Košarkaši SC Derbija igraće danas &nbsp;u Podgorici protiv Dubaija utakmicu 11. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Dubai je lider A grupe sa maksimalnim učinkom u dosadašnjem dijelu takmičenja.
SC Derbi je u seriji od četiri poraza, a u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvario je dva trijumfa.
Dubai je prvi duel pred svojim navijačma dobio 77:69.
Duel u M:tel dvorani Morača počeće u 13 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SC Derbi domaćin Dubaiju

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

500x500

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

U Dubaiju je otvoren hotel Ciel Dubai Marina, koji je zvanično priznat kao najviši na svijetu.
&nbsp;- Prvi gosti su se prijavili u Ciel Dubai Marina, najviši hotel na svijetu. Sa 377 metara visine, viši je od hotela Gevora od 356 metara, koji se takođe nalazi u Dubaiju - piše list Nacional iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
&nbsp;Hotel ima 82 sprata i raspolaže sa preko hiljadu soba i apartmana, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;U hotelu se nalazi i najviši bazen bez ivice na svijetu, na 76. spratu, 310 metara iznad grada, dok su spa centar i teretana, koji rade 24 sata dnevno, smješteni na 61. sprat.
&nbsp;U Dubaiju se trenutno nalazi osam od deset najviših hotela na svijetu, među kojima je i kultni Burdž al Arab u obliku jedra, koji sa svojim tornjem dostiže visinu od 321 metra.

1250x600

1084x550

U Dubaiju otvoren najviši hotel na cijelom svijetu

Košarkaši SC Derbija igraće sjutra u Koka kola areni sa Dubaijem utakmicu šestog kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Izabranici trenera Petra Mijović upisali su dva trijumfa i tri poraza na startu regionnog takmičenja, dok Dubai ima maksimalan učinak.
Mijović je, govoreći o predstojećem duelu, kazao da da ne treba trošiti riječi o kvalitetu Dubaija.
- Jasno je da je to tim selektiran za najviše domete, kako u ABA ligi, tako i u Evroligi - sezonu su počeli sa velikim ambicijama. Mi smo, s druge strane, u znatno boljem ritmu nakon pobjede protiv Krke. Bolja je i situacija sa povrijeđenim igračima - Darius Džonson se vratio u trenažni proces, što je za nas veoma važno - rekao je Mijović.
On je istakao da podgorički tim putuje u Dubai sa željom da prikaže bolju igru nego u prethodnoj utakmici, ispravi greške koje se ponavljaju i zadrži ono što dobro funkcioniše.
- Vjerujem da je dobra prilika da kroz tu utakmicu naučimo nešto novo, budemo bolji i pokušamo da odigramo našu najbolju partiju do sada u ovom dijelu sezone. Imamo izuzetan respekt prema Dubaiju, njihovom kvalitetu i ambicijama - rekao je Mijović.
Duel u Koka kola areni počeće u 15 sati.

SC Derbi sjutra protiv Dubaija

Ponosna sam na naše mlade ljude koji širom svijeta predstavljaju Crnu Goru na najreprezentativniji način, postajući tako najbolji ambasadori naše zemlje - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović u razgovoru sa crnogorskim studentima koji studiraju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Jakšić Stojanović, koja je u službenoj posjeti UAE, održala je sastanak sa crnogorskim studentima koji studiraju na Univerzitetu Njujork u Abu Dabiju, u Ambasadi Crne Gore u UAE.
- Naše sjajne studentkinje i studenti Andreja Živković, Vuk Živković, Đorđe Irić, Aleksandar Boljević, Matija Šušić, Miloš Vojinović, Lana Lješković, Itana Vučinić, Selma Lujinović i Emin Lujinović su podijelili svoja iskustva kada je u pitanju studiranje i život u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i iskazali zadovoljstvo Vladi UAE na dodijeljenim stipendijama, kao i Ambasadi Crne Gore na kontinuiranoj podršci - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ističu da ostaju posvećeni jačanju veza sa crnogorskim studentima koji obrazovanje stiču van Crne Gore kako bi zajedno doprinijeli napretku i prosperitetu naše zemlje.

Jakšić Stojanović sa studentima u UAE: Ponosna na naše mlade ljudi, najbolji ambasadori Crne Gore

Svjetla trepere, vrata vise s jedne šarke, a rupe u zidovima otkrivaju cijevi u zgradi u kojoj živi Hešam, egipatski radnik migrant u Dubaiju – emiratu poznatom po blještavim neboderima i luksuznim penthausima. Njegov dvosobni stan je pregrađen da bi u njemu boravilo još devet muškaraca, a ono što Hešam naziva domom jeste preuređeni ormar taman toliko velik da u njega stane dušek.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf" data-rendition-name="original" width="2810" height="2880" loading="lazy" alt="Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025."><figcaption>Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025. (Photo: AP foto/Gabe Levin)</figcaption></figure>  Ali sada su mu vlasti naredile da napusti čak i taj skučen prostor za koji mjesečno plaća 270 dolara. On je samo jedan od mnogih niskoplaćenih stranih radnika koji su se našli na udaru opsežne akcije vlasti protiv ilegalnog izdavanja smještaja. To uključuje prostorije s krevetima na sprat, koje nude minimalnu privatnost, ali se mogu iznajmiti za svega nekoliko dolara po noći, kao i stanove poput Hešamovog, pregrađene improvizovanim zidovima od iverice, gipsanih ploča i plastičnih zavjesa – čime se jedan stan pretvara u spavaonicu za 10 ili 20 osoba. Nakon požara u neboderu u junu, vlasti u Dubaiju su pokrenule kampanju zbog zabrinutosti da ovakvi pregrađeni stanovi predstavljaju ozbiljan rizik od požara. Neki od iseljenih sada očajnički pokušavaju da ne završe na ulici – gdje je prosjačenje zabranjeno. Drugi strahuju da su možda sljedeći, ne znajući kad i gdje bi inspektori mogli da se pojave. - Sada ne znamo šta ćemo - kaže Hešam, koji ostaje u stanu dok ga vlasnik ne izbaci. Kao i ostali sagovornici iz najjeftinijih i najprenatrpanijih dijelova Dubaija, razgovarao je s novinarima Asošijeted presa pod uslovom da se ne objavljuje njegovo puno ime – iz straha da ne bude meta vlasti koje sprovode zabranu ilegalnog stanovanja. - Nemamo nikakvu drugu opciju - kaže. Opština Dubai, koja nadgleda ovaj grad-državu, odbila je zahtjev AP-a za intervju. U kratkoj izjavi naveli su da su inspekcije sprovedene širom emirata kako bi se spriječile opasnosti po požarnu i ličnu bezbjednost – što će, kako su naveli, „osigurati najviše standarde javne bezbjednosti“ i dovesti do „poboljšanja kvaliteta života“ za stanare. Nijesu, međutim, objasnili gdje bi trebalo da žive oni koji ne mogu da priušte legalan smještaj u gradu koji simbolizuje luksuz, a u kojem su sindikati zabranjeni i gdje minimalna plata ne postoji. <h2>Procvat Dubaija gura kirije u nebo</h2> Dubai od pandemije bilježi ubrzani rast koji ne pokazuje znakove usporavanja. Broj stanovnika – trenutno 3,9 miliona – trebalo bi da poraste na 5,8 miliona do 2040. godine, jer se sve više ljudi iz inostranstva seli u ovu komercijalnu metropolu. Veći dio tržišta nekretnina u Dubaiju namijenjen je bogatim strancima koji tu borave dugoročno. To ostavlja vrlo malo pristupačnih opcija za većinu radnika – migrante na privremenim, nisko plaćenim poslovima, koji često zarađuju svega nekoliko stotina dolara mjesečno. Skoro petina domova u Dubaiju vrijedjela je preko milion dolara prošle godine, navela je konsultantska kuća Knight Frank. Investitori se utrkuju da izgrade još luksuznijih stanova. Ovaj stalni rast doveo je do povećanja kirija u svim segmentima. Kratkoročni najam se do kraja godine očekuje da poraste za 18% u odnosu na 2024, prema podacima online agencije Colife. Većina stranih radnika s kojima je AP razgovarao kazali su da mjesečno zarađuju između 300 i 550 dolara. U siromašnijim četvrtima, kažu, pregrađeni stanovi obično se iznajmljuju za 220 do 270 dolara, dok jedan krevet na sprat u zajedničkoj prostoriji košta upola manje. Ako se dijeli s više osoba, cijena može pasti – ili porasti, u zavisnosti od veličine i lokacije. U svakom slučaju, to je daleko ispod prosječne cijene iznajmljivanja jednosobnog stana, koja, prema firmi Engel &amp; Völkers, iznosi oko 1.400 dolara mjesečno. UAE, kao i druge zemlje Zaliva, zavise od slabo plaćenih radnika iz Afrike i Azije – za izgradnju, čišćenje, čuvanje djece i vožnju taksija. Samo državljani Emirata, kojih ima devet puta manje od stranih stanovnika, imaju pravo na niz državnih benefita, uključujući finansijsku pomoć za smještaj. Zakon obavezuje velike poslodavce – od građevinskih firmi do hotela i fabrika – da obezbijede smještaj radnicima koji zarađuju ispod 400 dolara mjesečno. Većinu te zarade radnici šalju svojim porodicama u matičnim zemljama. Ipak, mnogi migranti rade neformalno, što njihove uslove stanovanja čini teškim za regulaciju, kaže Štefen Hertog, stručnjak za tržišta rada u Zalivu sa Londonske škole ekonomije. Ova akcija će, kaže on, dodatno povećati njihove troškove stanovanja i stvoriti „veliki stres ljudima koji su ionako u vrlo nesigurnoj situaciji“. Hasan, 24-godišnji čuvar iz Ugande, dijeli krevet u pregrađenom stanu s prijateljem. Za sada ih vlasti nijesu otkrile, ali, kako kaže, ima razloga za strah. - Mogu ti narediti da ideš bez ikakve alternative, bez mjesta gdje da odeš – priča Hasan. <h2>Požari i dalje prijetnja u Dubaiju</h2> Dubai je i ranije sprovodio akcije protiv prenatrpanih stanova, posebno nakon serije požara u visokim zgradama koje su bile obložene lako zapaljivim materijalom. Najnovija serija inspekcija pokrenuta je nakon junske vatre u 67-spratnoj kuli u naselju Dubai Marina, gdje su neki stanovi bili pregrađeni. Više od 3.800 ljudi bilo je primorano da napusti zgradu, u kojoj je tada bilo 532 zauzeta stana, navodi se u policijskom izvještaju. To znači da je u prosjeku sedam osoba živjelo u svakom stanu – bilo da je riječ o jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim jedinicama. Desetine stanova postale su neupotrebljive. U tom požaru nije bilo težih povreda. Međutim, u jednom drugom požaru 2023. godine u četvrti Deira poginulo je najmanje 16 ljudi, a devetoro je povrijeđeno – takođe u stanu za koji se vjeruje da je bio pregrađen. Eboni, 28-godišnja radnica iz Gane koja preživljava radeći povremene poslove, nedavno je morala da napusti pregrađeni stan nakon što su ga vlasti otkrile. Živjela je u uskom prostoru s cimerkom koja je spavala iznad nje na krevetu napravljenom od šperploče. Sada je u drugom stanu – jednoj prostoriji u kojoj živi još 14 ljudi, a ponekad i više od 20, jer se smjenjuju i dijele krevete. Sa svojom zaradom od oko 400 dolara mjesečno, kaže da nema drugu opciju, ali strahuje da bi opet mogla da bude izbačena. - Ne znam šta žele da radimo. Možda ne žele da većina ljudi poput nas bude ovdje u Dubaiju - kaže Eboni.

Kako Dubai sprovodi oštre mjere protiv prenatrpanih i improvizovanih stanova

Učenik Gimnazije "Slobodan Škerović" Aleksa Damjanović osvojio je bronzanu medalju. Riječ je o prvom odličju za Crnu Goru na tom takmičenju.
Pored Alekse, crnogorski tim činili su i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić).&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, učenike su pripremali istaknuti profesori prof. dr Željko Jaćimović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr Miljan Bigović sa Prirodno-matematičkog fakulteta.
- Ovim izvanrednim rezultatom, mladi hemičari još jednom su potvrdili da Crna Gora ima izuzetne talente i potencijal za međunarodnu afirmaciju u nauci - naveli su oni.

Aleksa Damjanović osvojio bronzu za Crnu Goru na Olimpijadi iz hemije

Uprkos operaciji vatrogasaca koja je trajala šest sati, na neboderu se i dalje može vidjeti dim te je rečeno da on nastaje zbog operacija hlađenja u sklopu procesa gašenja požara. Mjere kontrole ostaju na snazi, a vatrogasne ekipe u potpunosti upravljaju situacijom, prenosi Dubai Media. Prema izvještaju Khaleej Timesa, stotine stanara je izjavilo da nijesu radili požarni alarmi. Mnogi od njih su morali koristiti liftove kako bi pobjegli nakon što je gust dim ispunio stepenice. - Bio sam na 24. spratu sa suprugom kada smo oko 21:45 sati osjetili da nešto gori. Provjerili smo stan, ali ništa nijesmo našli. Vidjeli smo s balkona vatrogasce i ljude napolju. Zvao je prijatelj i rekao da ne može ući zbog požara. Obezbjeđenje nam je samo reklo da izađemo kada smo ih pozvali - rekao je jedan stanovnik za Khaleej Times. Mnogi od stanovnika još čekaju vijesti da li se mogu vratiti domovima, dok su neki u bolnici zbog jakog dima. Srećom, niko od njih nije prijavio ozbiljnije povrede, piše Klix.ba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7" data-rendition-name="original" width="287" height="433" loading="lazy" alt="dubai požar"></figure>

Ogroman požar zahvatio neboder u Dubaiju, evakuisani stanari sa 67 spratova

Uprava policije (UP) Crne Gore je na ovogodišnjem prestižnom Svjetskom policijskom samitu koji okuplja čelnike policijskih organizacija i eksperte iz oblasti bezbjednosti iz cijelog svijeta, a koji se održao od 13. do 15. maja u Dubaiju, osvojila drugo mjesto u okviru zvaničnih nagrada koje se dodjeljuju najboljim policijskim institucijama i praksama iz cijelog svijeta, saopšteno je iz UP.&nbsp;
Ova prestižna nagrada, kako navode, predstavlja priznanje za posvećen rad, profesionalnost i dostignuća Uprave policije Crne Gore u oblasti bezbjednosti i međunarodne saradnje.&nbsp;
- Priznanje i osvojeno drugo mjesto na ovom prestižnom svjetskom samitu je povrda međunarodne zajednice o značaju postignutih rezultata Uprave policije i državnog tužilaštva u oblasti borbe protiv krijumčarenja narkotika i kriminala na transnacionalnom nivou - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Drugo mjesto, navode, u kategoriji u kojoj su učestvovale brojne renomirane policijske službe iz različitih država svijeta potvrđuje da Uprava policije Crne Gore zauzima značajno mjesto u okviru međunarodne obavještajne zajednice.
- Ova nagrada za mene i moje kolege ne predstavlja samo priznanje već i dodatni motiv da se sa još većom snagom, energijom i entuzijazmom suprotstavimo i nastavimo sa borbom protiv organizovanog kriminala kako na nacionalnom, tako i u međunarodnim okvirima i budemo zamajac u stubu bezbjednosti kroz regionalne i međunarodne inicijative i damo puni doprinos vladavini prava - istakao je v.d. direktora Lazar Šćepanović ovim povodom, zahvaljujući se organizatorima na ukazanom priznanju, kao i svim pripadnicima Uprave policije koji svakodnevnim radom doprinose jačanju bezbjednosti.
Oni su naveli i da će Uprava policije Crne Gore nastaviti svoju misiju u borbi protiv svih oblika kriminala kao i sprovođenju aktivnosti jasno definisanih nacionalnim prioritetima i usklađivanju istih sa međunarodnim standardima, prihvatanjem i realizacijom najboljih praksi u cilju podizanja nivoa bezbjednosti, modernizacije policije, unapređenja rada i jačanja povjerenja građana.

Uprava policije osvojila drugo mjesto na Svjetskom policijskom samitu u Dubaiju

Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića - saopštili su i Građanskog pokreta URA.
Dodali su da u spisima predmeta kod ASK-a postoje dva dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore da Adžić na putovanje u Dubai nije išao kao javni funkcioner u vršenju javne funkcije bez obzira na to što je svoje vrijeme iskoristio da posjeti paviljon Crne Gore na EXPO2020 i da se neformalno na ručku sastane sa čelnikom kraljevskog suda u Dubaiju gdinom Muhamedom Al Šaibaniem.&nbsp;
- Sve navedeno je jasno dokumentovano u spisima predmeta, a pomenuti susreti i posjeta paviljonu Crne Gore prezentovani su javnosti od samog gospodina Adžića. Sva sadržina teksta kontaminirana je paušalnim i krajnje proizvoljnim navodima, bez jednog jedinog dokumenta ili računa koji potvrđuje tvrdnje ASK-a, zbog čega ćemo podnijeti tužbu protiv ASK-a koji je podlegao političkom pritisku i objavljivanjem neistina povrijedio pravo ličnosti - stoji u saopštenju GP URA.
Kako je Adžić na putovanje išao u privatnoj režiji, ističu da govora nema o bilo kakvoj obavezi da ASK-u prijavljuje sa kim je provodio vrijeme, šta je pio, jeo i koje turističke atrakcije je posjetio.&nbsp;
- Javnosti radi, moramo dati na znanje malicioznim pojedincima da se u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije poklonom smatra isključivo onaj poklon koji je u vezi sa vršenjem javne funkcije, dok u konkretnom slučaju o tome ne može biti riječi što se jasno vidi iz dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - zaključuju iz URA u saopštenju.

URA: Podnijećemo tužbu protiv ASK-a, Adžić u Dubai išao u privatnoj režiji

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: dubai