djeca će takođe i dalje moći da gledaju sadržaje na platformama kao što je Jutjub, što ne zahtijeva da imaju otvoren nalog.

Australija zabranjuje društvene mreže za mlađe od 16 godina

Objave političara na društvenim mrežama ne mogu mnogo da doprinesu jačanju povjerenja u institucije, smatra novinarka Vijesti Biljana Matijašević, dok glavni i odgovorni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić navodi da su crnogorski političari zloupotrijebili takvu komunikaciju sa medijima i sve sveli na te objave. &nbsp;Matijašević je Agenciji Mina kazala da se političari sve više oglašavaju putem društvenih mreža, što je dobro i korisno, navodeći da ipak to ne smije biti jedini ili glavni kanal komunikacije, posebno kada se radi o državnim zvaničnicima. - Društvene mreže omogućavaju brzu, direktnu i široku komunikaciju, bez posrednika, što u kriznim situacijama ili kod važnih odluka može biti važno za građane. Ljudi danas informaciju očekuju u realnom vremenu i logično je da se institucije i zvaničnici tome prilagođavaju - rekla je Matijašević. &nbsp;Ona je istakla da, sa druge strane, ima rezerve prema tome da se ozbiljne odluke, državna politika ili kompleksne teme saopštavaju isključivo kroz statuse, storije ili tvitove.&nbsp; &nbsp;- Takav format često podstiče površnost, jednostrane poruke i politički marketing, umjesto argumentovane rasprave i pune informacije - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je ukazala i na to da postoji problem zloupotrebe – brisanja objava, spinova, selektivnog odgovaranja samo „prijateljskim“ medijima i korisnicima. &nbsp;- Zato smatram da je adekvatno da zvaničnici koriste društvene mreže kao dopunu, ali ne zamjenu za zvanična saopštenja, konferencije za medije, institucionalne sajtove, parlamentarnu raspravu i odgovornost - navela je Matijašević. Odgovarajući na pitanje kako se takva situacija održava na povjerenje u institucije i da li objave političkih zvaničnika na društvenim mrežama mogu ojačati povjerenje u institucije i približiti ih građanima, ona je istakla da se povjerenje u institucije mjeri kroz rezultate i odgovornost, koji često izostaju.&nbsp; &nbsp;- Tako da kratki video sadržaji i objave političara na društvenim mrežama malo mogu da pomognu - ocijenila je Matijašević.&nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116121144_bc16f90853a16bad575a6065f29741096483e6e360a106efc7bf66824fd5c355" data-rendition-name="original" width="1080" height="1222" loading="lazy" alt="Biljana Matijašević"> <figcaption>Biljana Matijašević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pozitivno je što takva komunikacija čini zvaničnike vidljivijim i pristupačnijim, što omogućava brze informacije i može približiti rad institucija građanima u formi koju oni svakodnevno prate, ali ako se sve svede na klipove, slogane i politički marketing, bez stvarne odgovornosti i objašnjenja odluka, onda se ne gradi povjerenje u institucije. &nbsp;Murić je, govoreći o tome što politički zvaničnici sve češće komuniciraju sa javnošću preko društvenih mreža, rekao da su novinari političarima dopustili da se apsolutno distanciraju od njih, osim u situacijama kada kao anonimni izvori „guraju“ informacije koje njima odgovaraju. - Svi znamo da institucije redovno ignorišu novinarska pitanja, a praksom da se prenose tvitovi ubija se čak i ono malo mogućnosti da se postavi pitanje i priči da dodatni sadržaj - rekao je Murić. On je istakao da portali prenose svaki tvit pojedinih političara, čak i njihove pokušaje stend ap komedije poslanika i ministara, kao i da pretvaraju sebe i novinare u PR servise političara.&nbsp; - To je apsolutno suprotno od onoga što mediji treba da rade. Umjesto čekanja kad će ko da tvitne, novinari treba da „maltretiraju“ političare pitanjima, pritiskaju ih za odgovore - naveo je Murić.&nbsp; On je kazao da je takav način komunikacije doprinio dezinformisanju, ohrabrujući korišćenje drugih naloga sa društvenih mreža kao legitimnih izvora. &nbsp; - Iako može zvučati banalno, tvitovi političara često mogu biti fabrikovani, susretali smo se bezbroj puta sa lažnim tvitovima i nalozima političara koji završe u medijima - istakao je Murić.&nbsp; Na pitanje zbog čega politički zvaničnici u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja, a ne kroz medije, on je odgovorio da je političarima tako lakše, jer diktiraju sadržaj koji će biti objavljen. U takvim situacijama, kako je naveo Murić, nema pitanja, nema pojašnjenja u dugim saopštenjima, a medijima i javnosti se daju pitke rečenice na koje će se javnost zakačiti, umjesto suštine.&nbsp; - Legitiman je to način komunikacije, i nekada jeste dovoljna jedna rečenica kao izjava, ali mislim da su ovdje političari zloupotrijebili ovakvu komunikaciju sa medijima i sveli sve na tvitovanje. Možda je sljedeći korak da nam se obraćaju kroz TikTok trendove - rekao je Murić. &nbsp;Matijašević smatra da političari u sve većoj mjeri koriste društvene mreže za prikazivanje svog rada i djelovanja zato što je najlakše objaviti kratki post ili tvit, bez pojašnjenja i argumentacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125150116_4f5ac9755d4f42f245a81475a7c31ca6842de43815b61f908034babaa8a69d05" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Darvin Murić"> <figcaption>Darvin Murić(Photo: CDT)radekoprivica.com</figcaption> </figure>  &nbsp;- Na društvenim mrežama zvaničnici sami biraju kako će nešto izgledati, šta će ući u kadar, koje će teme otvarati, a koje ignorisati. Pored toga i mediji su oslabili – manje je novinara, manje je terena, više se radi iz redakcije, pa je političarima lakše da grade sopstveni kanal informisanja - rekla je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Političari, kako je navela, umjesto da čekaju konferenciju za novinare ili intervju, sada mogu da puste snimak, status ili story i znaju da će veliki dio medija to prenijeti. &nbsp;Matijašević je navela da to što politički zvaničnici sve više koriste društvene mreže kao kanal za komunikaciju sa javnošću ozbiljno utiče na medije.&nbsp; &nbsp;Kako je rekla, novinari brže dolaze do informacija „iz prve ruke“, posebno u vremenu „trke za klikovima“, jer su objave javne i dostupne, što može povećati transparentnost i dati više materijala za analizu, ali problem nastaje kada mediji počnu da se svode samo na prenosioca objava sa mreža, umjesto da rade ono što im je suštinska uloga – da pitaju, provjeravaju, stavljaju stvari u kontekst i sučeljavaju različite strane. &nbsp;- Ako novinari samo preuzimaju statuse i saopštenja sa X-a, Fejsbuka ili Instagrama, bez dodatnih pitanja i provjera, onda se slabi njihova kontrolna uloga, a jača politički marketing i spin - kazala je Matijašević.&nbsp; &nbsp;Ona je istakla da zato društvene mreže mogu biti koristan izvor, ali da bi mediji trebalo da ih koriste kao polaznu tačku, a ne kao gotovu vijest, i da i dalje insistiraju na direktnoj, profesionalnoj komunikaciji sa zvaničnicima. Murić je rekao da u takvoj komunikaciji ne vidi nikakvu prednost za medije, jer brzina nikada ne smije imati prioritet u odnosu na tačnost.&nbsp; &nbsp;Kako je naveo, većina onih koji tvituju imaju iz budžeta plaćene savjetnike, portparole, bilo stranačke ili iz institucija, pa bi bilo u redu da da se oni javljaju novinarima, obezbjeđuju im odgovore i informacije mnogo više nego što je to sada slučaj. &nbsp; &nbsp;Murić je naglasio da institucije nijesu privatne firme koje treba da rade marketing kroz unaprijed smišljene izjave, koje su, prema njegovim riječima, najčešće bez suštine i odgovora na ono što interesuje građane.&nbsp; &nbsp;- Redovno gledamo da se PR službe ministarstava koriste za promo kampanje koje građanima ne znače ništa, dok, na primjer, ne odgovore na naše upite koji imaju za cilj demantovanje dezinformacija, ili na pitanja od društvenog značaja neke druge redakcije - naveo je Murić. Matijašević je, govoreći o prednostima komunikacije političkih zvaničnika preko društvenih mreža, rekla da mreže mogu da budu koristan alat za veću transparentnost, ali samo ako prate i druge mehanizme – otvorene podatke, dostupnost dokumenata, redovne konferencije za medije, odgovaranje na pitanja novinara i instituciona kontrola.&nbsp; &nbsp;- Inače rizikujemo da dobijemo samo privid transparentnosti - zaključila je Matijašević.

Matijašević: Objave političara na društvenim mrežama ne doprinose mnogo jačanju povjerenja u institucije; Murić: Zloupotrijebili su takvu komunikaciju

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

1250x600

1084x550

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Danska vlada danas je saopštila da je postigla politički dogovor kojim će pristup društvenim mrežama biti zabranjen za mlađe od 15 godina.
Ovime bi se postavila starosna granica za pristup društvenim mrežama.
Ali, nekim bi roditeljima, nakon posebne procjene, bila data saglasnost da njihova djeca pristupaju društvenim mrežama od 13. godine.
Takva mjera bi bila među najsveobuhvatnijim koracima koje je do sada preduzeta kako bi se riješila zabrinutost zbog korišćenja društvenih medija među tinejdžerima i mlađom djecom.

Danska: Zabranjene društvene mreže za mlađe od 15 godina

U cilju veće transparentnosti i pristupačnosti građanima, Ustavni sud Crne Gore od sada je prisutan i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X (bivši Twitter).
Iz Ustavnog suda ističu da prisustvom na društvenim mrežama žele dodatno da osnaže javnost svog rada, shvatajući da tradicionalni kanali komunikacije nijesu dovoljni i da je važno odluke Suda približiti široj javnosti.
Kroz jednostavne i pristupačne formate, građani će moći da se upoznaju s odlukama koje se odnose na ocjenu ustavnosti zakona i podzakonskih akata, kao i s odlukama po ustavnim žalbama koje se tiču zaštite ljudskih prava i sloboda.
Otvaranje naloga ima i edukativnu dimenziju, jer će omogućiti da se, posebno studenti prava, na jednostavan način informišu o odlukama i praksama koje mogu biti značajne za njihovo obrazovanje.
Iz Ustavnog suda napominju da se stranke o statusu svojih predmeta ne mogu informisati putem društvenih mreža, već isključivo u skladu s postojećom procedurom.
Kako je saopšteno, autoritet Ustavnog suda počiva na poštovanju njegovih odluka, a transparentnost rada ključna je za ostvarivanje njegove ustavne misije – zaštite ustavnosti i zakonitosti.

Ustavni sud Crne Gore od sada i na društvenim mrežama

Nekoliko glavnih društvenih mreža u Avganistanu namjerno je ograničeno, saopštila je u srijedu organizacija za praćenje sajber bezbjednosti i interneta NetBloks (NetBlocks), potvrđujući izvještaje iz te zemlje pod talibanskom vlašću.
- Podaci pokazuju da su platforme društvenih mreža Instagram, Facebook i Snapchat sada ograničene kod više provajdera u Avganistanu. Incident je uslijedio nakon prekida telekomunikacija prošle sedmice i predstavlja najnoviju u nizu mjera internet cenzure koje su uveli talibani - navodi se u saopštenju NetBloksa.
Pojedini korisnici interneta u Avganistanu izjavili su za Radio Azadi (avganistanski servis RSE) da od utorka uveče ne mogu pristupiti društvenim mrežama bez korišćenja filtera ili VPN-a.
Vlada pod kontrolom talibana nije zvanično komentarisala ograničenja pristupa mrežama.
Avganistan je prošle sedmice gotovo 48 sati bio u haosu nakon što su vlasti obustavile telekomunikacije širom zemlje. Talibani su 29. septembra, bez ikakvog upozorenja, prekinuli pristup optičkom internetu i mobilnoj telefoniji, koja zavisi od iste infrastrukture. Pristup je vraćen 1. oktobra.
Taj potez izazvao je ozbiljan zastoj – poremetio je avio-saobraćaj, onemogućio bankarske i elektronske transakcije, kao i rad onlajn poslovanja i škola.
Talibani nisu naveli zvaničan razlog za svoju odluku, ali je obustava uslijedila nekoliko nedjelja nakon što je ta radikalna islamistička grupa blokirala pristup optičkom internetu u više provincija, navodno zbog „nemorala“.
Kritičari upozoravaju da je riječ o dijelu šire kampanje gušenja individualnih sloboda i slobodnog protoka informacija u Avganistanu.
Obustava komunikacija pogodila je obične građane, privatne kompanije i državne institucije, stvarajući brojne poteškoće hiljadama Avganistanaca koji žive u inostranstvu.
Internet je za mnoge avganistanske žene bio posljednja veza sa svijetom, nakon što su talibani 2022. godine zabranili ženama da rade i studiraju. Nestanak interneta, kako navode brojne aktivistkinje, izazvao je strah da gube i posljednju nadu.

Talibani ograničili društvene mreže u Avganistanu

U "Budilniku" na Televiziji E razgovaramo o tome da li bi registar seksualnih prestupnika trebalo da bude javan i koliko bi takva mjera doprinijela većoj bezbjednosti zajednice.&nbsp;
Pitamo i koliko su Snapchat i druge društvene mreže zapravo sigurno mjesto za mlade i postaju li utočište za online predatore.&nbsp;
Razgovaramo i o tome šta će promjena radnog vremena donijeti ugostiteljima, a vraćamo se i starim vrijednostima, saznajemo jesu li vodenice zaboravljene i kako se sprema pravi domaći kačamak.

U "Budilniku" o registru seksualnih prestupnika, društvenim mrežama i mladima, radnom vremenu ugostitelja...

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

''Jutro s Majom'' na TV E: Gosti književnici Ivan Tokin i Barbara Delać

Pitam se hoće li Termoelektrana Pljevlja izdržati da radi ponedjeljak i utorak, za koje sam najavio velike minuse, upitao se građanski aktivista iz tog grada Pavle Čolović i istakao da situacija nije nimalo bezazlena.
- Termoelektrana ima ozbiljan problem sa dopremom uglja iz Rudnika uglja zbog velikih voda u kopu Potrlica i prema informacijama koje kruže, nema zaliha za više od dva dana rada. Upravo zato je već krenulo obaranje proizvodnje, kako bi se sistem koliko-toliko održao do kontrolisanog gašenja u srijedu- poručio je Čolović u objavi na mreži Fejsbuk.
Smatra da bi to u ovom trenutku bilo i najrazumnije rješenje – da se blok planski zaustavi, sa nedovoljno uglja i tehnički napregnutim postrojenjem.&nbsp;
- Podsjećam da je i Milutin Đukanović ranije govorio o mogućim havarijama, ako se sistem Termoelektrane ugasi na debelom minusu. Problem je što se o svemu ovome ćuti, dok građani Pljevalja imaju pravo da znaju da li ima dovoljno uglja, koliko dana još može da se radi i da li ulazimo u zonu ozbiljnog rizika- ističe on.
U minusima koji dolaze, kako ističe, improvizacija nije opcija.&nbsp;
- Ili se ide na plansko gašenje, ili se svjesno ulazi u opasnu igru sa postrojenjem starim više od 40 godina – i sa gradom koji već decenijama plaća cijenu takvih “eksperimenata”. Pljevlja su predugo bila kolateralna šteta. Vrijeme je da se stvari nazivaju pravim imenom- poručio je Čolović.

Tag: drustvene-mreze